html5-img
1 / 62

Informatika

Informatika. Ra zvoj računara : od kalkulatora do mrežnog povezivanja. Razvoj računara. Ciljevi: Šta je računar i šta može da uradi? Uticaj računara na savremeni život Istorija razvoja računara Trend ovi razvoja savremenih računara

marijke
Télécharger la présentation

Informatika

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Informatika Razvoj računara: od kalkulatora do mrežnog povezivanja

  2. Razvoj računara Ciljevi: Šta je računar i šta može da uradi? Uticaj računara na savremeni život Istorija razvoja računara Trendovi razvoja savremenih računara Fundamentalne razlike između računara i drugih vrsta mašina Odnos između hardvera i softvera

  3. Razvoj računara Osnovne klase savremenih računara i njihova upotreba Kako Internet menja primenu računara i informacionih tehnologija uopšte? Savremeno informaciono doba Socijalni i etički uticaj informacionih tehnologija na društvo

  4. Informaciona tehnologija Značajni pronalasci XX veka: Mobilna telefonija, Internet, WWW, video konferencije Faza projektovanja, upotrebe, usavršavanja Suštinski su zasnovani na IT

  5. Informaciona tehnologija Informaciona tehnologija Širok spektar alata i tehnika koje se koriste prilikom kreiranja, skladištenja, obrade i distribucije podataka i informacija Osnovni cilj IT-a Odgovoriti na zahtev (potrošača) efikasnije i prikladnije

  6. Istorija računara Abacus, Vavilon, 4000 godina BC, aritmetičke operacije, koristi se u Kini, Japanu, Indiji itd. Blaise Pascal, 1642, mehanički kalkulator, rad sa osmocifrenim brojevima

  7. Istorija računara Charles Babbage (1791-1871)“the father of computers” Profesor matematike sa Kembridža iz 19. veka Prvi mehanički računar (kompjuter) Analitička mašina Programabilna pomoću bušenih kartica Izvođenje računskih operacija sa tačnošću do 20 cifara

  8. Istorija računara Ada Lovelace (ćerka Lorda Bajrona) Interpretator i promoter Babbage-ovih vizionarskih radova Napisala je plan upotrebe analitičke mašine za računanje nizaBernoulli-jevih brojeva Verovatno je bila prvi programer na svetu Jedan od savremenijih programskih jezika je nazvan po njoj:ADA programski jezik

  9. Istorija računara Herman Hollerith (1860-1929) Razvio je sistem kodovanja podataka na bušenim karticama Patent je korišćen u SAD 1890. za popis stanovništva Program se svodio na prebrojavanje Izbegnute greške čitanja, praktično neograničena memorija za pristup Njegova prva kompanija je preteča IBM-a

  10. Istorija računara Bušena kartica

  11. Istorija računara Alan Turing (1912-1954) Definisao je principe modernih računara Program je niz naredbi zapisan u memoriji nizom simbola Formulisao je koncept algoritma U II svetskom radu radio u Bletchley Parku – Britanski centar za dešifrovanje Razvio je metod “bombe” za napad na Nemačku mašinu za šifrovanje - Enigma

  12. Istorija računara Enigma Mašina “bomba” za dešifrovanje

  13. Istorija računara John Von Nouman (1903-1957) Koncept programa koji je smešten u memoriji Koncept računara opšte namene Mogućnost modifikovanja programa

  14. Razvoj računara Računari više nisu luksuz nego potreba Računari i njihova primena su uključeni u sve aspekte svakodnevnog života

  15. Razvoj računara Svaki današnji računar sledi osnovni plan projektovan od strane Babbage-a Računar je višenamenski - izuzetno prilagodljivo sredstvo Može da sabira brojeve, ali istovremeno i da se koristi za lansiranje interkontinentalnih balističkih raketa

  16. Razvoj računara Svaki računar se može posmatrati kao sistem: Ulazni podaci: ulazi Centralna jedinica: obrada Izlazne informacije: izlazi

  17. Razvoj računara Višenamenska upotreba računara se zasniva na: Hardveru: Fizički deo računara Softveru: Instrukcije koje upravljaju hardverom i vrše transformacije nad prikupljenim podacima, sa ciljem da se dobije željeni izlaz

  18. Razvoj računara Osnovne operacije: Ulazne operacije (podaci i instrukcije), Aritmetičke operacije (sabiranje, množenje, ...), Logičke operacije (AND, OR, NOT) Izlazne operacije (video, štampa, zvuk, ...) Smeštanje i čuvanje podataka (podaci i programi)

  19. Razvoj računara Hardver računara: Interne komponente i periferije CPU - procesor Čipovi – kontroleri, memorije Osnovna ploča Posebne kartice (zvučna, video, mrežna, memorijska, ...) Konektori (serijski, paralelni, video, audio, USB, mrežni, telefonski, ...) Hladnjaci (pasivni i aktivni) Izvor napajanja - ispravljač

  20. Application Software Hardware Systems Software Razvoj računara Softver računara: Program – niz naredbi (instrukcije) Sistemski softver (OS) – skriva kompleksnost hardvera Aplikativni softver Korisnici putem interfejsa interaguju sa aplikacijom Podrazumeva se ispravan rad hardvera

  21. External Storage Internal Storage Output Units Input Units Arithmetic & Logic Unit Control Unit Razvoj računara

  22. Razvoj računara Prvi realni računari: 1939: Konrad Zuseje kompletirao prvi programabilni digitalni računar opšte namene

  23. Razvoj računara Pred II svetski ratBritanska vlada je formirala tajni tim matematičara i inženjera za razbijanje nacističkih vojnih šifara(Lorencova šifra) 1943: Tim predvođen matematičaremAlan Turing-omkompletirao je Kolos, koji su mnogi smatrali za prvi elektronski digitalni računar

  24. Razvoj računara Računari 1. generacije 1944: profesor sa Harvarda, Howard Aiken je razvio računar Mark I Proizvod IBM-a Prvi elektro-mehanički računar opšte namene

  25. Razvoj računara 1944: Mark I

  26. Razvoj računara U toku II svetskog rata, u SAD, konstruiše se mašina za računanje tabela trajektorija za nove topove; mašina se zvala ENIAC (Electronic Numerical Integrator and Computer)

  27. Razvoj računara ENIAC: Težina 30 tona 18000 elektronskih cevi Potrošnja 25 KW Snaga obrade: 100.000 izračunavanja u sekundi

  28. Razvoj računara Posle rata, 1950., konstruisan jeUNIVAC I, prvi komercijalni računar opšte namene

  29. Razvoj računara Evolucija i ubrzanje Elektronske cevi su korišćene u prvim računarima Tranzistorizamenjuju elektronske cevi počevši od 1956. (računari 2. generacije) Tranzistori i štampane veze Primena na univerzitetima Od sredine 60. godina tranzistorezamenjuju integrisana kola (računari 3. generacije)

  30. Razvoj računara Integrisana kola omogućavaju: Povećanje pouzdanosti Smanjenje dimenzije Veću brzinu Veću efikasnost Niže cene LSI - Large Scale Integration VLSI - Very Large Scale Integration

  31. Razvoj računara Mikroračunarska revolucija 1971: Intelovi inženjeri su konstruisali prvi mikroprocesor Mikroračunarska revolucijapočinje 1970: Apple Commodore ... Stoni - desktop računari nisu u potpunosti zamenili velike računare, koji takođe doživljavaju promenu

  32. Apple II (1977) BASIC programski jezik Displej od 24 linije x 40 kolona Memorija od 4100 karaktera $1298. IBM (PC) 5150 (1981) modular design 16,000 character memory $1265. Razvoj računara

  33. 1981-1982 ZX81 8-16K Spectrum 48K Razvoj računara

  34. GUI - Graphical User Interface Doug Engelbart's Osmislio “human-computer interaction” - HCI Razvio je hypertext Uveo je kursor kontrolisan mišem Multiple windows. WIMP (windows, icons, menus and pointers) Razvoj računara

  35. Macintosh (1984) Steve Jobs GUI, ikone, itd Desktop – radna površina Upotreba miša i drugih “pointing devices” “Double click" i “Click-and-drag“ osobine za podršku uređajima za pokazivanje Razvoj računara

  36. Microsoft Windows Win 1.0, 1985, radio je na MS-DOS-u, 16 bitni OS, multitasking Win 3.0 i Win 3.1, 1990/92, 16/32 bitni OS Win 3.11, Win 95, Win 98, Win Me, 32 bitni OS Win NT, 64 bitni OS WIN XP, Windows Server Windows Vista, 64 bitni OS Razvoj računara

  37. Prva generacija (1951-58) Elektronske vakum cevi Mašinski jezik – jezik niskog nivoa za programiranje Magnetna primarna memorija Problemi zagrevanja i održavanja Unos podataka i instrukcija preko bušenih kartica Spor ulaz i izlaz Razvoj računara

  38. Razvoj računara • Druga generacija (1958-64) • Tranzistorska tehnologija • Tehnologija štampanih veza • Početak jezika višeg nivoa • Povećana brzina rada • Magnetna primarna memorija • Magnetni diskovi i trake za sekundarnu memoriju • Tipičan primer: IBM 1620

  39. Razvoj računara • Treća generacija (1965-70) • Pojava integrisanih čipova – IC • Drastično povećanje memorije • Razvoj softvera • Drastično smanjenje veličine i cene • Povećanje brzine i dostupnosti • Tipičan primer: HONEY WELL-6000 SERIES

  40. Razvoj računara • Četvrta generacija (1971- do danas) • LSI - Large Scale Integration • VLSI - Very Large Scale Integration • Razvoj mikroprocesora • Pojava mini i super računara • Paralelno procesiranje • Povećana brzina rada, snaga, memorijski resursi • Tipični predstavnici:Apple II, IBM PC

  41. Razvoj računara Karakteristike razvoja računara: Povećanje brzine (radnog takta) Povećanje memorijskih resursa (i za primarnu i sekundarnu memoriju) Povećanje širine magistrale Paralelizacija u radu Niža cena Manje dimenzije Manja potrošnja

  42. Razvoj računara Mainframe Super računari Serveri Radne stanice Personalni računari Stoni i prenosivi računari Mikrokompjuteri Ugrađeni računari Mreže, klasteri računara

  43. Podela računara Mainframei Super računari Mainframe Višekorisnički Koriste se u velikim organizacijama, kao što su banke i avioprevoznici za velike računarske poslove

  44. MAINFRAME Podela računara Mainframe Mogućnost konkurentne obrade aplikacija Velike organizacije – upravljaju sa više od 1000 transakcija Zahtevaju specijalnu klimu za prostoriju Ulaz/Izlaz preko “dumb” terminala TERMINALI

  45. Podela računara Super računari Za moćne korisnike kojima je potreban pristup najbržim i najmoćnijim računarima NASA Columbia Supercomputer

  46. Podela računara Super računari Skupa, najmodernija tehnologija Koriste se za simulacije i modelovanje kompleksnih sistema Mesta primene: Vremenska prognoza, Hemijski i fizički procesi Kretanja u vasioni Vojne potrebe .....

  47. Podela računara Serveri, radne stanice i PC (personalni računari) Serveri Računari namenjeni za obezbeđivanje softverske podrške i drugih računarskih resursa drugim računarima u okviru date mreže

  48. Podela računara Radne stanice Moćni stoni računari sa povećanom računarskom snagom (pojačani resursi) koji su prevashodno namenjeni krajnjim, interaktivnim aplikacijama Najčešće su povezani na veliki računarski sistem 3Dgrafika, dizajn i sl. Najčešće su potrebni naučnicima i inženjerima

  49. Podela računara Personalni računari Opslužuju jednog korisnika u datom trenutku Uobičajene primene obuhvataju: obrada teksta, računovodstvo, igre, slušanje muzike i gledanje video sadržaja

  50. Podela računara Prenosivi računari:mašine koje nisu vezane za stolove Notebooks (laptops) Handheld computers (PDAs) Palmtop

More Related