HISTOLOGIJA

1. HISTOLOGIJA • botanička disciplina, koja proučava nastanak,građu i ulogu biljnih staničja • biljna staničja ( tkiva ) su skupina stanica, koja imaju isto podrijetlo, jednaku građu i koja obavljaju istu zadaću • podjelabiljnihstaničja: • tvorna staničja – stalno se dijele stvarajući sva druga biljna staničja • trajna staničja – čine ih stanice (nastale iz tvornih staničja), koje su se razvilei obavljaju određenu ulogu

2. TVORNA STANIČJA ( MERISTEMI ) • primarnimeristemi– aktivnisu od klijanjabiljke do krajaživota • sekundarnimeristemi– nastajukaonovetvorevine od trajnihstanica, kojesuponovnosteklesposobnostdiobe - omogućujusekundarnirastzeljastihtrajnica i drvenastihbiljaka • meristemoidi – malibrojstanica, kojizbogosobitointenzivnediobeneaktivnostiomogućujepostanakpući, dlaka…

3. TRAJNA STANIČJA • POKROVNA ( KOŽNA ) STANIČJA -regulacijaizmjeneplinova i izlučivanjavodene pare temehaničkazaštita od vanjskihutjecaja • PRIMARNA: • Epiderma – primarnopokrovnostaničjekojeprekriva i mehaničkizaštićujenadzemnedijelovejednogodišnjihbiljaka (stabljiku, list, dijelovecvijeta i plod), nekepodzemnedijelove ( lukovice ) tejednogodišnjenadzemnedijelovevišegodišnjihbiljaka

4. Kutikula ( pokožica ) - cjelovitaprevlakaprekocijeleepiderme i onaumanjujegubitakvode, pa je izraženijakodbiljakasuhihstaništa • Zaštitnu funkciju često pojačava voštana prevlaka na kutikuli (upadljiva u plodova šljiva, grožđa)- najpoznatiji je karnaubavosak (palma u Brazilu i Argentini) koji se primjenjuje u kozmetologiji ( ruževizausne ) I farmaceutskojtehnologiji (dajesjajkodpripremedražeja) • Dlakesunajčešćenežive, a ulogaim je zaštita od temperaturnihpromjena, primanjevode i otopljenihtvari ( apsorpcijskedlačice ), izlučivanjerazličitihtvari ( žljezdanedlake ) • Pučisumalipukotinastiotvori u epidermilistova, zelenihstabljika, latica i plodova - služezaizmjenuplinova i transpiraciju ( izlučivanjevodene pare ) b) Endoderma - unutrašnje pokrovno staničje,smješteno u stabljici i korijenu koje odvaja primarnu koru i središnji valjak c) Rizoderma - jednoslojna i obavija korijen primarne građe, nema kutikule ni puči, a brojne stanice su izdužene u korjenove dlačice

5. B) SEKUNDARNA • periderma – sekundarno pokrovno staničje - preuzima uloguepiderme u drugom vegetacijskom razdoblju (epiderma nemožepratiti širenje i rast stabljike već puca i propada) • peridermis sejavlja na višegodišnjim drvenastim biljkama,stablima,korijenima,nekim plodovima i podzemnim izdancima - ima zaštitnu ulogujer onemogućuje pregrijavanje,transpiraciju i štiti od mehaničkih oštećenja • glavni dio periderme je pluto koje nastaje radom sekundarnog meristema (felogena ) • stanice pluta su nežive - stjenke su građeneod celuloze i suberina i nepropusne su za vodu i plinove - smeđe su boje zbog trjeslovina • na površini biljnih organa prekrivenih plutom nalaze semeđustanični prostori kroz koje se odvija izmjena plinova između unutrašnje i vanjske sredine i oni se nazivaju lenticele • u plutu čepova za boce lenticele se uočavaju kao kanali ispunjeni tamnosmeđom prašinom od odumrlih stanica, koji se radijalnoprotežu kroz pluto čitavom njegovom dužinom

6. 2. OSNOVNA STANIČJA ( PARENHIMI ) - služeopćemučvršćivanjubiljkezbogtlakaunutarstanicekojijojdajekrutost • parenhimskestanicesužive, izodijametrične, celuloznihstaničnihstjenki, s brojnimplastidima u citoplazmi Premafunkcijimogu se podijelitina : • asimilacijskiparenhim- staniceasimilacijskogparenhimalistovasadržekloroplaste u kojima se zbivafotosinteza • spremišniparenhimi– iliparenhimizapričuvu - u njihpripadajusrčika i koraizdanaka i korijena, spremišniorgani ( gomolj ), spremišnastaničjasjemenki, drvniparenhim • provodniparenhim– provodihranjivesastojkekrozbiljku i tuspadajuzrakesrčikekore i drva

7. d) parenhimzaprozračivanje- veliki međustanični prostori ispunjeni zrakom - omogućuju močvarnim i vodenim biljkama slobodno plivanjena vodi i uspješniju izmjenu plinova

8. 3. MEHANIČKA (POTPORNA) STANIČJA • biljkamoraimatičvrstoću da bi se moglanormalnorazvijati, održavatisvojizgled i suprotstaviti se raznimmehaničkimutjecajima • čvrstoćubiljcidajuparenhimskestanice s tankimstjenkamakojesadržepunovode - u timstanicama se ondajavljaunutrašnjitlak - turgor - kadanastanevećigubitakvodeizbiljketranspiracijomilizbognedostatkavode u tlu, turgor opada, tebiljkagubičvrstoću i vene • biljcisupotrebnanekadrugastaničjakojaćejojstalnodavatičvrstoću, neovisno od vanjskih i unutrašnjihutjecaja - mehaničkastaničja, kojamožemopodijelitina: • kolenhim (živo potporno staničje) – u mladim organima koji još rastu (mlade stabljike..) - blizu površinskih organa Kolenhimske stanice su žive ( imaju jezgru i citoplazmu s kloroplastima ) Stjenke su zadebljale odlaganjem većih količina celuloze i nabubrenogprotopektina ( otpornost protiv kidanja ), a preko ne zadebljanih mjesta odvija se izmjena tvari među stanicama tri osnovna tipa kolenhima prema položaju zadebljanja u stjenci: - pločasti ( lamelarni ) kolenhim - zadebljane su stjenke stanicausporedne s površinom organa - uglovni ( bridni ) kolenhim – zadebljanja se nalaze u uglovima stanica - lakunarni ( rastresni ) kolenhim – nastaje odlaganjem celuloze u međustanični prostor

9. sklerenhim (neživopotpornostaničje) • mehaničkostaničjesastavljenoizstanicakojimasustjenkejednako i ravnomjernozadebljane • sklerenhimisumrtvestanice i nalazimoih u starijimdijelovimabiljakakojesuzavršile s rastom ( razlika od kolenhima ) • dajunajvećučvrstoćubiljci • sklerehim se dijelina: • kamenčice (sklereide ) • sklerenhimskavlakna

10. 4. PROVODNA STANIČJA • provodetvaripotrebnezaizgradnju i odvijanježivotnihprocesa od jednogorgana do drugoga ( npr. izkorijena u listove i obrnuto ) • elementiprovodnogstaničjadjelujupoputcijevi, a protežu se povezani u provodnesnopiće ( žile ) krozsvebiljneorgane • provodnotkivočineksilem ( traheje – mrtvecijevi i traheide – produženestanice ) kojiprovodivodu i mineralnetvari od korijena i floem ( činegasitastecijevi ) kojiprovodiasimilantenastalefotosintezom

12. ŽLJEZDANA STANIČJA (STANIČJA ZA LUČENJE) • vrlo raznolika po građi, smještaju, kemijskom sastavu i ulozi produkata (izlučevina), koji se odlažu u vakuolu, izlučuju u međustanični prostor (intercelular) ili na površinu U funkciji lučenja sudjeluju: a) staničja za lučenje- produktilučenja (sekreti) ostajuunutarstanica (u vakuolama) nagomilavajući se u njima i ispunjavajućičitav lumen stanica (sekreti ne moguizaćiizovihstanicajersunjihove membrane čestopostalenepropusne) b) žljezdane stanice i žljezdana staničja– produkti se izlučujukrozstaničnizidizvannjihnasamupovršinubiljnogtijela i to suuvijekživestanice

13. STANIČJA ZA LUČENJE • produktilučenja (odlažu se u vakuoleunutarstanica, kojeihstvarajutekasnijeodbace s čitavimstaničjima u kojimasunastali): • sluzi, gume, smole, trjeslovine, eteričnaulja, alkaloidi, enzimi i kristalikalcijevaoksalata • Stanicezalučenje: • - uljenice - stanice s eteričnim uljem • - mliječne cijevi – koje kao sekrecijski produkt sadrže mliječne sokove (zaštitaod nagrizanja životinja, pričuvna uloga i liječenje ozljeda) mliječni sok - ( lateks ) je mliječna, vodena emulzija, koja iz ozlijeđenih cijevi iscuri i nazraku se zgruša, a sadrži ugljikohidrate ( škrob, inulin ), trjeslovine, heterozide, alkaloide ( morfin u opiju ), enzime, eterična ulja, voskove, smole…

14. ŽLJEZDANE STANICE I ŽLJEZDANA STANIČJA • nalaze se pojedinačnoili u skupinama u epidermi, parenhimuilidrugimvrstamastaničja • izlučujuprodukteaktivnoprema van ( potpunouklanjanjeizbiljke ) ilibarem u intercelulare • u njihubrajamo: • žljezdanedlake – običnosuglavičaste, a glavicasadržisekretkoji je najčešćeeteričnoulje ( paprenametvica – Menthapiperita, kadulja – Salvia officinalis ) • žiljezdekojelučeeteričnoulje – nalaze se napovršiniepiderme • probavnežlijezde – kodmesoždernihbiljaka, lučetvarikojeslužeprobaviuhvaćenihživotinja • nektariji ( mednici ) – sumodificiranostaničjeepidermeoblikaudubina I izbočina, kojelučeslatkisok ( nektar ) i takoimajuuloguprioprašivanju - Imamocvjetni ( floralni ) nektarij: nacvjetovima ( latice, cvjetište, prašnici, tučak ) i izvancvjetni ( ekstrafloralni ) nektarij: listoviiliosnovicapeteljki • shizogenasekretnaspremišta – sekrecijskiprodukti se izlučuju u intercelulare, kojinastajurazmicanjemžljezdanihstanica. Razlikujemo: - smolenice ( smolnikanali ) – stanicekojelučesmolu u kanal, a nalaze se u stabljici i listovimagolosjemenjača - uljenice – suuljnikanali s eteričnimuljem - specifičnisuza porodicuApiaceae - shizogenešupljine s eteričnimuljem – nalazimoihkodvrsta I rodovaHypericum i Eucalyptus

15. PITANJA ZA PONAVLJANJE • Histologija je ___________ disciplinakojaproučava ____________ , ____________ i ___________ biljnihstaničja. Biljnastaničjasu ____________ stanicakojaimajuisto ____________ , jednaku ____________ i koja ____________ istuzadaću. Biljnastaničjamožemopodijelitina ___________ i ____________ . • Navedipodjelustaničja! • Navedipodjeluosnovnihstaničjapremafunkcijiuzobjašnjenje! • Objasnizaštosuvažnamehaničkastaničja i kakoihdijelimo! • Objasniprimarnapokrovnastaničja! • Objasnisekundarnapokrovnastaničja! • Objasniprovodnastaničja! • Kodstaničjazalučenjeproduktilučenja se ____________ u ____________ unutarstanicakojeih _________ teposlije ____________ s ____________ staničjem u kojimasunastali. Produktilučenjasu: ____________ , ____________ , ____________ , ____________ , ____________ , ____________ , ____________ i ____________ . Staničjazalučenjesu ____________ i ____________ . • Žljezdanestanicenalaze se ____________ ili u _____________ u _____________ , ______________ ilidrugimvrstamastaničja. _________ produktelučenja ____________ prema ___________ ilibarem u _________________ . U žljezdanestaniceubrajamo: a) b) c) d) e)