Heinrich Rudolf Hertz (Hamburg,1857.~ Bonn,1894.)

1. Njemački je fizičar po kome je mjerna jedinica za frekvenciju, herc (Hz) dobila ime. On je bio prvi koji je 1888. dokazao postojanje elektromagnetskih radijacija napravivši aparaturu koja je proizvodila radio valove. Za vrijeme školovanja u sveučilištu u Berlinu pokazao je veliki interes i intelekt za znanosti i jezike. Znanosti i inženjerstvo studirao je u Dresdenu, Münchenu i Berlinu. Bio je učenik Gustava R. Kirchhoffa i Hermanna von Helmholtza. Diplomu je dobio 1880.Stalni profesor postao je 1885. na sveučilištu u Karlsruheu i tu je otkrio elektromagnetske valove. Hertz je preformulirao Maxwellove jednadžbe i došao do novog otkirća. Tijekom eksperimentiranja otkrio je da elektro-signali mogu putovati kroz zrak, kao što su pretpostavili James Clark Maxwell i Michael Faraday, i to je bila baza za otkiriće i izradu radia. Još je otkrio i fotoelektrični efekt (koji je kasnije objasnio Albert Einstein) kada je primijetio da je elektrostatski nabijen objekt gubio naboj pri dodiru sa ultraljubičastim zrakama. Heinrich Rudolf Hertz(Hamburg,1857.~ Bonn,1894.)

2. Prije otprilike 150 godina, engleski znanstvenik, James Clerk Maxwell, razvio je znanstvenu teoriju, kako bi objasnio elektro-magnetske valove. On je uočio da se magnetno i električno polje udružuju zajedno, kako bi se formirao elektro-magnetski val. Ni električno, ni magnetsko polje neće samo za sebe poći nikamo, no kako je Maxwell opisao, promjena magnetskog polja stvara promjenu električnog polja i suprotno. Promjena električnog polja, stvara promjenu magnetskog polja.

3. Elektro-magnetski val nastaje kada promjena magnetskog polja stvara električno polje, koje onda opet uzrokuje promjenu magnetskog polja i tako u nedogled. Za razliku od statičnog polja, EM val može postojati samo ako se kreće. Jedanput stvoren, on će se nastaviti kretati sve dok ne bude absorbiran od strane materije.

4. Hertz je u kasnim 1880 godinama dokazao postojanje radio valova. On je u svom pokusu s dva štapa kao prijemnim antenama, dokazao sve osobine elektromagnetskih valova. Sa svojim je oscilatorom riješio dva problema. Prvo, on je dokazao ono što je Maxwell samo teoretizirao, da se elektro-magnetski valovi kreću brzinom svijetlosti, što potvrđuje da su EM valovi vrsta svijetlosti. I drugo, Hertz je pronašao način kako da proizvede električno i magnetno polje zakačeno jedno za drugo iz antene, te tako i proizveo EM val, koji se kretao baš kako ga je i Maxwell opisao.

5. Elektro-magnetski valovi se formiraju kada električno polje (na slici prikazano plavom krivuljom) interferira s magnetskim poljem (na slici prikazano crvenom krivuljom). Magnetsko i električno polje elektro-magnetskog vala je okomito jedno na drugo i na smjer širenja samog EM vala.

6. James Clerk Maxwell i Heinrich Herz su dva velika znanstvenika koji su proučavali elektro-magnetske valove i koji su prvi dali odgovor o njihovom nastanku i brzini njihova širenja Elektro-magnetski spektar uključuje, elektro-magnesko zračenje od najveće valne duljine, do najmanje, pa tako imamo: Radio valove, Mikro valove, Infracrveno zračenje, Vidljivu svjetlost, Ultraljubičasto svjetlo, X – zračenje i Gama zračenje

7. Radio valovi imaju najdužu valnu duljinu u elektro-magnetnom spektru. Ti valovi mogu biti veliki kao nogometno igralište ili kao nogometna lopta, što ovisi opet o subpodjeli i vrsti radio vala. Ti valovi donose glazbu na Vaš radio, sliku i zvuk na Vaš televizor, a s njima i komunicirate na Vaš mobitel.

8. Antena Vaše televizije prima radio valove, koji se odašilju od strane televizijske kuće, te se od tih valova formira na Vašem televizoru slika. Kabelske kompanije s antenom primaju signal, koji poslije pomoću kabla distribuiraju do vaše televizije. Mobilni telefoni također koriste radio valove da odašilju i primaju informacije. Ti valovi su znatno manji nego oni TV ili FM radio valovi.

9. Radio valovi, televizijski valovi, mikrovalovi, sve su to vrste elektro-magnetskih valova, koji se međusobno razlikuju samo u frekvenciji tj. valnoj duljini. Valna duljina je udaljenost između dve točke vala, iste visine i smjera. Ako je frekvencija mala, valna duljina je velika, a ako je frekvencija velika, valna duljina je mala. To je sve vezno sa brzinom valova! Kako je brzina elektromagnetskih valova ogromna,valovi u elektro-magnetskom spektru variraju od veličine vrlo dugih radio valova, koji su veličine zgrada, do gama zračenja koje je manje od jezgre atoma.

10. Osim sa valnom frekvencijom, elektro-magnetski valovi mogu biti definirani i sa njihovom valnom duljinom i/ili s njihovom energijom. Jer, sve je to matematicki povezano. To znači da je ispravno govoriti o energiji X-zračenja, o valnoj dužini mikrovalova ili o frekvenciji radio valova.

11. literatura • POVIJEST FIZIKE ~ Ivan Supek Školska knjiga, Zagreb, 1980. • TEHNIčKA ENCIKLOPEDIJA Leksikografski zavod “M.Krleža”, Zagreb, 1969. • www.istrakon.hr • www.users.skynet.be • hr.wikipedia.org