Evolution of Power: Fortresses, Courts, and Towns in Austrian History

1. POVIJEST AUSTRIJE Doc. dr. Kristina Milković

2. STVARANJE MOĆI – PROSTOR, DRUŠTVO • Utvrde – najočuvaniji objekti iz srednjovjekovlja; na granici prema istoku mjesta moraju biti osigurana utvrdama • Civitas – oppidum – tako se naziva sve što je jače utvrđeno • Dvorovi – upravni centri, mjesta gdje se skuplja vojska • Malo se zna o njihovoj izgradnji – vjerojatno je većina građevine bila od drveta • Od 12. st. tim se utvrdama dodaju i kameni tornjevi • Od 12. st. javljaju se utvrde koje imaju vodene opkope i utvrde kvadratnoga ili pravocrtnoga tlocrta s tornjevima – tom tipu pripada i bečka utvrda, izgrađena za vrijeme Otokara

3. UTVRDA • 13. st. napredak oružja i tehnike opsade uvjetuje da se javlja poseban tip utvrde („Ritterburg”) – gradi se na strateški važnim mjestima, primjerice, na početku neke osobito plodne nizine ili kod prijelaza rijeka • Pravo izgradnje utvrda pripada vladaru – međutim, on je to pravo mogao od početka 13. st. i delegirati – posljedica toga je bila brojnost utvrda koje su mogle imati razne funkcije • Glavni dio utvrde je toranj – zidovi su bili debeli 1 metar – u slučaju napada na utvrdu to je bilo zadnje mjesto za obranu

4. IZGLED UTVRDA • Utvrda je morala biti opremljena svime što je potrebno za život, mjestom za stanovanje, štalama, a osobito su bili važni bunari ili cisterne • Život u utvrdama nije bio tako neudoban „kako bi to danas dali naslutiti goli kameni zidovi” • Na zidovima je bilo drvo ili tekstilni ukrasi, a na podovima su bile cigle ili tepisi • Na prozorima je bio pergament ili prozorsko staklo, kreveti su često bili luksuzni, te su imali baldahine koji su štitili od insekata koji su padali s krovova

5. MOĆ • Postojale su i velike sale gdje se slavilo, a gosti su nakon slavlja mogli prespavati • Ovdje se također nalazila i stoka te konji i psi za lov • Utvrde – mjesta stanovanja, ujedno i riznice za čuvanje blaga, arhivi, mjesta za trgovanje, suđenje, turnire itd. • Grade ih stručnjaci; njihova je gradnja skupa, no vojnička vrijednost im je ipak bila upitna – tako su i Habsburgovci znali da utvrde brane samo male posjede, tj. kako se izrazio jedan od pripadnika te obitelji: „kolikogod velika bila moja utvrda, ona ne bi pomogla da u zemlji nisam imao saveznika.” • Moć u srednjem vijeku su predstavljali obitelj i saveznici – „Utvrde su bile samo vidljivi i jasni znakovi vlasti.”

6. DVOR • Dvor– centar plemstva • U unutrašnjoaustrijskim zemljama dvorovi se nalaze u Beču, Bečkom Novom Mjestu, Grazu, Freisachu;također su bili utvrđeni • Najvažniju funkciju imao je komornik koji se bavio financijama – on je ujedno bio i osoba od najvećega povjerenja vladara • U vrijeme kad su Habsburgovci bili na vrhuncu moći, upravitelj dvora je držao ključeve dvora te nadzirao kuhinju i podrum • Dvor – centar uprave, ali i kulturnoga života

7. ŽIVOT NA DVORU • Ako je gospodar bio darežljiv na dvoru je bilo dosta pjesnika i pjevača – posebno je u tom smislu bio važan bečki dvor • Kod održavanja raznih svečanosti nije se štedjelo na hrani • Dvorovi također imaju obrazovnu funkciju – mladi plemićki sinovi ovdje se obrazuju, služe na dvorovima kao paževi ili štitonoše te dobivaju viteški odgoj • Za vrijeme Habsburgovaca – dvor je postao centar uprave • Plemstvo je dolazilo na dvor i često preuzimalo određene službe; vladar također želi imati „na oku” plemstvo kako se ne bi pobunilo

8. „SREDNJI VIJEK JE VRIJEME GRADOVA.” • Nastanak grada na austrijskom se području nalazio na kraju procesa naseljavanja • Gradovi su jednim dijelom nastajali na mjestima stare rimske naseljenosti • Bilo je i novih mjesta koja su bila planski građena s pravokutnim prostorom u centru • 2 funkcije grada u srednjovjekovlju: - obrambena i trgovačka – skoro su svi srednjovjekovni gradovi ležali na trgovačkim putevima; gradovi su ujedno bili i centri za lokalnu trgovinu – primjerice, za Beč je bila izuzetno važna trgovina vinom • Gradovima su upravljali i zemaljski knezovi, no gradovi, posebno bogatiji, su težili čim većoj samostalnosti

9. ŽIVOT U GRADU • Obični građani su temeljem svoga bogatstva dospijevali do mjesta u gradskim vijećima • Gradovi su imali gradskoga suca, koji je zapravo bio predstavnik gospodara grada, a kasnije i gradonačelnika • Gradovi su pružali sigurnost; noću su se vrata zatvarala • Život u gradu pružao je određenu razinu slobode i anonimnosti • Gradovi su pružali priliku za bogaćenje • Bili su ujedno i mjesta za razmjenu znanja; Grad je predstavljao model uspješnog društva; privlačio je brojne naseljenike

10. ZEMLJA I SELO • Zemlja – temelj moći u srednjem vijeku • Sela su nastavljala kontinuitet rimske naseljenosti • Drugu kolonizaciju predvodili su zemaljski gospodari • U selu je postojala niža sudbenost koju su obavljali gospodari • Kolektivni posjed: livade, šume, vode • Sela su se najčešće sastojala od 20-30 kuća koje su grupirane oko male drvene crkve ili oko dvora; nije postojala socijalna jednakost • (Literatura: Oesterreich in Mittelalter)