SUDSKA NADLEŽNOST U SPOROVIMA S MEĐUNARODNIM ELEMENTOM

1. INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO Zagreb,18. - 19. listopad 2007.godine Kamelija Parać, sutkinja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske SUDSKA NADLEŽNOST U SPOROVIMA S MEĐUNARODNIM ELEMENTOM

2. UVOD • Pojam “ pravo intelektualnog vlasništva” obuhvaća s jedne strane autorsko pravo i srodna prava,sui generis prava proizvođača podataka, i s druge strane pravo industrijskog vlasništva. • Pravo industrijskog vlasništva obuhvaća pravo patenta uključujući i prava koja proizlaze iz Svjedodžbe o dodatnoj zaštiti, pravo žiga, pravo oznake zemljopisnog porijekla, pravo industrijskog dizajna, topografije poluvodičkih proizvoda te planova rasporeda integriranih krugova

3. Povijesni razvoj • Načelo teritorijalnosti - sudovi države u kojoj je pravo registrirano nadležni su postupati u svim postupcima koji se odnose na pravo intelektualnog vlasništva • Prekretnica - slučaj Lincoln/Interlas - odnosi se na Nizozemsku, Belgiju i Luxemburg (zemlje Beneluxa)

4. Briselska i Lugano konvencija(Uredba vijeća br. 44/2001 od 22. prosinca 2001. godine) • Osnovni princip • odluke koje donese nadležan sud zemlje članice mogu imati učinak u drugoj zemlji članici • osoba može biti tužena u zemlji gdje ima prebivalište ili u zemlji gdje je počinjena povreda ili postoji opasnost od povrede • Pan-European one-stop shop opcija

5. Europski patent • Europski patentni ured (EPO) • Europska patentna konvencija (EPC) • Odluka suda koja se odnosi na europski patent osnovana je na europskom pravu i ima europski učinak i mora biti priznata u bilo kojoj državi članici EU

6. Tri kategorije postupaka • registracija, opoziv i valjanost prava • povreda prava intelektualnog vlasništva • povreda ugovora

7. Isključiva nadležnost • Članak 22. st. 4.Uredbe vijeća br. 44/2001 - isključiva nadležnost države članice postoji za tužbe kojima je predmet valjanost patenta, žigova, uzoraka i modela ili sličnih prava koja treba registrirati, na čijem je području pravo registrirano - sudovi svake države članice imaju isključivu nadležnost, bez obzira na prebivalište stranaka, o tužbama što se tiču registracije ili valjanosti europskog patenta izdanog za tu državu - sud države članice proglašava se po službenoj dužnosti nenadležnim, ako je pred njim pokrenut postupak zbog spora za koji su isključivo nadležni sudovi druge države članice

8. Povreda prava Osnovno pravilo je da tužitelj ima pravo izbora da li će postupak pokrenuti pred sudom države članice u kojoj tuženik ima prebivalište ili sudom države članice u kojoj je povrijeđeno pravo ili postoji opasnost od povrede.

9. Povreda ugovora Osoba s prebivalištem u državi članici može biti tužena u drugoj državi članici ako je predmet postupka ugovor ili zahtjevi koji proizlaze iz ugovora, pred sudom mjesta gdje je obveza izvršena ili treba biti izvršena.

10. Povreda prava U praksi se mogu dogoditi različite situacije: - povreda se dogodila u više država članica (ili postoji opasnost od povrede) Na nositelju prava je mogućnost izbora suda prema mjestu tuženikovog prebivališta ili prema mjestu gdje se povreda dogodila. -kada više osoba sa prebivalištem u različitim državama članicama participiraju u povredi “ Osoba s prebivalištem na području države članice može biti tužena, pored države u kojoj ima prebivalište i pred sudom na čijem području ima prebivalište jedan od tuženika, ako su zahtjevi tako usko povezani da je opravdano zajedno o njima postupati i odlučivati radi izbjegavanja rizika nepomirljivih odluka donesenih u odvojenim postupcima.”

11. Zloupotreba prava • slučaj Kalfelis (zahtjevi moraju biti tako usko povezani da je potrebno zajedno o njima raspravljati i odlučivati) • slučaj Akzo/Webster (spider in the web) (zajednička tužba je moguća samo ako je nizozemska bazična kompanija upravljački epicentar grupe)

12. Litispendencija • Pan-European obrana • Ako su pred sudovima različitih država članica podnesene tužbe o istom zahtjevu između istih stranaka, sud kojem je kasnije podnesena tužba prekida postupak po službenoj dužnosti sve do trenutka dok se ne utvrdi nadležnost suda pred kojim je prethodno podnesena tužba (čl. 27.Uredbe). • Čim se utvrdi nadležnost suda kojem je prethodno podnesena tužba, sud kojem je kasnije podnesena tužba proglašava se nenadležnim u korist navedenog suda.

13. Koneksni (povezani) postupci Članak 28.Uredbe • Ako su podnesene tužbe koje su povezane pred sudovima različitih država članica, sud kojemu je tužba kasnije podnesena može prekinuti postupak. • Ako prvostupanjski postupci teku, sud pred kojim je kasnije podnesena tužba može se na zahtjev jedne strane proglasiti nenadležnim, ako je sud pred kojim je najranije pokrenut postupak nadležan za takve tužbe te njegovo pravo dozvoljava povezivanje tužbi. • Tužbe su povezane ako između njih postoje tako uske veze da je opravdan zajednički postupak i odluka, kako bi se izbjeglo donošenje proturječnih odluka u odvojenim postupcima.

14. Presuda negativnog utvrđenja • Torpedo proces - ravnoteža zahtjevu nositelja prava da protiv navodnog povreditelja vodi po njega skupi postupak u drugim državama - mogućnost beskrupuloznog parničenja samo radi blokiranja legitimnih zahtjeva nositelja prava • Roche, C- 359/03 Europski sud

15. GAT and LUK case • Dvije njemačke kompanije (GAT i LUK) • LUK je pred njemačkim sudom pokrenuo postupak protiv GAT-a zbog povrede njegovog patenta registriranog u Francuskoj. GAT je istaknuo prigovor nevaljanosti patenta. Njemački sud je prihvatio nadležnost i presudio da je francuski patent valjan. Povodom žalbe GAT-a, njemački drugostupanjski sud je postavio prethodno pitanje Europskom sudu pravde za tumačenjem čl.16.4. Briselske konvencije (čl. 22. st. 4. Uredbe).

16. Presuda C-4/03 od 13. srpnja 2006. “Članak 16.4. Konvencije od 27. rujna 1968. godine o sudskoj nadležnosti i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim predmetima treba se interpretirati na način da se pravilo isključive nadležnosti primjenjuje u svim predmetima koji se odnose na registraciju ili valjanost patenta bez obzira da li je pitanje nastalo kao glavno ili sporedno pitanje”.

17. Privremene mjere • Privremene mjere imaju veliku ulogu u postupcima koji se vode zbog povrede prava intelektualnog vlasništva. Prije nego što je donijeta konačna odluka nositelj prava može tražiti privremenu zabranu ili zaustavljanje aktivnosti usmjerene na povrede prava. • Prema Uredbi vijeća br. 44/01 postoje dvije opcije: - može biti predložena pred sudom pred kojim je podnijeta tužba ili će biti podnijeta - može biti predložena pred sudom bilo koje države članice u kojoj bi se mjera trebala izvršiti

18. Priznanje i ovrha stranih odluka • Europski sud: “Svrha Briselske konvencije je olakšati, u najširoj mogućoj mjeri, slobodno kretanje presuda prihvaćajući jednostavnu i brzu ovršnu proceduru”.

19. Priznanje 1. Odluke donesene u državi članici priznaju se u drugim državama članicama (čl. 33.Uredbe) 2. Odluka se ne priznaje (čl. 34. Uredbe): - ako bi priznanje bilo očito protivno javnom poretku države u kojoj se traži - ako su u postupku povrijeđene odredbe o isključivoj nadležnosti suda - ako je ona nespojiva s drugom odlukom koja je donesena između istih stranaka u državi članici u kojoj se traži priznanje - ako su povrijeđena pravila o dostavi podnesaka pa je uslijed toga tuženiku onemogućeno iznijeti obranu

20. Ovrha • Odluka donesena u jednoj državi članici koja je u toj državi ovršna, ovršna je i u drugoj državi članici, ako je tamo na zahtjev ovlaštenika proglašena ovršnom (čl. 38. Uredbe) • Za postupak za podnošenje zahtjeva mjerodavno je pravo države u kojoj se traži ovrha

21. EPLA (European Patent Litigation Agreement) • Ovo je ugovor predložen od Europskog patentnog ureda. • Predviđa da zemlje članice imaju jedinstveni pravni sistem, uključujući uniformirana pravila procedure. • EPLA ne stvara nova međunarodna prava patenta, već stvara jedinstvena pravila postupka.

22. III. Postupak zaštite autorskih prava prema Briselskoj konvenciji • Bernskom konvencijom o zaštiti književnih i umjetničkih djela utemeljeni su nacionalni standardi • Cilj Briselske konvencije je ustanoviti međunarodnu zaštitu književnih i umjetničkih djela - nadležnost prema prebivalištu tuženika -nadležnost prema mjestu povrede ili nastanku štetnog događaja

23. Presuda Europskog suda br. C-68/93 od 7. ožujka 1995. “Osoba kojoj je povrijeđen ugled putem tiska koji je distribuiran u nekoliko država članica, može pokrenuti postupak naknade štete protiv izdavača, u mjestu gdje je njegova tiskovina registrirana, za sve oblike štete koji su nastali povredom, ili pred sudom bilo koje države članice, u kojoj je tiskovina distribuirana, ali tada samo u odnosu na štetu nastalu u toj državi”.

24. Utjecaj informacijske tehnologije • Povreda žiga putem interneta • Problem dostupnosti • Koji sud je nadležan? - nadležnost prema prebivalištu osobe koja vrši povredu - nadležnost prema mjestu gdje je povreda počinjena

25. Pitanje • Koji sud je nadležan za odlučivanje o povredi prava kada kompanija jedne države članice koristi na svojoj web stranici znak koji je isti ili sličan žigu druge kompanije registriranim u drugoj zemlji članici za slične proizvode i usluge, te koji može izazvati zabunu na tržištu? • Koje je mjesto povrede s obzirom na upotrebu putem interneta?

26. Odgovor • Francuski sud u presudi od 26. travnja 2006. “U svakom slučaju, mora se uzeti u obzir da dostupnost web stranice kompanije neke države članice nije dovoljna za utvrđivanje nadležnosti suda te države. Mora biti dokazano da je kompanija namjerno usmjerila svoju aktivnost prema toj državi članici putem svoje web stranice. Ukoliko aktivnost nije usmjerena namjerno, nema povrede prava u toj državi.”

27. HVALA NA PAŽNJI !