1 / 34

Tema : Analiza finansijskih izveštaja Predavač: Doc. dr Ksenija Denčić-Mihajlov

Tema : Analiza finansijskih izveštaja Predavač: Doc. dr Ksenija Denčić-Mihajlov. Svrha analize finansijskih izveštaja.

madison
Télécharger la présentation

Tema : Analiza finansijskih izveštaja Predavač: Doc. dr Ksenija Denčić-Mihajlov

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Tema: Analiza finansijskih izveštajaPredavač: Doc. dr Ksenija Denčić-Mihajlov

  2. Svrha analize finansijskih izveštaja • Za investitore je bitno ne samo da znaju da čitaju finansijske izveštaje, već da znaju kako da analiziraju informacije date u osnovnim finansijskim izveštajima – bilansu stanja i uspeha. • Finansijska analiza omogućava brz i relativno jednostavan uvid u finansijsko stanje preduzeća uporedjivanjem različitih finansijskih pozicija (racio analiza). • Finansijska ili racio analiza koristi se u cilju komparacije performansi jedne firme sa drugim firmama iz iste grane (medjusektorska analiza), sa poslovanjem iste firme u proteklom periodu ili sa planiranim performasama (analiza vremenskih serija).

  3. Korisnici rezultata finansijske analize • Akcionari (postojeći, potencijalni) • Poverioci (postojeći, potencijalni) • Menadžeri • Zaposleni • Kupci, dobavljači • Država

  4. Ključni koraci u finansijskoj analizi: • Identifikacija ključnih korisnika analize i ključnih finansijskih pokazatelja (odgovori na pitanja kome i zašto su potrebni rezultati finansijske analize) • Proračun izabranih pokazatelja • Interpretacija i ocena pokazatelja (uporedjivanje sa izabranim standardom ili analiza trenda)

  5. Uvodne napomene: • Na osnovu informacija o vrednosti pojedinačnih racio brojeva ne može se steći opšti utisak o poslovnom uspehu preduzeća. • Analizi finansijskih izveštaja treba da prethodi revizija istih. • Finansijski pokazatelji koji se uporedjuju moraju biti obračunati na isti način (korišćenje različitih sistema obračuna amortizacije ili zaliha čini finansijsku analizu bespredmetnom). • Uporedjivanje finansijskih pokazatelja vrši se u odnosu na isti vremenski trenutak (primer: proračun koeficijenta obrta zaliha u fabrici igračaka na dan 30.6 i 31.12.). • Uticaj inflacije treba uzeti u obzir.

  6. Osnovne grupe pokazatelja u finansijskoj analizi: • Pokazatelji likvidnosti • Pokazatelji aktivnosti (efikasnosti) • Pokazatelji finansijske strukture • Pokazatelji rentabilnosti (profitabilnosti) • Pokazatelji tržišne vrednosti

  7. Bilans stanja (u 000din)

  8. Komparativni bilansi uspeha (u 000din.)

  9. Pokazatelji likvidnosti Ukazuju na sposobnost preduzeća da plaća dospele obaveze uz održanje potrebnog obima i strukture obrtnih sredstava i očuvanje dobrog kreditnog boniteta. Likvidnost VS Solventnost • Opšti racio likvidnosti • Riguirozni racio likvidnosti • Neto obrtna sredstva (fond)

  10. Opšti racio likvidnosti OBRTNA SREDSTVA ORL = --------------------------------- KRATKOROČNE OBAVEZE ORL2005= 544,2 / 291,7 = 1,9 ORL2006= 584,0 / 326,8 = 1,8

  11. Rigurozni racio likvidnosti i neto obrtna sredstva LIKVIDNA SREDSTVA RRL= ------------------------------------ KRATKOROČNE OBAVEZE RRL 2005= (554,2-300,0) / 291,7 = 0,8 RRL 2006= (584,0-370,8) / 326,8 = 0,7 NOS= OBRTNA SREDSTVA - KRATKOROČNE OBAVEZE NOS 2005= 544,2 - 291,7 = 252,5 NOS 2006= 584,0 - 326,8 = 257,2

  12. Pokazatelji aktivnosti (efikasnosti) • Pokazatelji ove grupe obuhvataju relativne odnose izmedju prihoda i rashoda sa jedne strane i pojedinačnih i ukupnih ulaganja u poslovna sredstva sa druge strane – pokazatelji poznati kao koeficijenti obrta. • Sa stanovišta finansijskog upravljanja preduzećem, veoma je značano utvrdjivanje i kontrola ovih pokazatelja jer ona ima neposredan uticaj na održavanje likvidnosti i maksimiziranje rentabilnosti preduzeća. • Pojednostavljeno rečeno, racia aktivnosti ocenjuju brzinu kojom se razne karatkoročne bilansne pozicije – potraživanja od kupaca, zalihe, obaveze prema dobavljačima – konvertuju u gotovinu.

  13. Pokazatelji aktivnosti • Koeficijent obrta kupaca • Koeficijent obrta zaliha • Koeficijent obrta dobavljača • Koeficijent obrta neto obrtnih sredstava • Koeficijent obrta ukupnih obrtnih sredstava • Koeficijent obrta fiksnih sredstava • Koeficijent obrta ukupnih poslovnih sredstava

  14. Koeficijent obrta kupaca Ko kupaca= Neto prihodi od prodaje / Prosečni saldo kupaca Ko kupaca 06= 2681,2 / 210,2 = 12,8 Ko kupaca 05= 9,3 Potraživanja od kupaca naplaćuju se u proseku 12,8 puta godišnje, tj. na svakih 12,8 dinara ostvarenih prihoda od realizacije u 2006.god. 1dinar ostaje nenaplaćen u saldu potraživanja od kupaca. Prosečan period naplate POK= 360 dana / Ko kupaca Prosečan period naplate POK 06= 30 dana Prosečan period naplate POK 05= 38,7 dana Prosečan period naplate POK treba analizirati u kontekstu kreditnih uslova koje preduzeće uobičajeno nudi kupcima.

  15. Koeficijent obrta zaliha Ko zaliha= Cena koštanja realiz. proizvoda / Pros. saldo zaliha Ko zaliha 06= 2072,0 / 370,8= 5,6 Ko zaliha 06= 5,8 Zalihe se obrnu – realizuju i reprodukuju- u proseku 5,6 puta godišnje, tj. na svakih 5,6 dinara ostvarenih rashoda realizovanih proizvoda u 2006.god. 1 dinar ostaje vezan u vrednosti zaliha. Prosečno vreme trajanja 1 obrta= 360 dana / Ko zaliha Prosečno vreme trajanja 1 obrta 06= 64 dana Prosečno vreme trajanja 1 obrta 06= 62 dana Prosečna starost zaliha u 2006god. je64 dana. To je vremekoje prosečno protekne od nabavke materijala za proces proizvodnje do konačne prodaje gotovih proizvoda kupcima.

  16. Koeficijent obrta dobavljača Ko dobavljača= (CK+- promene u saldu zaliha) / Pros. saldo dobavljača Ko dobavljača 06= (2072,0 +70,8) / 326,8 = 6,6 Ko dobavljača 05= (1745,4 -20,0) / 291,7 = 5,9 Obaveze prema dobavljačima izmiruju se u proseku 6,6 puta godišnje, tj. prosečno vreme plaćanja ili starost dobavljača u 2006 god. iznosi 54,5 dana. Prosečno vreme plaćanja = 360 dana / Ko dobavljača Prosečno vreme plaćanja 06= 54,5 dana Prosečno vreme plaćanja 05= 61 dan

  17. Koeficijent obrta fiksnih sredstava Ko FS= Neto prihodi od prodaje / Pros. saldo FS po nab. vrednosti Ko FS 06= 2681,2 / 514,4 = 5,2 Ko FS 05= 2240,8 / 515,8 = 4,34 Preduzeće je na svaki dinar ulaganja u fiksna sredstva ostvarivalo prosečno u 2006.god 5,2 dinara neto prihoda od realizacije. Standarda veličina za ocenu ovog racia je koeficijent obrta fiksnih srestava za datu privrednu granu. Nedovoljan koeficijent obrta FS obično se interpretira kao indikator predimenzioniranosti proizvodno-prodajnih kapaciteta ili nepovoljne strukture dugoročnih ulaganja u poslovnu imovinu.

  18. Pokazatelji finansijske strukture • Finansijska struktura VS struktura kapitala • Pokazatelji od značaja za potencijalne poverioce jer ukazuju na stepen zaduženosti preduzeća i njegovu sposobnost da izmiruje obaveze po osnovu kamate i otplate glavnice. • Finansijski rizik – rizik sa kojim je suočeno preduzeće koje je u obavezi da izmiruje fiksne finansijske rashode (kamatu)

  19. Pokazatelji finansijske strukture SOPSTVENI KAPITAL RACIO STRUKTURE IZVORA FINANSIRANJA=---------------------------------- POZAJMLJENI KAPITAL 636,6 RSIF06= ------ = 10,61  1 RSIF05= 2,5 : 1 60,0 POZAJMLJENI IZVORI FINANS. RACIO ZADUŽENOSTI = ------------------------------------------- UKUPNA POSLOVNA SREDSTVA RZ06= 386,8 / 1023,4= 37,8% RZ05=491,7 / 990,0= 49,7%

  20. Pokazatelji finansijske strukture Finansiranje iz dugoročnih dugova prouzrokuje preduzeću permanantne izdatke na ime kamate koji padaju na teret poslovnog dobitka. Da bi se testirao teret tog opterećenja, finansijska analiza utvrdjuje stepen pokrića kamate iz poslovnog dobitka. Koefic.pokrića rashoda na ime kamate=Poslovni Db / Kamata Koefic.pokrića rashoda na ime kamate06= 246,4 / 6,2= 39,7 Koefic.pokrića rashoda na ime kamate05= 10,14 Svaki dinar rashoda na ime kamate je u 2006.god. pokriven sa 39,7din. poslovnog dobitka. Kada se ovaj racio koristi za ocenu poželjnosti angažovanja novih dugova, postojećim rashodima na ime kamate treba dodati dodatnu kamatu (po osnovu novog duga).

  21. Pokazatelji rentabilnosti Rentabilnost preduzeća može biti merena u odnosu na : • Neto prihode od prodaje • Uložena ukupna poslovna sredstva • Uložena sopstvena sredstva • Vrednost akcija 1. Stopa poslovnog dobitka = Poslovni dobitak / Neto prihodi Stopa neto dobitka = Neto dobitak / Neto prihodi SPDb06= 246,4/2681,2=9,2% SPDb05= 10,9% SPNb06= 164,2/2681,2=6,1% SPNb05= 7,1%

  22. 2.Stopa prinosa na ukupna Poslovna dobit poslovna sredstva = ------------------------------------- Ukupna poslovna sredstva SPPS 06= 246,4/ 1023,4=24%SPPS 05= 24,6% 3. Stopa prinosa na Neto dobitsopstvena sredstva = ----------------------------------- Uložena sopstvena sredstvaSPSS 06= 164,2 / 636,6=25,8% SPSS 05= 31,9%

  23. Pokazatelji tržišne vrednosti (vlasništva) Karakteristični za akcionarska društva. Daju informacije postojećim ili potencijalnim akcionarima neophodne za ocenu prinosa na uložena investiciona sredstva. U ovu grupu pokazatelja spadaju: • Neto dobit po akciji • Odnos tržišne cene po akciji i neto dobitka po akciji • Racio plaćanja dividende • Dividendna stopa • Knjigovodstvena vrednost po akciji

  24. Neto dobit po akciji (EPS) Neto dobit po akciji= Neto dobit/ Broj emitovanih običnih akcija Ovaj pokazatelj meri rentabilnost po jednoj akciji, tj. pokazuje raspoloživi iznos neto dobiti koji se može raspodeliti akcionarima u obliku dividende ili aklumulirati. EPS06 = 164 200 / 33410= 4,91din./akciji EPS05 = 159 200 / 30000 = 5,31din./akciji

  25. Odnos tržišne cene po akciji i neto dobitka po akciji (P/E racio) P/E racio = Tržišna cena po akciji / Neto dobit po akciji Pretpostavka: Tržišna cena u 2006. iznosila 25din.po akciji, a u 2005.god. 28din.po akciji P/E racio 06=25,0 / 4,91= 5,1 P/E racio 05= 28,0 / 5,31= 5,3 Budući investitori su u 2006.god. spremni da plate 5,1din. da bi svake godine ostvarivali 1 din. neto dobiti po akciji. Veći racio ukazuje na veći budući rast neto dobitka po akciji.

  26. Racio plaćanja dividende Racio plać. dividende= Isplaćena dividenda po akc./NDb po akc. Racio plać. dividende 06= 2,46/4,91= 50% Racio plać. dividende 05= 50% 50% neto dobitka je isplaćeno akcionarima u obliku dividende, a 50% je akumulirano. Ova proporcija predmet je razmatranja dividendne politike koja je odredjena niziom faktora kao što su pravni propisi, likvidnost, stabilnost neto dobitka, ograničenja u ugovorima o kreditiranju i sl.

  27. Dividendna stopa Dividendna stopa= Dividenda po akciji / Tržišna cena po akciji Dividendna stopa 06= 2,46 / 25,0= 9,84% Dividendna stopa 05= 2,65 / 28,0= 9,5% Dividendna stopa ukazuje na tekući prinos koji akcionari ostvaruju u odnosu na tržišnu vrednost akcija. Ovaj pokazatelj je naročito značajan za one buduće investitore koji preferiraju isplatu dividendi u odnosu na povećanje kapitalnog dobitka.

  28. Knjigovodstvena vrednost po akciji Knjig.vred. po akciji= Ukupni sopstv. kapital / Broj emit. obič. Akcija Knjig.vred. po akciji 06= 636600/ 33410=19,05din./akciji Knjig.vred. po akciji 05= 498300/30000= 16,61din./akciji Ukoliko bi došlo do likvidacije preduzeća i do prodaje sredstava preduzeća po knjigovodstvenoj vrednosti, obični akcionari bi dobili za svaku akciju koju poseduju 19,05 dinara. Likvidaciona vrednost po akciji je realniji pokazatelj od knjigovodstvene vrednosti.

  29. Kompletna racio analiza

  30. Finansijska analiza i overtrading problem Overtrading problem se javlja kada se poslovanje preduzeća odvija na nivou koji ne može biti “podržan” od strane finansijskih sredstava kojima preduzeće raspolaže.Posledica ovakve situacije je nizak nivo finansijske kontrole nad poslovanjem preduzeća. Overtrading problema se javlja: • kod “mladih” firmi u razi ekspanzije • kada menadžeri pogrešno ocene nivo očekivane tražnje • u uslovima inflacije • kada se vlasnici suočavaju sa nemogućnošću da pribave sveža finansijska sredstva za finansiranje novih projekata.

  31. Finansijska analiza i overtrading problem Overtrading uzrokuje : • Smanjenje racia likvidnosti • Smanjenje prosečne starosti kupaca • Povećanje prosečne starosti dobavljača • Smanjenje prosečne starosti zaliha

  32. Primena racio analize u predvidjanju finansijske krize preduzeća Finansijski pokazatelji koji odslikavaju finansijsko poslovanje preduzeća u prošlosti često se koriste za predvidjanje buduće finansijske pozicije preduzeća. U tom slučaju veliki je uticaj subjektivnog stava finansijskog analitičara na rezultate predvidjanja. Istraživanja pokazuju da su najčešće finansijske karakteristike preduzeća koja se nalaze pred finansijskom krizom sledeće: • Niska stopa prinosa na angažovana sredstva • Visok racio učešća duga u strukturi kapitala • Nizak racio pokrića rashoda na ime kamate i otplate glavnice • Varijabilni prinosi na ulaganje u akcije

  33. Ograničenja finansijske analize 1. Kvalitet finansijskih izveštaja – problem “kreativnog računovodstva” • Zašto i kada menadžeri koriste “kreativno računovodstvo” • Da bi platili manji iznos poreza • Da bi “sakrili” podatke o svom neefikasnom radu • Da bi postigli što bolju cenu tokom pregovora o prodaji preduzeća • Da bi privukli nove investitore (akcionare i poverioce) 2. Efekat inflacije 3. Restriktivna vizija racio brojeva 4. Problem izbora standarda za komparaciju 5. Problem izbora vremenskog trenutka /perioda u kome će biti mereni finansijski pokazatelji

  34. Pri analizi finansijskih izveštaja treba obratiti pažnju i na sledeće: • Da li je iskazan finansijski rezulata znatno veći od ostvarenog neto priliva gotovine u istom periodu? • Da li je u toku analiziranog perioda došlo do promene računovodstvene politike u oblastima kao što je obračun amortizacije, vrednovanje zaliha i dr. ? • Da li je izveštaj revizora jasno i nedvosmisleno napisan? • Da li se kao sastvani delovi finansijskih izveštaja javljaju napomene prikazane sitno kucanim tekstom?

More Related