1 / 24

SOCIJALNA DIMENZIJA VJERE U KONTEKSTU SOCIJALNOG NAUKA CRKVE

SOCIJALNA DIMENZIJA VJERE U KONTEKSTU SOCIJALNOG NAUKA CRKVE. Valentina Kanić Ured za promicanje socijalnog nauka crkve Sisačke biskupije, veljača 2013. Dokument Benedikt XVI., Porta fidei – vrata vjere 50 godina od Drugog vatikanskog koncila

nolen
Télécharger la présentation

SOCIJALNA DIMENZIJA VJERE U KONTEKSTU SOCIJALNOG NAUKA CRKVE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. SOCIJALNA DIMENZIJA VJERE U KONTEKSTU SOCIJALNOG NAUKA CRKVE Valentina Kanić Ured za promicanje socijalnog nauka crkve Sisačke biskupije, veljača 2013.

  2. Dokument Benedikt XVI., Porta fidei – vrata vjere • 50 godina od Drugog vatikanskog koncila • Drugi vatikanski koncil – crkveni Sabor – Otvaranje crkve svijetu, jačanje laikata • Poziv da se vjernici upoznaju sa sadržajima vjere, dokumentima, upoznaju svoju vjeru, prodube ju – tako i njezinu socijalnu dimenziju i socijalni nauk • Svrha - evangelizacija – nas samih i drugih Godina vjere

  3. ”o desetoj obljetnici završetka II. vatikanskog sabora, ciljevi kojeg se, na kraju krajeva, mogu izraziti kao jedan jedincati cilj: Crkvu XX. stoljeća učiniti još prikladnijom za naviještanje Evanđelja ljudima XX. stoljeća.” (br. 2.) • II. poglavlje – Što znači navještati evanđelje: br. 19.“Sve što je ljudsko mora doživjeti preobrazbu! Crkvi naime nije samo do toga da se Evanđelje propovijeda na sve prostranijim područjima svijeta ili sve većem broju novih populacija već također mora težiti da snagom Evanđelja tako reći isprevrne mjerila ljudskog prosuđivanja, ustaljene vrednote, interese, misaona kretanja, ishodišna nadahnuća i životne obrasce koji su unutar ljudskoga roda u suprotnosti s Božjom Riječi i njegovim naumom spasenja.” Pavao VI., Evangeliinuntiandi, 1975.

  4. Nekoliko elementa evangelizacije (br. 21.,22.,23.,24.): • Svjedočanstvo života • Izričito naviještanje • Zajedničarstvo • Apostolsko djelovanje SADRŽAJ EVANGELIZACIJE, br.31. “Smatrali smo da i mi na to moramo upozoriti podsjećajući kako je neprihvatljivo »da djelo evangelizacije može ili smije zanemariti krajnje ozbiljna i tako uznemiravajuća pitanja pravde, oslobođenja, razvoja i mira u svijetu. Kad bi se to dogodilo, bilo bi to zanemarivanje evanđeoske nauke o ljubavi prema bližnjemu koji trpi ili se nalazi u bijedi«” Pavao VI., Evangeliinuntiandi, 1975.

  5. Suvremena sociološka istraživanja pokazuju da ljudi najveća očekivanja od Crkve stavljaju na duhovnost i socijalno djelovanje • EVS 2008. – 61 % ljudi nije zadovoljno kako Crkva odgovora na socijalne probleme ljudi (1998. – 47%) (Rimac, 2010.) • Aufbruch 2007. – očekivanja - “iz istraživanja proizlazi da su građani na prvo mjesto rang-liste svojih očekivanja stavili duhovnu utjehu (88%) i odgoj u vjeri (86%). • Poslije toga slijede međuljudske, socijalne i moralne kvalitete kao što su obostrano poštovanje, pomoć ljudima u nevolji, promicanje međuljudskihodnosa, pomirenje i zauzimanje za moral. (Baloban, 2009.:748) Slabo – odnos prema pitanjima od javnog interesa Evangelizacija riječima i djelima SOCIJALNO DJELOVANJE KAO SREDSTVO EVANGELIZACIJE

  6. Obnova Crkve – svjedočanstvom života • 2. važan element – “Vjera ljubavlju djelotvorna (Gal 5,6) “postaje novo mjerilo SHVAĆANJA i DJELOVANJA koje mijenja čitav čovjekov život…” (PF, br. 6.) • Drugim riječima – vjernici trebaju živjeti svoju duhovnost, ali i socijalno djelovati • Osobita opasnost u molitvenim zajednicama i pokretima – “individualizacija vjere”, samo verbalna evangelizacija, ali i čisti socijalni aktivizam Evangeliinuntiandii Porta fidei (PF)– obnova čovječanstva

  7. “Ako u mome životu nedostaje svaki dodir s Bogom, mogu u drugome vidjeti samo drugoga i ne uspijevam u njemu prepoznati božansku sliku. • Ako pak u svojem životu ne pridajem nikakvu pažnju drugome i želim biti samo »pobožan« i vršiti svoje »vjerske dužnosti«, i moj odnos s Bogom postat će sve neplodniji. • Tada je taj odnos samo »korektan«, ali lišen ljubavi. Samo moja raspoloživost izaći ususret svomu bližnjemu, pokazati mu ljubav, čini me također osjetljivim za Boga.” Benedikt XVI., Deus Caritas est, Bog je ljubav, 2006., br. 18.

  8. Br. 10. “Vjera, upravo zato jer je slobodni čin, zahtijeva također društvenu odgovornost za ono što se vjeruje. Crkva na dan Pedesetnice krajnje jasno pokazuje tu javnu dimenziju vjerovanja i nesutrašivog svjedočenja svoje vjere svakom čovjeku… • Ispovijedati ustima, pak, znači da vjera podrazumijeva javno svjedočenje i djelovanje. Kršćanin nikada ne smije smatrati vjeru privatnim činom. Vjerovati znači odlučiti biti s Gospodinom da bi se živjelo s njim. A to čovjekovo "biti s njim" uvodi ga u shvaćanje razloga zbog kojih se vjeruje.” Vjerovati i djelovati, Porta fidei

  9. Br.14.”Godina vjere bit će također dobra prilika da osnažimo svjedočanstvo ljubavi. Sveti Pavao podsjeća: "A sada: ostaju vjera, ufanje i ljubav - to troje - ali najveća je među njima ljubav" (1 Kor 13, 13). • Još snažnijim riječima – koje kršćanima trajno dozivaju u svijest njihove obaveze – apostol Jakov kaže: "Što koristi, braćo moja, ako tko rekne da ima vjeru, a djela nema? Može li ga vjera spasiti? Ako su koji brat ili sestra goli i bez hrane svagdanje pa im tkogod od vas rekne: 'Hajdete u miru, grijte se i sitite', a ne dadnete im što je potrebno za tijelo, koja korist? Tako i vjera: ako nema djela, mrtva je u sebi. Inače, mogao bi tko reći: 'Ti imaš vjeru, a ja imam djela. Pokaži mi svoju vjeru bez djela, a ja ću tebi djelima pokazati svoju vjeru'" (Jak 2, 14-18)”. Vjerovati i djelovati, Porta fidei

  10. “ Vjera bez ljubavi ne donosi ploda a ljubav bez vjere bio bi osjećaj prepušten na milost i nemilost sumnji. Vjera i ljubav se uzajamno zahtijevaju, tako da prva omogućuje drugoj da ostvari svoj put. Mnogo je kršćana koji, naime, posvećuju svoj život s ljubavlju onima koji su sami, potisnuti na rub društva ili isključeni kao onima kojima prvima trebamo posvetiti svoju pozornost i kojima najprije trebamo priteći u pomoć, jer se upravo u njima odražava lice samog Krista. Zahvaljujući vjeri možemo u onima koji traže našu ljubav prepoznati lice Gospodina uskrsloga: "Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!" (Mt 25, 40). Te su njegove riječi opomena koju ne smijemo zaboraviti i trajni poziv da mu uzvratimo onu ljubav kojom se on brine za nas. Vjera je ta koja omogućuje prepoznati Krista i njegova je ljubav to što nas potiče da mu pomognemo svaki put kada ga susretnemo u svojem bližnjem na svom životnom putu. Potpomognuti vjerom, gledamo s nadom u naše zauzimanje u svijetu, iščekujući "nova nebesa i zemlju novu, gdje pravednost prebiva" (2 Pt 3, 13; usp. Otk 21, 1)” Porta fidei, br.14. Vjera - ljubav

  11. Što nas to razlikuje od drugih koji pomažu u ovome društvu? • P. Cvek - križni put – “Svugdje vidimo veliku moralnu i materijalnu bijedu, ali najviše nas boli činjenica da se kršćani u tom pogledu ne razlikuju puno do drugih.” • Jak 2,18 “Inače, mogao bi tko reći: "Ti imaš vjeru, a ja imam djela. Pokaži mi svoju vjeru bez djela, a ja ću tebi djelima pokazati svoju vjeru.’”  Vjera u Krista – ljubav – djela – razlikovanje humanizma i Caritasa

  12. Br. 8. ”Ljubav prema bližnjemu, kakvu Isus naviješta u Bibliji, pokazuje se tako mogućom. Ona se sastoji upravo u činjenici da ljubim, u Bogu i s Bogom, i osobu koja mi se ne sviđa ili koju uopće ni ne poznajem. To se može ostvariti samo na temelju dubokog susreta s Bogom, susreta koji se pretvorio u zajedništvo volje te zahvatio čak i osjećaje. Tada naučim promatrati drugu osobu ne više samo svojim očima i svojim osjećajima, već iz perspektive Isusa Krista. Njegov prijatelj je i moj prijatelj. Ispod površine vanjskog izgleda uočavam kod drugih duboku želju za znakom ljubavi i pažnje. To im mogu ponuditi ne samo preko organizacija koje imaju tu specifičnu zadaću, prihvaćajući ih možda zbog političke nužnosti. Ja ih promatram Kristovim očima i mogu im dati mnogo više od njihovih izvanjskih potreba: mogu im darovati pogled ljubavi koji trebaju.” Benedikt XVI., Deus Caritas est, Bog je ljubav, 2006.

  13. 3 važna elementa za djelotvornu vjeru ljubav – Deus Caritas est, Caritas inveritate • Ljubav koja dolazi od Boga i koja jest Bog • “Ljubav je Božja razlivena u srcima našim po Duhu Svetom koji nam je dan (Rim 5,5)” • Ljubav – teologalna – božanska krepost – nadilazi našu naravnu ljubav • Ta nas ljubav obvezuje, ali i osposobljava za djelotvornu ljubav Ljubav – zajedništvo – milost (milosrđe)

  14. Ljubav prema Bogu, bližnjemu i sebi • Agape, philia, caritas – ljubav usmjerena na druge (eros – Deus Caritas est, br. 3.-4.) • Himan ljubavi, 1 Kor 13, 15 • Bog kao ljubav je utjelovljena ljubav – konkretna – u jednom prostoru i vremenu, opipljiva • Dokazala se djelima – ozdravljenja, hranjenje ljudi, pouka, upute za život, “socijalno uključivanje”, samodarje, život za drugoga Ljubav – Deus Caritas est

  15. Najveći dokaz Božje ljubavi - samopredanje, dijeljenje sebe kao dar drugima – hrana za tijelo i dušu "Ja sam kruh života.Tko dolazi k meni,neće ogladnjeti; tko vjeruje u mene, neće ožednjeti nikada." (Iv 6, 35-36) ''I uze kruh, zahvali, razlomi i dade im govoreći: "Ovo je tijelo moje koje se za vas predaje. Ovo činite meni na spomen."  Euharistija – sakrament ljubavi - zajedništvo

  16. Jakovljeva – ne budite pristrani! • Dj. Apostolska –prva Crkva- dioba dobara, skrb za udovice i siromašne • Bijahu postojani u nauku apostolskom, u zajedništvu, lomljenju kruha i molitvama (Dj 2,42) • Nauk apostolski-danas crkveni nauk – pa i socijalni - važno ga je proučavati • Zajedništvo! Euharistija – prva kršćanska zajednica

  17. A ovako, mnogi udovi - jedno tijelo! Ne može oko reći ruci: "Ne trebam te", ili pak glava nogama: "Ne trebam vas." Naprotiv, mnogo su potrebniji udovi tijela koji izgledaju slabiji. A udove koje smatramo nečasnijima, okružujemo većom čašću. I s nepristojnima se pristojnije postupa, a pristojni toga ne trebaju. Nego, Bog je tako sastavio tijelo da je posljednjem udu dao izobilniju čast da ne bude razdora u tijelu, nego da se udovi jednako brinu jedni za druge. I ako trpi jedan ud, trpe zajedno svi udovi; ako li se slavi jedan ud, raduju se zajedno svi udovi. A vi ste tijelo Kristovo i, pojedinačno, udovi. I neke postavi Bog u Crkvi: prvo za apostole, drugo za proroke, treće za učitelje; onda čudesa, onda dari liječenja; zbrinjavanja, upravljanja, razni jezici. Zar su svi apostoli? Zar svi proroci? Zar svi učitelji? Zar svi čudotvorci? Zar svi imaju dare liječenja? Zar svi govore jezike? Zar svi tumače? Čeznite za višim darima! A evo vam puta najizvrsnijega!” 1 Kor 12, 20-31 – solidarnost, pref. skrb za siromašne, slijedi 1 Kor 13 - ljubav

  18. Ali Bog, bogat milosrđem, zbog velike ljubavi kojom nas uzljubi, nas koji bijasmo mrtvi zbog prijestupa, oživi zajedno s Kristom - milošću ste spašeni! - te nas zajedno s njim uskrisi i posadi na nebesima u Kristu Isusu: da u dobrohotnosti prema nama u Kristu Isusu pokaže budućim vjekovima preobilno bogatstvo milosti svoje. Ta milošću ste spašeni po vjeri! I to ne po sebi! Božji je to dar! Ne po djelima, da se ne bi tko hvastao. 10Njegovo smo djelo, stvoreni u Kristu Isusu za dobra djela, koja Bog unaprijed pripravi da u njima živimo. DAR I OBVEZA:Ljubav -Milost – milosrđe Ef 2, 4-10

  19. Sedam duhovnih djela milosrđa • 1. Dvoumna savjetovati • 2. Neuka poučiti • 3. Grešnika pokarati • 4. Žalosna i nevoljna utješiti • 5. Uvredu oprostiti • 6. Nepravdu strpljivo podnositi • 7. Za žive i mrtve Boga moliti Sedam tjelesnih djela milosrđa • 1. Gladna nahraniti • 2. Žedna napojiti • 3. Siromaha odjenuti • 4. Putnika primiti • 5. Bolesna i utamničenika pohoditi • 6. Roba otkupiti • 7. Mrtva pokopati Duhovna i tjelesna djela milosrđa(euharistija – duhovno i tjelesno)

  20. Korizma – povlašteno mjesto milosti i milosrđa – Iz 58 Milosti je čas (Usp. Iz 58) A.K. Samardžić Kruh svoj s gladnim dijeli, tužna razveseli, bolesna pohodi, slijepca k cilju vodi! Milosti je čas, Isus zove nasMilosti je čas, Isus zove nas! Žedna vodom poji, tjeskobna spokoji, samotnom pristupi, srca ne otupi. Milosti je čas... Mira tvorac budi, nikoga ne sudi, potlačena brani. Blagi sad su dani. Milosti je čas... Protivnika ljubi, nadanja ne gubi, Kristu budi vjeran, Duhom naprijed tjeran. Milosti je čas...  Godina vjere – korizma - obraćenje

  21. Kako i zašto…

  22. Molitva i život – život kao molitva • HBK – “Za život svijeta”. Pastoralne smjenice za apostolat vjernika laika u Crkvi i društvu u Hrvatskoj, 2012. • Afirmativno i korektivno ostvarivanje suodgovornosti • Različite službe • Područja djelovanja – prema KSNC - 10 područja: osoba, obitelj, rad, opće dobro, istina, sloboda, gospodarstvo, politika, međunarodna zajednica, okoliš, mir • Proučavanje dokumenata, razgovori, akcija Kako proučavati SNC u zajednicama

  23. Pavao VI., Evangelii nuntiandi. Apostolski nagovor o evangelizaciji u suvremenom svijetu, 1975. (http://www.vatican.va/holy_father/paul_vi/apost_exhortations/documents/hf_p-vi_exh_19751208_evangelii-nuntiandi_hr.html • Benedikt XVI., Deus Caritas est. Bog je ljubav., 2006., http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/encyclicals/documents/hf_ben-xvi_enc_20051225_deus-caritas-est_hr.html • Rimac, I., Komparativni pregled odgovora na pitanja u anketi Europskog istraživanja vrednota 1999. i 2008., u: Bogoslovska smotra 80 (2010.) 2, 425 -525. • Baloban, J., Pozicija i uloga Crkve u Srednjoj i Istočnoj Europi 20 godina nakon urušavanja komunističkog sustava, u: Bogoslovska smotra 79 (2009.) 4, 739-753. • Hrvatska biskupska konferencija, Pastoralne smjernice za apostolat vjernika laika u Crkvi i društvu u Hrvatskoj – Za život svijeta, Glas Koncila, 2012. • Hamman, A. G., Svagdašnji život prvih kršćana, Biblioteka Svjetla točka, 1983. • Šagi, B. Z., Laici i svjetovna dimenzija Crkve, Kršćanska sadašnjost, 1995. Literatura

More Related