1 / 15

OTPORNOST MATERIJALA

OTPORNOST MATERIJALA. Otpornost materijala je jedna od grana primjenjene mehanike koja proučava probleme: čvrstoće krutosti stabilnosti pojedinih djelova tehničkih konstrukcija od čvrstog deformabilnog materijala. Čvrstoća je sposobnost prenošenja opterećenja bez pojave loma.

neil
Télécharger la présentation

OTPORNOST MATERIJALA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. OTPORNOST MATERIJALA • Otpornost materijala je jedna od grana primjenjene mehanike koja proučava probleme: • čvrstoće • krutosti • stabilnosti • pojedinih djelova tehničkih konstrukcija od čvrstog deformabilnog materijala. Čvrstoća je sposobnost prenošenja opterećenja bez pojave loma. Krutost je otpornost konstrukcije na deformisanje (promjena zapremine i oblika) Stabilnost je sposobnost konstrukcije i njenih elemenata da pod zadatim opterećenjem zadrži prvobitni oblik elastične ravnoteže.

  2. Postavlja se pitanje, Šta je potrebno uraditi, da bi izvršili dimenzionisanje elemenata neke konstrukcije? • Dimenzionisanje elemenata konstrukcije obuhvata proračune: • - čvrstoće, • krutosti i • stabilnosti. • - Proračun čvrstoće- sastoji se od određivanja najmanjih dimenzija pojedinih elemenata konstrukcije pod djelovanjem zadatog opterećenja. • Proračun krutosti – obuhvata određivanje deformacija konstrukcija pod djelovanjem zadatog opterećenja, koja moraju ostati u dopuštenim granicama određenim uslovima upotrebe same konstrukcije, • Proračun stabilnosti- sastoji se u određivanju opterećenja pod kojima konstrukcija i njezini elementi zadržavaju prvobitni elastični oblik.

  3. Opšte pretpostavke otpornosti materijala • Materijal je kontinuiran (neprekinut), • Materijal je homogen – fizikalno mehaničke osobine u svim tačkama su jednake, • Materijal je izotropan - fizikalno mehaničke osobine u svim smjerovima su jednake, • Materijal je elastičan, • Između napona i deformacija postoji linearna zavisnost do određene granice koja se zove granica proporcionalnosti, • Deformacije tjela su male itd.

  4. TEORIJA NAPREZANJA Ako se tjelo opterećeno vanjskim silama FA, FB, FC, FD i FE nalazi u stanju ravnoteže, onda svaki dio tog tijela mora biti uranotežen. Ako to tjelo presječemo ravni p onda je potrebno u presječenoj ravnini dodati unutrašnju silu koja je jednaka rezultanti djelovanja vanjskih sila odbačenog djela tijela da bi tjelo ostalo u ravnoteži.

  5. Ako se traži granična vrijednost izraza, kada DA teži nuli, dobiće se Ukupni napon može se razložiti na dvije komponente pošto on u opštem slučaju nije okomit na presjek, slijedi • komponenta koja se projecirana na normalu označava se sa s • komponenta koja se projecirana na tangentu označava se sa t

  6. DEFORMACIJE • Deformacija se javlja kao posledica naponskog stanja koje izazivaju vanjske sile. • U opštem slučaju razlikuju se dvije vrste deformacija: • linearna deformacija (istezanje, pritisak, savijanje i izvijanje) • ugaona deformacija (smicanje i uvijanje)

  7. VRSTE NAPREZANJA TIJELA 1. Osno ili aksialno opterećenje.

  8. Smicanje Savijanje

  9. Uvijanje Izvijanje

  10. Opterećenja • Spoljašnje opterećenje u funkciji vremena može biti: • mirno (statičko), • jednosmjerno promjenljivo, • neizmjenično promjenjljivo, • udarno

  11. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNOG POPREČNOG PRESJEKA

  12. ANALITIČKO ODREĐIVANJE TEŽIŠTA TJELA

  13. Težište površine

  14. Statički moment presjeka s obzirom na bilo koju os jednak je proizvodu površine poprečnog presjeka i pripadajuće koordinate težišta.SlijediZa bilo koju težišnu os statički moment presjeka jednak je nulu

More Related