1 / 18

PRAVILNA ISHRANA

PRAVILNA ISHRANA. ŠTO JE HRANA? - To su namirnice koje služe za prehranu. ČEMU SLUŽI HRANA? Daje energiju Izgrađuje organizam Štiti od bolesti PODRIJEKLO HRANE ŽIVOTINJSKO ( meso,riba, jaja, mlijeko…) BILJNO ( povrće, voće i žitarice ). HRANA SADRŽI HRANJIVE TVARI:.

nelly
Télécharger la présentation

PRAVILNA ISHRANA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PRAVILNA ISHRANA

  2. ŠTO JE HRANA?- To su namirnice koje služe za prehranu. • ČEMU SLUŽI HRANA? • Daje energiju • Izgrađuje organizam • Štiti od bolesti • PODRIJEKLO HRANE • ŽIVOTINJSKO(meso,riba, jaja, mlijeko…) • BILJNO ( povrće, voće i žitarice )

  3. HRANA SADRŽI HRANJIVE TVARI: 1. UGLJENI HIDRATI • Ugljeni hidrati predstavljaju osnovnu materiju za dobijanje energije u ogranizmu. • Dnevne potrebe u ugljenim hidratima zavise od fizičkog opterećenja; što je mišićni rad veći treba više ugljenih hidrata. U prosjeku ugljeni hidrati treba da daju 50-60% energije u ukupnom dnevnom obroku. • Pojmovi "dobri" i "loši" ugljeni hidrati odnose se na zavisnosti od vremena i brzine kojom povećavaju nivo glukoze u krvi i osećaja sitosti, koja kod "dobrih" ugljenih hidrata znatno duže traje nego kod "loših".

  4. 2. BJELANČEVINEili PROTEINI • Bjelančevine ili proteini su, uz vodu, najvažnije materije u tijelu. Najvažniji su element u rastu i razvoju svih tjelesnih tkiva. Glavni su izvor tvari za izgradnju mišića, krvi, kože, kose, noktiju i unutrašnjih organa, uključujući srce i mozak. Sastavni su dijelovi svake ćelije, što ih čini osnovom života na Zemlji. 

  5. 3. MASTI • Lipidi (masti) su bitna jedinjenja koja se nalaze u biljnim i životinjskim tkivima. • Uloge masti: • Energetska uloga masti  se ispoljava jer se razgradnjom masti oslobađa velika energija. • Gradivna uloga  se ogleda u tome  što se dio masti koristi za izgradnju i obnovu ćelija i njenih dijelova. Izvori masti Izvori masti su  namirnice porijeklom od biljaka i životinja. Svinjska mast, puter, pavlaka, punomasni sirevi, meso, iznutrice, masna mesa, mliječna mast su najveći izvori masti u namirnicama životinjskog porijekla.Biljne masti nazivamo uljima i ona se dobijaju postupkom cijeđenja ( suncokreta, kukuruza, soje, maslina).

  6. 4. VITAMINI Vitamini su jedinjenja koja su zaista neophodna za život, što potvrđuje i samo značenje njihovog imena: „životno važan amin“. Pregled najvažnijih vitamina Vitamin A – za dobar vid, zdravu kožu i plodnostnajbogatiji izvori: svinjska jetra, šargarepa, kelj, kajsija, paradajz, puter… Vitamin B1 – za dobre nerve i energijunajbogatiji izvori: kvasac, integralni hljeb, zrna pšenice, krompir, nemasna svinjetina… Vitamin B2 – za snagu i rastnajbogatiji izvori: svinjska jetra, pivski kvasac, kelj, spanać, mlijeko … Vitamin B6 – za trudnice i djecunajbogatiji izvori: integralni hljeb, teleća jetra, skuša, sušena sojina klica, mahunarke, paprike… Vitamin B12 – mikrobi i kobalt za zdravu krvnajbogatiji izvori: svinjska jetra, teleći bubreg, skuša, morski losos… Vitamin B7 – čarobnjak za kosu i kožunajbogatiji izvori: integralni hljeb, jaja, šampinjoni, kvasac, mlijeko… Vitamin C – kiseli unutrašnji telohraniteljnajbogatiji izvori: crne ribizle, paprike, brokolija, kivi, kelj, jagoda, grejpfrut, narandža… Vitamin D – sunčani vitamin za jake kostinajbogatiji izvori: riblje ulje, losos, grgeč, riba, jaja, puter… Vitamin E – borac protiv slobodnih radikalanajbogatiji izvori: avokado, paprika, kelj, puter, jaja… Vitamin K – zacjeljuje rane, koristan je za kostinajbogatiji izvori: prokelj, keleraba, karfiol, pileće grudi, govedina, šampinjoni…

  7. 5. MINERALNE MATERIJE • Mineralne materije prisutne su u hrani u malim količinima. Prirodno se nalaze u tlu i u vodi, a otuda dospiju u biljni i animalni organizam. • Kod odrasle osobe minerali čine čak oko 4 % tjelesne mase. Najviše ih ima u kostima. • Pomažu našem organizmu kao prevencija protiv mnogih bolesti, ali i kao lijek, kada bolest napadne naše tijelo.

  8. BakarBakar kao mineral sadrže: riba, mahunarke, zeleno povrće, pečurke, avokado, beli luk, alge, krompir, kupus, paradajz, koštunjavo voće, kakao i čokolada.Potreban je organizmu u malim količinama za normalno funkcionisanje.BromIma ga u morskoj vodi i morskim plodovima, a povoljno djeluje na organizam u veoma malim količinama.GvožđeImaju ga u sebi: jaje, riba, školjke, meso, žitarice, mahunarke, jetra, soja, mleko, zeleno povrće, alge, urme, smokve, grožđe, semenke, kakao, čokolada, boranija, kajsije, sočivo, grašak, orasi, melasa, suvo voće, pahuljice od žitarica, kvasac i mlečni proizvodi.Gvožđe ima značajnu ulogu u prenosu kiseonika do krvnih ćelija. Pomaže povezivanju kiseonika sa hranljivim materijama. Povoljno djeluje protiv anemijei gubitka pamćenja.JodSadrže ga: jaja, riba, školjke, meso, žitarice, paprike, jodirana so, lisnato povrće i alge. Jod je važan za rad štitaste žlijezde i regulisanje tjelesne težine.KalijumKalijum imaju: integralne žitarice, mahunasto povrće, meso, riba, suvo voće, paprika, grožđe, jabuka, banane, sokovi, brusnica, koštunjavo voće, zimska tikva, semenke, povrće, pečurke, celer, bijeli luk, keleraba, kakao i čokolada.Kalijum i natrijum kontrolišu ravnotežu vode u organizmu i pozitino utiču na nervni sistem.

  9. KalcijumSadrže ga sljedeće namirnice: riba, kelj, koštunjavo voće, žitarice, zeleno povrće, mahunarke, mlijeko, bijeli luk, obrano mlijeko, brokoli, losos, jogurt, sir i mliječni proizvodi.Preporučuje se za bolesti usta, bolesti usne duplje, protiv osteoporoze, za povišeni krvni pritisak, kod prekomjerne težine, za nesanicu, protiv grčeva u mišićima.KobaltIma ga u paradajzu, a služi za aktiviranje mnogih enzima u organizmu.MagnezijumSadrže ga sljedeće namirnice: avokado, artičoke, jaje, riba, školjke, meso, žitarice, lisnato povrće, alge, pečurke, koštunjavo voće, pirinač, spanać, tikvice, mahunarke, paškanat, zimska tikva, sjemenke, med, kakao i čokolada.Magnezijum ljekari preporučuju za: alergiju, astmu, stres, hronični umor, zatvor, dijabetes, povišen krvni pritisak, kamen u bubregu, migrenu, opuštanje mišića.ManganImaju ga: integralni pirinač, jagode, cimet, krompir, paradajz i kukuruz. Potreban je u ishrani u veoma malim količinama, a pomaže u povoljnom djelovanju enzima u organizmu.Minerali u malim količinama pozitivno utiču na zdravlje. U većim količinama su otrovi.

  10. PRAVILNE PREHRAMBENE NAVIKE: • UZIMATI RAZNOLIKU HRANU • JESTI UMJERENO ( ni premalo ni previše ) • HRANITI SE REDOVNO, A TO ZNAČI UZIMATI 5 OBROKA DNEVNO (doručak, užina, ručak, užina, večera) • DOBRO SAŽVAKATI I USITNITI HRANU • NE JESTI BRZO

  11. TREBA IZBJEGAVATI: • MASNU, • SLATKU I • SLANU HRANU • Ove namirnice treba jesti u malim količinama. Hrana koja sadrži puno masti, šećera i soli ne osigurava dovoljno osnovnih hranljivih materija. • Slatkiši imaju puno kalorija, a malo hranljivih materija pa izbjegavajte bijeli šećer, slatka pića, previše meda, slatkih sirupa i slično.

  12. DESET PREHRAMBENIH ZAPOVIJESTI • JEDI SAMO KAD SI GLADAN/GLADNA. • NA DAN UZIMAJ PET MALIH OBROKA. • NE JEDI U SVAKO DOBA DANA. • JEDI JEDNOSTAVNA I RAZNOVRSNA JELA U UMJERENIM KOLIČINAMA. • NE JEDI NI PREVRUĆU NI PREHLADNU HRANU I NA DAN PIJ 2 DO 3 LITRE TEKUĆINE. • JEDI SVJEŽE SIROVO VOĆE I POVRĆE . • JEDNA JABUKA DNEVNO NAJBOLJA JE ZA ODRŽAVANJE ZDRAVLJA. • IZBJEGAVAJ MASNU, SLATKU I SLANU HRANU. • JEDI ŠTO MANJE INDUSTRIJSKI PRERAĐENE HRANE. • AKO SI BOLASTAN/BOLESNA JEDI MALE OBROKE BOGATE VITAMINIMA.

  13. GOJAZNOST – ako se u organizam unosi previše hrane, to ga opterećuje. Gojazni ljudi obolijevaju od srčanih bolesti i bolesti krvnih sudova. NEUHRANJENOST – nedovoljna i nepravilna ishrana dovodi od smanjenja tjelesne mase i raznih oboljenja.

  14. ZAPAMTIMO • HRANLJIVE MATERIJE: • ugljeni hidrati, • bjelančevine, • masti, • vitamini, • mineralne tvari, • voda. Hrana nam: • Daje energiju • Izgrađuje organizam • Štiti od bolesti • Obroci: • UZIMATI RAZNOLIKU HRANU • JESTI UMJERENO ( ni premalo ni previše ) • HRANITI SE REDOVNO, A TO ZNAČI • UZIMATI 5 OBROKA DNEVNO (doručak, • užina, ručak, užina, večera) • DOBRO SAŽVAKATI I USITNITI HRANU • NE JESTI BRZO Nepravilna ishrana dovodi do: GOJAZNOSTI – ako se u organizam unosi previše hrane. NEUHRANJENOSTI – nedovoljna ishrana. .

More Related