1 / 43

Poglavlj a 19- 20

Poglavlj a 19- 20. Fleksibilan nasuprot fiksnom deviznom kursu , Evropski monetarni sistem i koordinacija makroekonomskih politika.

lynsey
Télécharger la présentation

Poglavlj a 19- 20

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Poglavlja 19-20 Fleksibilannasuprotfiksnomdeviznomkursu, Evropskimonetarnisistemikoordinacijamakroekonomskihpolitika

  2. 1. Pretpostavimo da cena robe u SAD iznosi 3,50 $, a 4€ u Evropskojmonetarnojuniji, dokvažećideviznikursdolaraievraiznosiR= 1 US$/€, ali je ravnotežni devizni kurs R’ = 0,75US$/€. • (a) Hoće li SAD uvoziti ili izvoziti ovu robu? • (b) Imaju li SAD komparativnu prednost u proizvodnji • ove robe? • Posto je ovajproizvodjeftiniji u SAD, onicebitiizvoznici • Priravnoteznomkursu ova robakosta 3.5$ u SAD i 3$ u EU

  3. 2. Objasnitezaštomonetarnapolitikanemadejstvoprifiksnomdeviznomkursui savršeno elastičnim međunarodnim tokovimakapitala. • Akozemljapokusavadasmanjiponudunovca, • r • Dolazivrucikapital • Ponudanovcaostajeista • Isto se desavapripokusajurasta M, samo u suprotnomsmeru

  4. 3. NacrtajteslikusličnuSlici 20.1 • kojapokazujekako za date promene krive ponude stranevalute, deviznikursfluktuiramanjekada je tražnja • za stranom valutom elastična, nego u slučajukada je neelastična.

  5. Mada bi eliminisladevizni rizik i privukla više stranih investitora, dolarizacija ne bi ... • rešila probleme u fiskalnomsektoru.

  6. 6. Objasnite razliku između optimalne valutnezone i režima fiksnog kursa. • OCA – to je permanetnofiksnikurs • Zajednickamonetarnaifiskalnapolitikasvihzemalja • Ako je kursfiksan, tihobavezanema

  7. 7. Objasnite zašto • jedinstvena centralna banka ivalutazemaljaEvropskeUnijeznačidanjeničlanovivišenemajunezavisnumonetarnupolitiku • Nijednazemlja ne stampanovac

  8. nekeodkoristikojenastajuformiranjemoptimalnevalutne zone • mogu da se dobiju, u nešto slabijoj formi, i uvođenjem ... • ...fiksnog deviznog kursa.

  9. Pokažite razliku između (a) režimafiksnogdeviznogkursa, (b) valutnog odbora, i (c) dolarizacije. • Fiksnikurs – 100 din/€, unaprednajavljenikurskojivaziduzivremenski period • Valutniodbor – fiksnikurssadeviznimpokricem, nemadevalvacija • Dolarizacija - supstitucijadomacevalutestranomvalutom

  10. PolazećioddeviznogkursaR = 1 US$/€, nacrtajte • sliku koja pokazuje kretanje deviznog kursaprirežimupuzajućegpojasagdevalutadepresiraza 1 odsto na kraju svakog meseca, uz dozvoljeniraspon fluktuacija od 1 odsto iznad i ispodpariteta

  11. Režimfleksibilnogdeviznogkursaćezaštititiprivreduod međunarodnih poremećaja i stoga ćeeliminisati potrebu za međunarodnom koordinacijompolitika. Tačnoilinetačno? • Inflacijavodidepresijaciji • Ali ondaraste r što vodi • Prilivu deviza • Pa ako ne može da sterilizuje priliv • Onda fleks. kurs neće potpuno izolovati zemlju • Već će se zbog rasta ponude novca inflatorni pritisci nanovo pojačavati

  12. Skoro je sigurnodaćepriistinskifleksibilnimiistinskifiksnimdeviznim • kursevimašpekulacijebiti ... • ...stabilizujuće.

  13. 20. Poglavlje Međunarodni monetarni sistem:prošlost, sadašnjostibudućnost • Ako je nekooperativna ravnoteža, svi će voditi čvrstu monetarnu da bi privukli strani kapital i ocuvali jaku valutu tako sto ce uvozne cene padati. • Ali ako to svi urade, kamatna stopa ce biti veca od ravnotezne i to ce usporiti rast. • U saradnji, svi ce imati restriktivnu fiskalnu i exp monetarnu, sto garantuje dugorocni rast

  14. Objasnite:kako se ekonomski uslovi danas razlikuju od onih iz doba zlatnog standarda. • Danas je primarni cilj unutrasnja ravnoteza a ranije – spoljna • Tada su cene bile fleksibilnije • London je bio jedini finansijski centar pa nije bilo destabilizujucih tokova kao danas

  15. b) Zašto bi danasusledizmenjenihokolnostibilonemogućeglatkofunkcionisanjezlatnogstandarda? • Preduslovi bi bili isti kao 1880-1914 • Prioritet spoljne ravnoteže • Da ukinu restrikcije na fleksibilnost cena (minimalne nadnice, maksimalne cene, restrikcije na kamatnu stopu, ide) • Da uvedu jedan finansijski centar (New York, Tokyo, ili London, na primer ) da bi se izbegli destabilizujući tokovi kapitala • A to je nemoguće

  16. kakozemljamožedapokušadadestimulišedestabilizujućetokovekapitalapribretonvudskomsistemutakoštoćeintervenisatinaterminskomtržištukakozemljamožedapokušadadestimulišedestabilizujućetokovekapitalapribretonvudskomsistemutakoštoćeintervenisatinaterminskomtržištu Terminskom kupovinom strane valute

  17. Može li se ista stvar uraditi u postojećem međunarodnommonetarnomsistemu? Može, samo su današnje fluktuacije mnogo veće, tako da bi intervencije bile mnogo manje efikasne

  18. Objasnitekakozemljamožedapokušadadestimulišedestabilizujućetokovekapitalapribretonvudskomsistemutakoštoćeintervenisatinapromptnomtržištu?Objasnitekakozemljamožedapokušadadestimulišedestabilizujućetokovekapitalapribretonvudskomsistemutakoštoćeintervenisatinapromptnomtržištu? • Kupovinom deviza na spot tržištu. To će izazvati apresijaciju strane valute i destimulisati dalji priliv kapitala.

  19. Krize deviznog kursa • Čehoslovačka 1997 - 22.5.97 • Oštar pad CZK, • Zabrana strancima da povlače kraktoročne kredite u CZK, • Svi beže u stranu valutu • Gubitak pola milijarde $ rezervi

  20. Kako? • Stranci uzeli kredit u CZK • Otisli na devizno trziste i kupili DEM • Usled velike traznje kruna devalvirala

  21. Mehanizam • Kupiti u zemlji koju “napadas” stranu, jeftinu valutu • Ona će odmah poskupeti • Mozes je odmah prodati nazad i ostvariti kapitalnu dobit • U Ceskoj uzeli kratkorocni kredit u krunama, kupili DEM, kruna depresirala, prodali DEM po visem kursu i ostvarili dobit ½ milijarde DEM

  22. Sab-prajmdebakliz 2007. godine • Pričapočinje u SAD početkom 2000. godine. • Male lokalnebanke, specijalizovanezahipotekarnezajmovezakupovinustambenihobjekatapočelesudaširesvojeposlovanjenaljudekoji se smatrajurizičnimklijentima: naljudesaniskimdohotkom, iličakinanezaposlene.

  23. Hipotekarni kreditiimaju podlogu u vrednosti same nekretnine. Ako dužnik prestane redovno da vraća dug, banka preuzima nekretninu i prodaje je da bi izmirila svoje potraživanje. Sab-prajm hipotekarni krediti su jednostavno hipotekarni krediti dati rizičnim klijentima, obično po višoj kamatnoj stopi. Za banku to je aktiva – pravo na isplatu kamate i ako zatreba, da preuzme nekretninu.

  24. Pa ipak, poverioci koji su plasirali ove kredite uspeli su da šire ovaj svoj rizični biznis zbog toga što su veće finansijske institucije bile voljne da od njih otkupe ove kredite. Prvobitni poverioci prodavali su ovu rizičnu aktivu ovim finansijskim posrednicima, oslobađajući se rizika i ostvarujući profit. Mnogi zajmovi bili su još lošijeg kvaliteta nego što sama reč “sab-prajm” implicira. Finansijski posrednici bi prepakovali više ovakvih “sab-prajm” kredita u jedan – i tako ga prodavali nekom sledećem investitoru. Ovaj proces sekuritizacije zasnivao se na principu diverisfikacije: kreditiranje mnogih osoba ili mnogih regiona trebalo je da bude manje rizično od kreditiranja jedne osobe ili jednog regiona.

  25. Ove hartije od vrednosti koje za podlogu imaju hipoteku bile su u stvari manje rizične od jednostavne sume kredita, te su mogle da dostignu veću vrednost. To objašnjava zašto su posrednici kupovali ove zajmove po većoj ceni od inicijalne vrednosti kredita i još uvek zarađivali tako što bi odmah dalje prodali u sklopu neke nove hartije od vrednosti.

  26. Konačno, sada se najveći broj analitičara slaže da su ove hartije od vrednosti previsoko vrednovane – jednostavno zato što je vrednost kuća koja je služila kao pokriće bila zahvaćena mehurom i stoga mnogo brže rasla nego što bi bio slučaj da se radilo o individualnom riziku neplaćanja.

  27. Do kraja 2006. godine, posle mnogo godina brzog rasta cene kuća su širom SAD počele da padaju. Nadalje, mnogim “sab-prajm” dužnicima je zbog toga porasla kamatna stopa te je njihov dug – tj. hipoteka – premašila vrednost kuće koju su kupili na kredit.

  28. Oni stoga nisu više bili u stanju da vraćaju zajam. A banke, iznoseći sve više kuća na tržište da bi namirile svoje dugove, samo su time još više obarale vrednost nekretnina. Hartije od vrednosti sa podlogom od nekretnina čija cena pada i same su počele da padaju

  29. Mnoge od najvećih i najprestižnijih svetskih banaka izgubile su stotine milijardi dolara na hartijama od vrednosti čiji su prvoklasni rejting garantovale najvažnije svetske agencije za ocenu kvaliteta. Možda zbog oholosti, ili zbog neznanja, ili zbog sindroma zvanog “brzo se oslobodi vrućeg krompira” bankari nisu uvideli postojanje sistematskog makroekonomskog rizika najjednostavnijeg tipa – da te hipotekarne hartije od vrednosti u stvari nisu bile nimalo diversifikovane.

  30. U bankarskim krugovima ovi krediti dobili su ime NINJA – krediti: No INcome, Job or Assets (ovde nema ni dohotka, ni posla ni imovine)

  31. Finansijska aktiva • Ne kvari se • Drugo, zarazlikuodtržištanakojima se obavljatrgovinatokovimarobe iusluga, nafinansijskomtržištuobavlja se trgovinafondovima.

  32. RanijesufinansijskatržištaorganizovanauzfizičkoprisustvoučesnikaRanijesufinansijskatržištaorganizovanauzfizičkoprisustvoučesnika • zaronjeni u more u žurbinažvrljanihibačenihpapirića, nadvikivaliigestikulirali. • Danas suskorosvatržištakompjuterizovana

  33. Srbija i evro?? • Free – rider • Pouzdanost • Konkurentnost • Standard • Kontra-šok

  34. Kejnz je u Breton Vudsupredložioda se uvede nova svetskavaluta, poimenubankor (the bancor),što je glatkoodbijeno. Kasnije je MMF ipakpočeodaizdajespecijalnapravavučenja. Objasnitekakva je između njih razlika.

  35. 2. Šta je de Gol mislio kada je napao „neumerene privilegije (privilege exorbitant)” koje je uživao SAD?

  36. 3. Zaštoovde ne funkcionišepolitikaosiromašenjasopstvenihsuseda? Po čemu se odnjerazlikujucarinskiratovi?

  37. 4. Siromašnijezemljeneprestanood MMF-a tražedapovećakoličinuspecijalnihpravavučenjaidaihrasporedi u ciljunjihovogbržegrazvoja. Bogatijezemlje to odbijaju, tvrdećida bi to delovaloinflatorno. Šta Vi mislite o tom planu?

  38. 5. Argentina je 1991. godineprimenilarežimdeviznogveća,vezujućipezoszaameričkidolar (1 pezos= 1$). Ubrzo se inflacijaspustila, ali je Argentina dugobeležilaniskestoperastaivisokekamatnestope. Zašto? Protivniciovepolitikeukazujuda je potrebnoimatiizlaznustrategiju (exitstrategy). Razmotriteovopitanje. • Precenjena valuta – ocekivana depresijacija – stoga visoke kamatne stope, visok uvoz, potreban fiskalni suficit

More Related