1 / 35

JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI. Jasminka Vrban, prof. hrv. jez. Jezično izražavanje – jedno od 4 područja hrvatskoga jezika Tijekom predškolske i u mlađim razredima OŠ izobrazbe mora mu se posvećivati velika odgovornost

merlin
Télécharger la présentation

JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. JEZIČNA KOMUNIKACIJA I JEZIČNE DJELATNOSTI Jasminka Vrban, prof. hrv. jez.

  2. Jezično izražavanje – jedno od 4 područja hrvatskoga jezika • Tijekom predškolske i u mlađim razredima OŠ izobrazbe mora mu se posvećivati velika odgovornost • Važno je SLUŠATI dijete da bi poslije ono nas slušalo i od nas učilo!

  3. Kada savladamo KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE, možemo se • posvetiti razvoju JEZIČNIH DJELATNOSTI. • Za termin JEZIČNA DJELATNOST ponekad se koriste i termini • JEZIČNA AKTIVNOST, VJEŠTINA, SPOSOBNOST. • Nju čine: • SLUŠANJE • GOVORENJE • ČITANJE • PISANJE

  4. 1. SLUŠANJE je vrsta receptivne čovjekove sposobnosti (sposobnosti primanja ) koja omogućuje usvajanje glasova nekog jezika. • 2. GOVORENJE je vrsta proizvodne ( produktivne ) jezične djelatnosti kojom se prenosi usmena poruka. • Temeljna jedinica govorenja jest GOVORNI ČIN - obuhvaća *SADRŽAJ GOVORENJA – o čemu se govori • *IZRAZ GOVRENJA – izbor jezičnih jedinica pomoću kojih se govor ostvaruje • *ZNAČENJE GOVORA- što izgovoreni sadržaj znači • *NAMJERU GOVORNIKA- koja je svrha govora • *KONTEKST GOVORA – okruženje u okviru kojeg se govor ostvaruje

  5. GOVORNI ČINOVI ostvaruje se kao: • A) DIJALOG – razgovor između dvoje ljudi pri čemu se uloge govornika i slušatelja neprestano izmjenjuju. Vrste dijaloga: javni ili osobni razgovor, svakodnevni razgovor, rekreativni ( “vihor misli”), poslovni ili službeni razgovor, intervju, razgovorne igre ( igranje jezikom u svrhu poticanja komunikacije ). B) MONOLOG – samogovor, individualan govorni čin bez smjenjivanja sugovornika u komunikaciji. Vrste : opisivanje, pripovijedanje, raspravljanje, tumačenje, upućivanje.

  6. C) POLILOŠKI GOVORNI OBLICI – zamjenjivanje uloga govornika i slušatelja, komunikacija u kojoj sudjeluje više osoba. • 3. ČITANJE – aktivnost primanja informacija u pisanom obliku koja ovisi o nekoliko sposobnosti i vještina što se postupno razvijaju. • Proces čitanja je dvojak: to je VJEŠTINA ( primanje i odašiljanje poruka u priopćavanju ) i SPOSOBNOST ( interpretativno čitanje kao nadgradnja kojoj prethodi savladavanje vještine čitanja ). • 4. PISANJE – složena produktivna djelatnost koja zahtijeva poznavanje slovnog sustava te usvajanje gramatičko – pravopisnih pravila i normi nekoga jezika.

  7. U nastavi izražavanja 3 su etape u razvoju opće pismenosti: • 1. usvajanje velikih i malih tiskanih i pisanih slova te savladavanje tehnike pisanja • 2. učenje pravopisnih pravila i zakonitosti • 3. razvoj stvaralačkog pisanja • SVRHA I CILJ provođenja JEZIČNE DJELATNOSTI jest ostvaraj što više razine pismenosti – što objedinjuje tehniku i vještinu pisanja, ali i samostalno stvaralačko pisanje.

  8. Opći ciljevi ispita u razrednoj nastavi • (hrvatski jezik, matematika, priroda i društvo, strani jezik u redovnoj nastavi) • osposobljenost za komunikaciju na hrvatskom i prvom stranom jeziku koja se očituje u jezičnim djelatnostima slušanja, čitanja i pisanja • osposobljenost za kritičko mišljenje • ovladanost osnovnom matematičkom i prirodoslovnom pismenošću • osposobljenost za rješavanje problema primjenom činjeničnoga, konceptualnoga i procesnog znanja stečenoga u svim nastavnim područjima

  9. OBRAZOVNI ISHODI MORAJU ODGOVARATI JEDNOJ KATEGORIJI ZNANJA Činjenično (obuhvaća osnovne elemente, poznavanje terminologije unutar predmeta) Konceptualno ( obuhvaća poznavanje kategorija i klasifikacija, principa i generalizacija, teorija, modela, struktura...) Proceduralno ( znanje procedure – kako nešto učiniti, znanje vještina ...)

  10. OBRAZOVNI ISHODI MORAJU ODGOVARATI JEDNOJ OD ŠEST KATEGORIJA KOGNITIVNIH PROCESA Pamćenje – nabraja, ponavlja Razumijevanje – može objasniti Primjenjivanje (koristiti se naučenim) – računa, rješava probleme Analiziranje (razumjeti zašto) - razvrstava, izvodi, pretpostavke Sintetiziranje (procijeniti) – kreira, oblikuje Procjenjivanje (reorganizirati u nove oblike) – vrjednuje, izabire

  11. IGRE I AKTIVNOSTI ZA RAZVOJ KOMUNIKACIJSKE KOMPETENCIJE • U ranoj etapi usvajanja i učenja materinskoga jezika valja poticati funkcionalnu nastavu jezika uz primjere iz stvarnog života tj. učenikova svakodnevnog okruženja. • 1. IGRA • Primjer provođenja pripovjedne monološke vježbe, tj. PRIČANJE PRIČE NA OSNOVI NATUKNICA. Svrha je bogaćenje rječnika, usvajanje riječi na razini aktivne uporabe, povezivanje sadržaja izražavanja sa sadržajem gramatike i pravopisa.

  12. - učenici sjede u krugu, voditelj zadaje riječ koja će biti zadani pojam ( tematska riječ npr. LJETO, DOM, SREĆA, DOBRO…) • - zadaća svakog uč. jest da uz zadani pojma asocira i poveže što više novih riječi ( tako se stvaraju tematske skupine riječi ) • - onaj tko se ne može dosjetiti nove riječi ili ponavlja već izrečenu riječ, ispada iz igre • - pobjeđuje onaj uč. koji pronađe najviše odgovarajućih riječi uz zadani pojam

  13. - prilikom nabrajanja valja riječi povezivati uz zadani pojam, npr. u jednom krugu samo imenice, u drugome glagole… • - prema tematskim riječima i asocijacijama učenici mogu smisliti i ispripovijedati priču • - za DZ tu priču mogu zapisati-ne mora biti pisana,već igra-2 u paru usmeno, s roditeljima • - kao primjer zadanih pojmova mogu poslužiti npr. riječi DOBRO, LOŠE, OKRUGLO, ZELENO, TIHO.

  14. Uz svaki pojam valja nabrojiti što više imenica i glagola koje se mogu svrstati po zadani pojam. DOBRO ( tematska riječ ) IMENICE : mama, tata, ljubav, igra, mir, glazba, prijatelj, brat, domovina, more, zdravlje, bogatstvo, sunce, petica, cvijeće… GLAGOLI : igrati se, voljeti, spavati, kupati se, pjevati, veseliti se, crtati, družiti se, učiti, putovati, slaviti…

  15. 2. IGRA – GLASOVNI LANAC • - učenici sjede u krugu, učitelj zadaje početni glas • - svatko redom dodaje još jedan glas, zadaća – složiti smislenu riječ • - tko dovrši riječ, zna objasniti njeno značenje te je upotrijebiti u rečenici – dobiva bod • - ukoliko nešto od toga ne zna – nema bodova • - cilj : prikupiti 10 bodova

  16. Npr. učitelj izgovara glas /m/, jedan učenik dodaje /a/, drugi učenik glas /m/, treći /a/. • Treći odmah pojašnjava: • MAMA – imenica ženskog roda u jednini, riječ od milja za majku, to je žena koja me rodila i brine o meni i voli me • Moja mama je najbolja i najljepša mama na svijetu. Draga mama, sretan ti Majčin dan!

  17. 3. IGRA – ZAMIŠLJANJE I POGAĐANJE GLASOVA • - učenici podijeljeni u 3 skupine • - jedan učenik zamisli glas, ostali pokušavaju pogoditi o čemu je riječ • npr.postavljaju pitanja tipa: Nalazi li se tajglas npr. u riječi mir? Je li to glas /m/? • - ako je odgovor potvrdan, pitanja postavljaju učenici iste skupine, ako je niječan – druga skupina • - svaki točno pogođeni glas – 1 bod

  18. - na kraju igre, od pogođenih se glasova pokušava složiti što više novih riječi • - svaka točno složena riječ – 2 boda • - bodovi se zbrajaju, a pobjednik je skupina s najviše osvojenih bodova • Npr. zamišljeni je glas bio /r/ • - svaki učenik skupine koja je pogodila mora smisliti i pogoditi riječ koja sadrži navedeni glas.

  19. 3. IGRA -“NAJTEŽI” HRVATSKI GLASOVI • -Pribor : veće spužvaste kocke na koje se pribadačom pričvrste slova napisana na papiru Č,Ć,DŽ,Đ,LJ,NJ • Može se i napisati na ploči Č-1, Ć-2… i bacati obična, mala kockica za “Čovječe, ne ljuti se”. • Ovisno o broju koji se bacanjem okrene, uč. trebaju zapisati što više riječi u kojima se na početku, u sredini ili na kraju nalazi glas/slovo određeno kockicom. • Ako je zapisano 6 ili više točnih riječi, igrač dobiva 3 nagradna boda. • Ako ima 4 ili 5 točnih riječi – 2 boda, 2 ili 3 točne riječi – 1 bod. • Svrha – skupiti što više bodova.

  20. 4. IGRA - SLAGALICA • Načiniti 2o kartončića u 2 boje ( 10 + 10 ). Na npr.plavim se kartončićima napišu osnovni dijelovi riječi. Na npr.crvenim kartončićima napišu se najčešći nastavci. • Svi se kartončići izmiješaju i okrenu licem prema klupi. • Skupine naizmjenično izvlače kartončiće i nastoje pravilno spojiti dijelove da bi dobili smislene i točno napisane riječi. • Svaki točan odgovor – 1 bod. • Pobjeđuje skupina s više točno složenih riječi.

  21. Cilj: spajanjem riječi “razlomljenih” na dijelove slažu se nove riječi. • OSNOVNI DIJELOVI RIJEČI: • vod- , kaput- , voz- , zub- , kamen- ,ruč- matemat- , uči- , čista- , kupa- • NASTAVCI: - ič, -ić, -ač, -ar, , -čić , -nik , -ičar, -telj, -čica, - onica

  22. 5. BARBIE GRAMATIKA ( ili YU-GI-OH GRAMATIKA) • Na veći ružičasti hamer zalijepiti 25 Barbie sličica i označiti ih brojevima 1 – 25. Na plavom hameru napraviti isto sa Yu-Gi-Oh sličicama. Napraviti za svaku skupinu ( od 5 članova ) takvu “ploču za igranje”. • IGRA: • 1.Podijeliti učenike u “ružičaste” i “plave” skupine. Svaka skupina ima kockicu i papir s 25 pitanja. Svaki učenik ima svoju figuricu npr. Iz kinder-jaja.

  23. 2. Učenik koji prvi dobije 6 počinje igru. Igraju slijeva na desno. • 3. Kada stane na polje npr.broj 3 ( ako je nakon prvotne šestice dobio 3 ), sam glasno čita pitanje i odgovara na isto. • 4. Ukoliko ne zna odgovor, mora stajati na tom polju dok ne odgovori točno. ( U međuvremenu će netko kad-tad stići na to polje i točno odgovoriti ).

  24. 5. Ukoliko točno odgovori, čeka sljedeći krug i ponovo baca. • 6. Pobjednik je onaj koji prvi stigne do cilja!

  25. BARBIE GRAMATIKA ( ILI YU – GI – OH GRAMATIKA ) 1. Nabroji otvornike! 2. Kako glasi umanjenica riječi DIJETE? 3. Kako glasi umanjenica riječi ZVIJEZDA? 4. Kako glasi uvećanica riječi SELJAK? 5. Kako glasi uvećanica riječi VOJNIK? 6. U riječi PROLJECE treba li staviti Ć ili Č? 7. U riječi LIJECNIK treba li staviti Ć ili Č? 8. Prema glagolu PJEVATI načini imenicu muškog roda koja označava zanimanje! 9. Imenuj prostor u kojem se prodaje CVIJEĆE! 10. Imenuj prostor u kojem se prodaju LIJEKOVI! 11. Bravo, Barbie! Možeš preskočiti 2 polja!

  26. 12. Kako glasi riječ suprotnog značenja riječi RUŽAN? 13. Kako glasi riječ suprotnog značenja riječi PRLJAV? 14. Preoblikuj pravilno skup riječi GITARA OD IVANA! 15. Preoblikuj pravilno skup riječi PJESME IZ MEĐIMURJA! 16. Od vlastitih imenica načini posvojni pridjev – KARLA OSMIJEH! 17. Od vlastitih imenica načini posvojni pridjev - MAJA OLOVKA! 18. Bravo, Barbie! Za nagradu možeš preskočiti ovo pitanje i pomaknuti se za 3 polja! 19. Od pridjeva načini imenicu – LIJEP! 20. Od pridjeva načini imenicu – SLIJEP! 21. Od glagola načini imenicu – POBIJEDITI! 22. Od glagola načini imenicu – OCIJENITI! 23. Od prve riječi načini pridjev – PLASTIKA VREĆICA! 24. Od prve riječi načini pridjev – SUNCE NAOČALE! 25. BRAVO, BARBIE! STIGLA SI DO CILJA!

  27. 6. IGRA ASOCIJACIJA • Primjer komunikacijske, funkcionalne i stvaralačke nastave ostvaruje se u programskom području pravopisa i pravogovora. Nastavna jedinica je: Pisanjeposvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena. • Zadaća je nastavne jedinice usvojiti pravopisno pravilo o pisanju posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena.

  28. 1. Učenici su podijeljeni u 3 skupine (reda) • 2. Otkrivaju polja i pogađaju rješenja po stupcima. • Točan odgovor znači otkrivanje polja i omogućuje postavljanje sljedećega pitanja. Pobjeđuje skupina koja prva pogodi konačno rješenje ( posvojni pridjevi).

  29. IGRA ASOCIJACIJA - na ploči, prozirnici ili slajdu

  30. Pomoćna literatura i predavanja: • - Dunja Pavličević-Franić, KOMUNIKACIJOM DO GRAMATIKE, Alfa,Zagreb, 2005. - M.Bulić: KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE

  31. I ZA KRAJ Neverbalna komunikacija može biti:

More Related