1 / 115

Ponedeljak 17.10.2011. Pravni oblici predu zeĆa; sOPSTVENI kapital

Ponedeljak 17.10.2011. Pravni oblici predu zeĆa; sOPSTVENI kapital. FINANSIJSKO RAČUNOVODSTVO PROF. DR JOVICA LAZ IĆ Predavanje III. Tema : Sopstveni kapital.

lorant
Télécharger la présentation

Ponedeljak 17.10.2011. Pravni oblici predu zeĆa; sOPSTVENI kapital

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Ponedeljak 17.10.2011.PravnioblicipreduzeĆa; sOPSTVENI kapital FINANSIJSKO RAČUNOVODSTVO PROF. DR JOVICA LAZIĆ Predavanje III

  2. Tema: Sopstveni kapital • Cilj obrade teme:Sopstveni kapital nekog preduzeća kako nastaje i zašto se knjiži na desnoj strani Bilansa stanja – Pasiva. Zavisno od osnovnih pravnih formi preduzeća, razlikuju se računovodstveni nazivi sopstvenog kapitala. • Sadržaj predavanja: - Razlikujte osnovne pravne forme preduzeća. - Upoznajte suštinu Ličnih preduzeća. - Savladajte osnovna knjiženja vezana za promene vrednosti Inokosnog kapitala. - Naučite suštinu Partnerskih preduzeća. - Savladajte osnovna knjiženja vezana za promene vrednosti Kapitala ortaka - Zapamtite razlike između Društva lica i Društva kapitala. - Naučite suštinu Društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.). - Savladajte osnovna knjiženja vezana za promene vrednosti Udela d.o.o. - Naučite suštinu Akcionarskih preduzeća - Zapamtite osnovne stvari u vezi Akcija (Deonica) i berzanskog poslovanja. - Savladajte osnovna knjiženja vezana za promene vrednosti Akcionarskog kapitala.

  3. ŠTA JE POSLOVNO OKRUŽENJE • Pravno lice/subjekt posluje u određenom poslovnom, poreskom i finansijskom okruženju, kako na domaćem, tako i na međunarodnom planu. • Poslovno okruženje: podrazumeva širok spektar uslova pod kojima posluju pravna lica, ali od primarnog je značaja određivanje vlasničke strukture pravnog lica. • U razvijenim zemljama postoje tri tipa poslovne organizacije, pored javnih (državnih) preduzeća, imamo pojedinačno (inokosno) vlasništvo, ortakluk (partnership), i korporacija.

  4. ‘’telo koje je formirano od strane više lica,koje zakonom ovlašćeno da nastupa kao jedno lice s pravnim identitetom odvojenim od njegovih članova i kome se daju razna prava i obaveze, uključujući sposobnost da postoji poslije smrti ili povlačenja pojedinačnih njegovih članova!’’

  5. Vrsta preduzeća prema pravnom obliku • - zastupljenost na tržištu • - veličina ostvarenog prihoda • - ostvaren profit

  6. KARAKTERISTIKE, STRUKTURA I EVIDENCIJA KAPITALA KAPITALPREDSTAVLJANETO IMOVINU PREDUZEĆA. Kapital = bruto imovina – obaveze Kapital se može uneti u vidu: • uplate novčanih sredstava na Tekući račun (Izvod banke) ili u gotovom (blagajnička dokumenta); • Preuzimanjem obaveza da će se određeni iznos kapitala (upisom akcija); • Unosom imovine (zemljište, objekti, oprema, materijal i sl.)

  7. Katakteristike kapitala zavise od vrste (Pravne forme) preduzeća • Inokosno preduzeće • Društva lica: a) Ortačko društvo b) Komanditno društvo • Društva kapitala: a) Društvo sa ograničenom odgovornošću b) Akcionarsko društvo

  8. Inokosno preduzeće • Preduzetnikje fizičko lice koje je registrovano za obavljanje određenih delatnosti radi sticanja dobiti. • Sopstveni kapitalformira se ulaganjem vlasnika. • Odgovornost: za poslovanje preduzeća vlasnik odgovara celokupnom svojom imovinom.

  9. Pojedinačno (inokosno) vlasništvo Lično • Kod ove vrste vlasništva, vlasnik ubira profitili snosi gubitak od poslovanja.Ove firme imaju male operativne troškove u odnosu na druge forme organizovanja. • Poresko opterećenje je u formi poreza na dohodak. • Ova forma je trajna i veoma jednostavna za ukidanje. • Za sve obaveze vlasnik je neograničeno odgovoran, slabost ove forme je teško dolaženje do finansijskih sredstava.

  10. Grafički prikaz: Recimo da je vlasnik, u toku godine, za svoje potrebe podizao sledeće Iznose sa blagajne: u januaru 2.000, u februaru 1.000, a u decembru3.000 dinara

  11. Partnersko / Ortakluk / društvo • Za razliku od prve, ova forma ima dva i više lica. Prednostisu brojne: • lakše dolazi do finansijskih sredstava, zato pruža i veće poslovne mogućnosti, pa može da privuče i veći broj stručnjaka, kvalifikovane radne snage. • Svi vlasnici su oporezovani na dohodak, kod odgovornosti, svi vlasnici su neograničeno odgovorni. • Kaonedostaci ove formese navode: • Kada jedan od vlasnika umre, prestaje ortakluk • Firma teško se likvidira, • Postoje teškoće pri realizaciji dugoročnih proizvoda (do 19% organizovano na ovaj način).

  12. Ortačko društvo • Ortačko društvoje privredno društvo koje osnivaju dva ili više fizičkih i/ili pravnih lica u svojstvu ortaka društva radi obavljanja određene delatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom. • Sopstveni kapitalse formira na osnovu uloga ortaka. • Odgovornost: za poslovanje preduzeća ortaci odgovaraju solidarno celokupnom svojom imovinom.

  13. Primer: • 1. Ortaci Jovanović i Antić su sastavili ugovor o osnivanju ortačkogdruštva. Jovanović je uplatio u banku 100.000 EUR., a Antić 50.000 EUR. i uneo je u društvo magacin čija je procenjena vrednost 200.000EUR. • Jovanović je doplatio 50.000 EUR., a Antić je povukao deo uloga uiznosu od 10.000 EUR (sa tekućeg računa). • Na ime pokrića ličnih rashoda ortak Jovanović je podigao 500, aAntić 1.000 EUR (sa tekućeg računa).

  14. Grafički prikaz

  15. Komanditno društvo • Komanditno društvoje privredno društvo koje osnivaju dva ili više fizičkih i/ili pravnih lica u svojstvu ortaka društva radi obavljanja određene delatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom od kojih najmanje jedno lice odgovara neograničeno za obaveze društva (komplementar), a najmanje jedno lice odgovara ograničeno do visine svog ugovorenog uloga (komanditor). • Sopstveni kapitalse formira na osnovu uloga komplementara i komanditora.

  16. Korporacija • Kao trći oblik organizacije, ona predstavlja vlasničku tvorevinu, koja je nastala zakonkim kreiranjem. • Maršal je kazao: Korporacija je veštačka tvorevina, nevidljiva, nedodirljiva ipostoji samo kao zakonska kontemplacija(organizacija). Ovlašćenja samo daje Statut firme. • Korporacija, koje osobine ima: - Vlasnik ima ograničenu odgovornost. Može uvek da obezbedi značajna i dodatna sredstva - Vlasništvo je promenljivo, ne zavisi od smrti vlasnika, što je slučaj kod predhodnih oblika.

  17. nastavak • Brže se razvija, može da ima i poreske olakšice, pored poreza na dobit, oporezuju se i dividende ali taj porez tangira vlasnika kapitala. • Slabe strane: u principu skuplji organizacioni oblik, poslovanje regulisano, zaposleni nemaju lični interes, ne postoji trajnost jer akcionari zavisno od finansijskih izveštaja mogu na: • Različite načine da se ponašaju. • Zakon o privrednim društvima poznaje: - Društva lica (ortakluk ili komanditno društvo)i - Društva kapitala (društvo sa ograničenom odgovornošću).

  18. KORPORACIJA prednosti nedostaci vladina regulativa poseban pravni subjektivitet oporezivanje ograničena odgovornost lako akumulira kapital ograničena odgovornost svojina/kontrola lakoća prenosa imovine • Naknade za registraciju; • Naknade advokatima; • Troškovi štampanja plašta • akcija; • Naknade računovođama.... troškovi (organizacioni troškovi) ne postoji uzajamna odgovornost trajnost postojanja centralizovano ovlaštenje i odgovornost profesionalno upravljanje

  19. KORPORACIJE Korporacija je subjekt formiran od strane više lica koji je zakonom ovlašćen da nastupa kao jedno lice s pravnim identitetom odvojenim od njegovih članova a kome se daju razna prava i obaveze. Korporacija ima sposobnost da nastavi sa postojanjem i nakon smrti ili povlačenja njenih članova. To bi, dakle, mogla biti i DOO i AD. Ipak, pojam korporacije se obično veže za AD. Korporativni oblik organizovanja ima dobre i loše strane.

  20. DOBRESTRANEKOTPORACIJA POSEBAN PRAVNI SUBJEKTIVITET OGRANIČENA ODGOVORNOST LAKO AKUMULISANjE KAPITALA LAK TRANSFER SVOJINE NEPOSTOJANjE UZAJAMNE ODGOVORNOSTI TRAJNOST POSTOJANjA PROFESIONALNO UPRAVLjANjE, RAZDVOJENOST VLASNIŠTVA OD UPRAVLjANjA

  21. LOŠESTRANEKORPORACIJA OBIMNIJA I, PO PRAVILU, JAČA KONTROLA OD STRANE DRŽAVE I KONTROLNIH ORGANA OPOREZIVANjE OGRANIČENA ODGOVORNOST RAZDVOJENOST VLASNIŠTVA OD UPRAVLjANjA TROŠKOVI OSNIVANjA RAČUNOVODSTVENI TRETMAN TROŠKOVA OSNIVANjA KORPORACIJA – MRS 38?

  22. Društvo sa ograničenom odgovornošću • DOOje privredno društvo koje osnivaju jedno ili više pravnih i/ili fizičkih lica u svojstvu članova društva radi obavljanja određene delatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom. • Sopstveni kapitalse formira na osnovu uplata članova društva. • Odgovornost društva: celokupnom svojom imovinom. • Odgovornost osnivača za obaveze društva: do visine ugovorenog udela.

  23. Primer: Ugovorom o osnivanju d.o.o. odlučeno je da osnovni kapital društva bude 200.000. dinara i da će članovi društva uplatiti 50% odmah u gotovini, a ostatak u 4 mesečne rate. Proknjižiti uplatu prve rate (25.000).

  24. Akcionarsko društvo • Akcionarsko društvoje privredno društvo koje osniva jedno ili više pravnih i/ili fizičkih lica u svojstvu akcionara radi obavljanja određene delatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom čiji je osnovni kapital utvrđen i podeljen na akcije. • Sopstveni kapital AD čine: osnovni kapital, ažio/ rezerve i neraspoređena dobit. • Odgovornost društva: celokupnom svojom imovinom. • Odgovornost osnivača za obaveze društva: do visine ugovorenog udela.

  25. nastavak • Primer:Akcionarsko društvo „Mobeks" je emitovalo i prodalo 200 redovnih i 100 povlašćenih akcija. • Nominalna vrednost je ista za obe vrste i iznosi 100$. Prioritetne akcije se prodaju po ceni od 110$, a obične po nominalnoj vrednosti. • Akcionari su sve obaveze izmirili uplatom na tekući račun. • Iznos ažia se izračunava po sledećoj formuli: • A= (PVa - NVa) x N • A=(110$-100$)x 100=1.000$ • A – ažio ili premija • PVa - prodajna vrednost jedne akcije • NVa -nominalna vrednost jedne akcije • N- broj akcija koje se prodaju uz premiju-ažio.

  26. Grafički Prikaz

  27. nastavak • Primer:Preduzeće je emitovalo 400 običnih i 100 povlašćenih akcija, čija je nominalna vrednost 100$. Prodajna vrednost običnih akcija je 110$, a povlašćenih 130$. Upisana (prodata) je celokupna emisija. Na tekući račun je uplaćeno 50% nominalne vrednosti upisanih akcija i ažio u celini.

  28. Grafički prikaz:

  29. Prema obimu prava akcije mogu biti: • redovne (obične) • prioritetne (preferencijalne).

  30. Osnivanje se vrši održavanjem Skupštine Akcionara • koju sačinjavaju vlasnici (akcionari) ili njihovii predstavnici • Jedna akcija - jedan glas • Redovna, godišnja, vanredna • Bira upravni odbor • (Izvršni) Direktor AD • Nadzorni odbor

  31. Sistemi osnivanja: • Slobodno osnivanje • Zakonom propisani uslovi • Minimalni iznos kapitala • Poštovanje procedura osnivanja • Prethodnog odobrenja od strane Nadzornogodbora

  32. Način osnivanja • Simultano • Sve akcije se otkupljuju od strane vlasnika (osnivača) • zatvorena AD ili privatne kompanije: 1.Akcije nisu dostupne javnosti 2.Najviše 50 akcionara-vlasnika 3.Malo preduzeće ili srednje veličine (trgovina, proizvodnja) 4.Mala mogućnost prikupljanja kapitala 5.Tajnost poslovanja

  33. Sukcesivno • Jedan deo akcija otkupljuju osnivači, a za preostali dio upućuje se javni poziv na otkup • Otvorena AD ili javne kompanije 1.Akcije su dostupne javnosti 2. Broj akcionara je više od desetine ili stotina hiljada 3.Veoma dinamično 4. Odvajanje vlasništva od kontrole 5.Javno objavljivanje godišnjih finansijskih izveštaja

  34. Izvori finansiranja AD • Prodaja akcija • Investicione banke, primarno tržište na kome se vrši trgovanje sa novo - emitovanim akcijama • Berze • Doprinose likvidnosti akcija • Daje trenutne informacije o ceni akcija • Omogućava efikasnu alokaciju finansijskih sredstava • Prodajom obveznica i zaduživanjem • Reinvestiranjem dela ostvarenog profita, tj zadržani profit koji se ponovo ulaže

  35. KOMPONENTE AKCIONARSKOG KAPITALA prava vlasnika prema korporaciji AKCIJA VLASNIČKA HARTIJA OD vrednostI! plašt akcije broj akcija korporacije koje poseduje vlasnik! nezavisni sekretari; agenti za transfere. obične prioritetne sredstvo upravljanja korporacijom!

  36. OBIČNE AKCIJE - KARAKTERISTIKE • Emisija akcija - način prikupljanja kapitala • Nove emisije kreiraju promene u vlasničkoj strukturi • Nemaju rok dospeća • Vrednost odredjuju investititori • Isplata dividende nije zakonska obaveza • Nepovoljan poreski tretman

  37. PREFERENCIJALNE, PRIORITETNE AKCIJE • Odražavaju vlasničku poziciju ali vlasnici obično nemaju pravo glasa • Naziv dobile pošto daju povlastice (preferencije) u pogledu isplate dividende i u slučaju bankrotstva • Prava vlasnika starija od vlasnika običnih akcija • “Hibridni instrument” - između obveznica i običnih akcija

  38. Nastavak • Nose veći prinos od obveznica ali i niži rizik od običnih akcija • Mogu biti: kumulativne/nekumulativne, participativne, konvertibilne (zamenljive) • Razlozi za emisiju • nema opasnosti od bankrotsva • dolazak do kapitala pod povoljnijim uslovima • nema opasnosti od gubitka kontrole

  39. ovlašćeni kapital nominalna ili paritetna vrednost je arbitrarni iznos koji se štampa na svakoj akciji! najveći broj akcija koji korporacija sme da emituje! evidentira se na računima akcionarskog kapitala i predstavlja osnovni kapital korporacija broj emitovanih akcija x nominalna ili paritetna vrednost emitovani kapital otvoreni kapital akcije koje su prodate ili su na drugi način prenete akcionarima! emitovane akcije koje su još uvek u opticaju! 1.datum proglašenja dividenda 2.datum evidencije deo dobitka korporacije koji se dodeljuje akcionarima, srazmerno broju akcija! 3.datum plaćanja likvidaciona dividenda

  40. PRIORITETNE AKCIJE prednost u pogledu dividendi prednost u pogledu sredstava kompanije u trenutku likvidacije prednost u pogledu konvertibilnosti i opciju otkupa prioritet u odnosu na obične akcije! %nominalne vrednosti prioritetne akcije mogućnost pretvaranja prioritetnih u obične akcije -ne postoji garancija na isplatu dividendi amortizacione prioritetne akcije -nekumulativne prioritetne akcije mogućnost otkupa ili povlačenja -kumulativne prioritetne akcije

  41. PRAVA VLASNIKAOBIČNIH AKCIJA 1) Pravo glasa - KONTROLA 2) Pravo na dividendu - rezidualno • U gotovini - U akcijama - Pro/Usl. 3) Pravo preče kupovine - očuvanje vlasničke strukture 4) Pravo na pregled poslovnih knjiga 5) Pravo na deo aktive u slučaju bankrota 6) Pravo na transfer - prodaju

  42. KNJIŽENJE EMISIJE AKCIJA PARITETNA vrednost NEPARITETNE AKCIJE Iznos po akciji koji se unosi u izveštaje o akcijskom kapitalu i koji sačinjava osnovni kapital korporacije

  43. IZVORI MOVINE(PASIVA) VLASTITI IZVORI (KAPITAL) TUĐI IZVORI (OBAVEZE) deoničarski premije na emitovane deonice dugoročne obaveze kratkoročne obaveze • dugoročni • krediti • obaveze za • vrednosne • papire • - ostale obaveze • kratkoročni • krediti • obaveze prema • dobavljačima • - ostale obaveze rezerve dobi. i zadrž. dobitak

  44. OTKUPSOPSTVENIHAKCIJA • Razlozi za otkup sopstvenih akcija: • distribucija zaposlenim putem planova za opcije, • održavanje povoljnog tržišta za akcije kompanije, • povećavanje zarade po akciji • sprečavanje konkurencije da preuzme kompaniju • sticanje dodatnih akcija za aktivnosti poput kupovine akcija drugih kompanija, itd.

  45. Povećanje kapitala (osnovnog i sopstvenog) • Povećanje osnovnog kapitala izdavanjem novog kola akcija. Primer: Na osnovu odluke glavne skupštine akcionara, AD “Invest” je emitovalo i prodalo za gotovo novo kolo redovnih akcija, i to 100 komada, nominalne vrednosti 1.200 dinara po akciji.

  46. b) Povećanje sopstvenog kapitala po osnovu pretvaranja prioritetnih u redovne akcije. Primer: Na osnovu odluke glavne skupštine akcionara izvršena je zamena 500 prioritetnih akcija nominalne vrednosti 800 dinara u redovne akcije uz doplatu od 200 dinara po akciji.

  47. c) Povećanje osnovnog kapitala izdavanjem besplatnih (gratis) akcija na teret rezervi. Primer: Na osnovu odluke glavne skupštine akcionara postojećim akcionarima je izdato 300 besplatnih redovnih akcija nominalne vrednosti 700 dinara.

  48. Smanjenje osnovnog kapitala a) Smanjenje osnovnog kapitala po osnovu zamene akcija. Primer: Na osnovu odluke glavne skupštine akcionara izvršena je zamena 400 redovnih akcija nominalne vrednosti 1000 dinara za redovne akcije čija je nominalna vrednost 700 dinara. Razlika je isplaćena akcionarima sa tekućeg računa.

  49. b) Smanjenje osnovnog kapitala za iznos nepokrivenog gubitka. Primer: Skupština akcionara je donela odluku da se za iznos nepokrivenog gubitka od 50.000 dinara smanji osnovni kapital.

More Related