1 / 12

Marijan Jošt Visoko gospodarsko učilište u Križevcima

BRAŠNO - KRUH ‘99. 2. Hrvatski kongres tehnologa proizvodnje i prerade brašna Opatija, 26-29. 10 1999. USPOREDBA PEKARSKE KAKVOĆE HRVATSKIH I EUROPSKIH PŠENICA. Marijan Jošt Visoko gospodarsko učilište u Križevcima. Na kakvoću pšenice utjeće:. GENOTIP

ofira
Télécharger la présentation

Marijan Jošt Visoko gospodarsko učilište u Križevcima

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. BRAŠNO - KRUH ‘99. 2. Hrvatski kongres tehnologa proizvodnje i prerade brašna Opatija, 26-29. 10 1999. USPOREDBA PEKARSKE KAKVOĆE HRVATSKIH I EUROPSKIH PŠENICA • Marijan Jošt • Visoko gospodarsko • učilište u Križevcima

  2. Na kakvoću pšenice utjeće: • GENOTIP • Rodnost i kakvoća - negativna korelacija VANJSKI ČINITELJI • Humidna klima - veća rodnost • Aridna klima - bolja kakvoća • Duža vegetacija - veća rodnost

  3. Pšenica i EU • Zahvaljujući: - politici cijena • - smanjenju površina drugih žitarica • - povećanju rodnosti (5% godišnje) • 1960. - 27% svjetskog uvoza • 1970. - uvoz = izvozu • 1980. - izvoz 10 milj. t (kao Australija, ………… . .ili dvostruko više od Argentine) • 1990. - proizvodnja preko 80 miljuna t

  4. Prosječni urodi t/ha

  5. ITALIJA • Prva zelena revolucija (oko 1930. Strampelli) polupatuljasti habitus (rht8), ranozrelost (Ppd1) Značajne sorte: San Pastore, Produttore, Abbondanza, Libellula, Leonardo, Libero, Mieti, Barra, Zena, Serio Nakon 1975. god.u Italiji registrirane i hrvatske sorte: Valle d’Oro, Brasilia, Pitoma, Valente

  6. AUSTRIJA • Prosječni urodi: 6,57 - 7,05 t/ha • Oko 50% se izvozi (kvaliteta!) • Klasifikacija: 9 kval. grupa (9=izvrsna, 1=loša) • Tržišna klasifikacija: 1. Kvalitetna pšenica (>14%) 2. Pšenica za meljavu (>12,5%) 3. Interventna pšenica(> 9,5%) • Proizvodnja kvalitetne pšenice temelji se na - ugovoru između silosa i proizvođača i otkupljuje se po višoj cijeni.

  7. AUSTRIJA

  8. ŠVICARSKA • Površine pod pšenicom: 100 tisuća ha (1/2 od Hrv.) • Prosječni urodi: 6,2 t/ha (4 t/ha Hrv.) • Podmiruje vlastite potrebe • Klasifikacija: 10 kval.grupa (numerički indeks 1-10 bodova) • Tržišna klasifikacija: 1. Kl. (>14%, >50 ml - za kruh) 2. Kl. (>13,5%,>45 ml - za kruh) 3. Kl. (>11%, >30 ml - konditor.ind.) 4. Kl. ( - - stočna hrana) • U proizvodnji samo domaće sorte (453 strane sorte testirane u razdoblju 1987-93. - Pitoma 11-13% rodnija, po kvaliteti osrednja (sed.>42ml) ali otpornost prema bolestima nezadovoljava.

  9. FRANCUSKA • Požete površine oko 4,5 mil. ha (oko 20x više no HR) • Prosječni urodi: 6,7 t/ha, (oko 2,5 t/ha više no HR) • Proizvodnja: >30 mil. t (oko 30x više no HR) • Zastupljenost kvalitetnih sorata: 68% površina (1995.) • Tržišna klasifikacija: 1. kl. - jaka krušna pšenica 2. kl. - krušna pšenica 3. kl. - nije za kruh 4. kl. - za druge namjene • Najraširenije sorte: Soisson (40%), Sideral (10%), Thesee (6,5%), Scipion (4,4%), Forby (4,2%) i dr.

  10. NJEMAČKA • Požete površine oko 2,75 mil. ha (oko 11x više no HR) • Prosječni urodi: 6,7 t/ha, (oko 2,5 t/ha više no HR) • Proizvodnja: 19 milj. t (II u EU) (oko 20x više no HR) • Zastupljenost kvalitetnih sorata: 60% • Klasifikacija: E elitna pš. (>13,8%, >47 ml) A kvalitetna pš. (>13,2%, >33 ml) B krušna pšen. (>12,8%, >26 ml) K konditorska ind.(<12,0%, <19 ml) C Ostale pšen. ( - ) • 50% proizvodnje (kvalitetna) za izvoz • Sortiment: Zentos, Bussard, Borenos, Aron (E klasa)

  11. HRVATSKA • Požete površine oko 240 tisuća ha • Prosječni urodi: 4,2 t/ha • Proizvodnja: 1 mil. t • Zastupljenost kvalitetnih sorata: neznatna • Klasifikacija: I kval.razred (>13%, >40 ml) II kval.razred (>11,5%, >30 ml) III kval. razred (>10%, >18 ml) • 1995 i 96. godine priznato 19 novih sorata: 1 durum, 1 namjenska (poboljšivač), 11 krušnih i 6 stočnih pšenica

  12. Napomena:I nakon 30 min bez omekšanja! • Farinogram: upijanje vode 59,2 % razvoj 3 min stabilitet tijesta 12 min otpor 15 min stupanj omekšanja 0 FU broj kakvoće 100 skupina kakvoće A1

More Related