1 / 17

Mentor: Prof. dr Milorad K.Banjanin Student : Stevo Šarkanović, 3937

Universe zitet u Novom Sadu Fakultet tehničkih nauka Novi S ad Saobraćajni odsek Poštanski saobraćaj i telekomunikacije. Broadband komunikacije (Komunikacije širokog opsega). Mentor: Prof. dr Milorad K.Banjanin Student : Stevo Šarkanović, 3937. Vizija.

mircea
Télécharger la présentation

Mentor: Prof. dr Milorad K.Banjanin Student : Stevo Šarkanović, 3937

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Universezitet u Novom Sadu Fakultet tehničkih nauka Novi Sad Saobraćajni odsek Poštanski saobraćaj i telekomunikacije Broadband komunikacije (Komunikacije širokog opsega) Mentor: Prof. dr Milorad K.Banjanin Student: Stevo Šarkanović, 3937

  2. Vizija Mobilnapovezanost je preduslovzaefektivnokorišćenjepravihAmI (Ambient Inteligence)sistema. KonceptAmbijentalneInteligencijezahtevainterakcijurazličitihuređaja, sprava, senzoraiprocesorasaosobamakoje ne bi trebaloda se osećajuograničeno u svojimpokretimakadakoristeovajsistem. Da bi najboljerazumeliciljeveizahteve broadband komunikacijakojepodržavajuAmIsistemtrebadazamislimopostojanje“etrapovezanosti”. Osnovneosobineovogetrapovezanostisušto je promenljiv, prilagodljivnapromenjeneokolnostiisposobanzasamoizlečenje. Pre svega on morabitipouzdanimoračuvatinašusigurnostipoštovatinašuprivatnost,a morai danasštitiodneželjenihpodatakaiodpreopterećenja informacijamaputeminteligentnogfiltriranjapodatakakoji se šaljuputemmreže.

  3. Tekuća evolucija u broadband komunikaciji Izazov sa kojim se budući telekom operateri i provajderi usluga suočavaju je kako ove usluge koje su gladne širine opsega i zahtevne što se tiče QoS-a takođe mogu da se pruže u bežičnim pristupnim mrežama. U današnje vreme, mnogo broadband aplikacija se uzima zdravo za gotovo u fiksnim mrežama. Ove aplikacije zahtevaju visok nivo Kvaliteta usluga (QoS-Quality of Service) i uopšteno ih karakterišu visoki zahtevi širine opsega i fleksibilnost, koji se trenutno mogu ponuditi samo od strane fiksnih broadband pristupnih tehnologija (kao što su DSL, kablovska i dr.). U budućnosti korisnici će uzimati zdravo za gotovo to što imaju pristup istim broadband uslugama sa svog mobilnog terminala kao što imaju i sa fiksnog terminala.

  4. Pregled postojećih bežičnih tehnologija Tokom prošle decenije, mnogo tehnoloških i eksperimentalnih napredaka je posmatrano u mobilnim i bežičnim mrežama. Uporedni pregled glavnih standarda bežične tehnologije koji su danas dostupni i njihove glavne karakteristike (teoretska stopa bita, frekvencija spektra, oblast pokrivenosti)suprikazanitabelom.

  5. 802.16 standardi HomeRF 802.11 standardi 802.15 standardi IrDA GSM Postojeći bežični standardi UMTS HiperLAN/2 GPRS

  6. Da li su nam potrebne sve te tehnologije? Nažalost, nijedna odovihbežičnih tehnologija nije dovoljno moćna da podrži sve profesionalne i privatne usluge mobilnog korisnika bilo kada i bilo gde. Kada se korisnik kreće vozilom, tada je potrebna bežična tehnologija koja podržava veliku mobilnost korisnika (kao što je GSM, GPRS ili UMTS). Međutim takve tehnologije su ograničene što se tiče širine opsega, i time, kada je mobilnost korisnika mala, druge tehnologije kao što je WLAN velike širine opsega, mogu biti preferirane. Neki mehanizmi koji međusobno rade se već razvijaju u okviru „posle 3G“ sistema. „Posle 3G“ sistemi smatraju se heterogenim mrežama, kojizaosnovuimaju UMTS/WLAN međusobne radne specifikacije. Dok WLAN može da ponudi veliku širinu opsega, celularne mreže pružaju (skoro) potpunu pokrivenost.

  7. Koncept personalnog umrežavanja Mnogi tehnološki napretci i zahtevi tržišta za mobilnim i bežičnim mrežama doveli su do uvođenja različitih terminala i bežičnih uređaja (noutbuk, PDA, mobilni telefon, GPS-terminal, kamera, senzori, kućni uređaji, itd), do razvoja različitih novih multimedijalnih usluga (tekst i multimedijalne poruke, video emitovanje u realnom vremenu, višestruko emitovanje, video-konferencija, video-na zahtev, bežična plaćanja, igre, četovanje, daljinsko praćenje, itd). Danas prosečan korisnik nosi nekoliko ličnih bežičnih uređaja sa sobom, dok ima još uređaja kod kuće, u kancelariji, i verovatno u svom automobilu. Očekuje se da će broj ličnih uređaja da poraste tokom sledećih godina.

  8. PAN (Personal Area Network) i PN (Personal Network) Predstavljanje Mreže lične oblasti (PAN) od strane IEEE 802.15 radne grupe predstavlja prvi korak prema komunikaciji između personalnih uređaja. PAN se sadrži od personalnih uređaja u bliskom okruženju osobe i time nudi rešenje samo na lokalnoj skali dok resursi ili usluge potrebne osobi nisu obavezno u bliskom okruženju osobe.

  9. Različite grupe su međusobno povezane sigurnim tunelima između uređaja sa sposobnostima kapije,a različiti uređaji u grupi mogu biti heterogeni u smislu snage obrade, kapaciteta smeštanja podataka, radio interfejsa, resursa baterija, veličine displeja itd. PN je organizovana u međusobno povezanim grupama, koje se sastoje od heterogenih uređaja, i povezane su različitim odgovarajućim mehanizmima interkonekcije (npr. internet, WLAN, GSM, UMTS, itd.). Personalna mreža (PN)je dinamičan skup međusobno povezanih heterogenih personalnih uređaja, ne samo lokalnih uređaja raspoređenih oko osobe, već i personalnih uređaja na udaljenim lokacijama kao što su uređaji u kućnoj mreži, kancelarijskoj mreži i mreži u automobilu (Nimegers i Hemstra de Grot 2003.).

  10. PN koncept može se dobro ilustrovati virtuelnim scenarijom kućnog kamiona (kuće u kamionu). Svakog dana, vozači kamiona provode sate u svom vozilu dok voze, čekaju, spavaju i često su više dana van kuće. Stvarajući virtuelno kućno okruženje, ovi ljudi mogu dobiti mogućnost da budu u kontaktu sa porodicom, da budu povezani sa firmom i klijentima ili mogu kontaktirati sa kolegama vozačima kamiona, što može imati veliki komercijalni potencijal ako se uzme u obzir veliki broj vozača kamiona u svetu.

  11. Kada završi sa radom, vozač kamiona može da uspostavi internet konekciju sa svojom kućom, gdje mu, grupa kooperantnih kamera, zvučnika, slušalica pruža virtuelno kućno okruženje. Kroz ovo okruženje, on može virtuelno da hoda, posmatra svoju porodicu, razgovara sa njima, mogu zajedno da gledaju film, igraju igre itd. Kada vozač stigne kod klijenta, njegov PAN može da se poveže sa mrežom klijentove kompanije i da preuzme potrebne dokumente. Ovi dokumenti mogu se digitalno potpisati, predati klijentu i kopija se može preneti u kompaniju vozača kamiona, smanjujući administrativni teret.

  12. Od PAN-a (Personal Area Network) do MultiPN-a PN je ranije definisan kao distribuirano mrežno rešenje za podržavanje ličnih i privatnih potreba osobe integrisanjem svih njenih uređaja sposobnih za mrežno povezivanje, bilo u njihovoj (bežičnoj) blizini ili na udaljenim lokacijama kao što su kancelarija ili kuća. Interakcija i komunikacija između više osoba može takođe biti od primarnog značaja u nekim privatnim ili profesionalnim scenarijima i zato treba da bude podržana od strane PN koncepta. Multi-PN komunikacija je zapravo poseban slučaj komunikacije PN-a sa stranim čvorištima, gde ta čvorišta pripadaju PN-u druge osobe.

  13. Scenario konferencije/sastanka predstavlja najslikovitiji primer Multi-PN-a. Posmatramo slučaj konferencije (ili sastanka) gde više osoba, od kojih svaka predstavlja jedan PN, pohađa (prisustvuje) konferenciju, koja se održava na različitim lokacijama.

  14. Glavni izazovi Personalnih mreža(PN) Da bi shvatili čitav PN scenario zadovoljavanja komunikacionih potreba osobe, mnoge (postojeće i nove) tehnologije trebalo bi da se kombinuju u integrisano rešenje. Glavni PN istraživački izazovi su: Samo-organizacija Podrška dinamike i mobilnosti Imenovanje, adresiranje i rutiranje Ad hok umrežavanje Svest o kontekstu i otkrivanje konteksta Otkrivanje usluga Sigurnost i privatnost

  15. Neka rešenja personalnih mreža PN arhitektura Organizacija grupa PN organizacija Multi-PNkomunikacija

  16. Zaključak U okviru evropskog konteksta, projekat Ambijetnih mreža (IST Ambient Networks, online) takođe razvija kompletna i logična rešenja za ambijentno umrežavanja, omogućavajući lako i dinamično sastavljanje različitih mreža među sve većom hetereogenošću tehnologija i struktura provajdera. Uređaji koji se nose u ruci daju ljudima moć da komuniciraju i koriste računar gde god da se nalaze. Dinamične, samokonfigurišuće mreže pomažu mašinama da lociraju jedna drugu kao i ljude, usluge i resurse koje žele da dosegnu. Softver koji se prilagođava promenama u okruženju ili u zahtevima korisnika pomaže ljudima da rade ono što žele onda kada to žele. Jasno je da „etar konektivnosti“ opisan na početku nije više daleki san, jer različiti istraživački projekti brzo razvijaju arhitekture koje će transformisati trenutne bežične i kablovske komunikacione mreže u etar konektivnosti.

  17. HVALA NA PAŽNJI!

More Related