1 / 17

Povijesni razvoj računala

Povijesni razvoj računala. Josip Kličinović, prof. Rujan, 2009. http://kjosip.net.amis.hr. Kako smo naučili računati? “na prste” – 10 prstiju – dekadski brojevni sustav Razvojem proizvodnje i znanosti, zahtjevi za računanjem postaju sve složeniji, a potreba za brzinom i točnošću sve veća

omer
Télécharger la présentation

Povijesni razvoj računala

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Povijesni razvoj računala Josip Kličinović, prof. Rujan, 2009. http://kjosip.net.amis.hr

  2. Kako smo naučili računati? • “na prste” – 10 prstiju – dekadski brojevni sustav • Razvojem proizvodnje i znanosti, zahtjevi za računanjem postaju sve složeniji, a potreba za brzinom i točnošću sve veća • Ljudi su kroz povijest smišljali razna pomoćna sredstva za računanje – u početku mehanička, a kasnije sve složenija • 4 razdoblja načina obrade podataka: • Ručna obrada • Mehanička obrada • Elektromehanička obrada • Elektronička obrada

  3. RUČNA OBRADA PODATAKA • Izvodi je čovjek, tj. ovisna je o sposobnostima čovjeka, pa je nepouzdana, spora i ograničenog kapaciteta • ABAK • grč. abax-ploča za računanje • Mezopotamija, prije više od 3000 godina prije nove ere • U nekim dijelovima svijeta je još uvijek u uporabi

  4. NAPIEROVE KOSTI • Izumitelj: John Napier, škotski matematičar • 1617. godina (17. stoljeće) • Množenje se svodi na zbrajanje • Dijeljenje se svodi na oduzimanje • Pomoću Napierovih kostiju se može lako i brzo množiti i dijeliti, pa i računati drugi korijen zadanog broja

  5. LOGARITMAR (LOGARITAMSKI ŠIBER) • Izumitelj: William Oughtred • 1622. godina (17. stoljeće) • Logaritamski princip se koristi za brzo dijeljenje i množenje • Nepogodan za zbrajanje i oduzimanje • Sprava podsjeća na ravnalo koje klizi središtem drugog ravnala • Koristi se sve do nedavno, pogotovo u tehničkim školama

  6. MEHANIČKA OBRADA PODATAKA • MEHANIČKI KALKULATOR • Izumitelj: Wilhelm Schickard • 1623. godina (17. stoljeće) • Zbrajanje i oduzimanje šesteroznamenkastih brojeva • Naprava uništena u požaru • PASCALINA • Izumitelj: Blaise Pascal • 1642. godina (17. stoljeće) • Zbrajanje i oduzimanje velikih brojeva • Često se kvarila i ponekad davala loše rezultate (ali ne zbog Pascalove zamisli, već zbog loše izrade mehaničkih dijelova)

  7. LEIBNIZOV MEHANIČKI KALKULATOR • Izumitelj: Gottfried Wilhelm Leibniz • 1672. godina (17. stoljeće) • Izvodio sve 4 osnovne računske operacije • Često se kvario i bio nepouzdan zbog loše kvalitete izrade mehaničkih dijelova • Koristio binarni brojevni sustav koji se danas koristi u računalima • ARITMOMETAR • Izumitelj: Charles Xavier Thomas de Colmar • 1820. godina (19. stoljeće) • Prvi komercijalno uspješni kalkulator • Napravljen na temelju Pascalovog i Leinbizovog izuma

  8. DIFERENCIJALNI STROJ • Izumitelj: Charles Babbage • 1823. godina (19. stoljeće) • Dizajniran za automatsko računanje polinominalnih, logaritamskih i trigonometrijskih funkcija • Nije dovršen zbog problema sa konstrukcijom i skupom izradom • U čast Babbage-a je u Londonu konstruiran potpuno funkcionalan stroj poštujući tehnologiju 19. stoljeća, što je dokaz da je Babbage izumio dobar stroj

  9. ANALITIČKI STROJ • Izumitelj: Charles Babbage • Preteča suvremenih računala • Imao je sve osnovne komponente današnjih računala • Jedinica za unos i za ispis podataka (UI jedinica) • Jedinica za pohranjivanje podataka (memorija) • Centralna jedinica za obradu podataka (procesor) • Stroj je bio programibilan • Jako složen stroj – sastojao se od 25000 mehaničkih dijelova, a trebao ga je pokretati parni stroj • Ni ovaj stroj nije dovršen zbog financijskih problema

  10. ELEKTOMEHANIČKA OBRADA PODATAKA • Pronalazak električne struje značajno je utjecao na razvoj strojeva za računanje, a time i na usavršavanje obrade podataka • Nova tehnologija omogućava da se po prvi puta u povijesti masovno obrađuju podaci • SORTIRNI STROJ • Izumitelj: Herman Hollerith • 1890. godina (19. stoljeće) • Uz pomoć stroja je obrada popisa stanovništa u SAD trajala samo 6 tjedana (a do tada nekoliko godina!) • Čitao podatke sa bušenih kartica

  11. Z1 / Z3 • Izumitelj: Konrad Zuse • 1938./1941. godina (20. stoljeće) • Z1- prvi programom upravljan elektronički stroj za računanje • Z3 – prvi potpuno automatski programibilni digitalni stroj za računanje

  12. ELEKTRONIČKA OBRADA PODATAKA • Započinje prelazak na binarni brojevni sustav • Počinju se koristiti elektronske cijevi • COLOSSUS • Izumitelj: Alan Turing • 1943. godina (20. stoljeće) • Prvo programibilno elektroničko računalo • Prvi stroj sa elektronskim cijevima • Služio za razbijanje njemačkih šifri u toku 2. svjetskog rata • Prvi put upotrijebljen naziv “računalo”

  13. ENIAC • Izumitelji: John Mauchly i John Eckert • 1946. godina (20. stoljeće) • Prvo računalo opće namjene • Iznimno veliko računalo koje je trošilo puno struje • U 1 sekundi je mogao izvršiti 38 operacija dijeljenja • Promjena programa moguća samo na strojnoj razini (potrebno promjeniti fizičke komponente)

  14. EDVAC • Izumitelji: John Mauchly i John Eckert • Konzultant: John von Neumann • 1949. godina (20. stoljeće) • Prvo potpuno programibilno računalo • Program za rad mu se mogao učitati u memoriju • von Neumannov model se i dalje koriste u razvoju računalu

  15. Izum tranzistora • 1947. godina (20. stoljeće) • Tranzistro ima istu ulogu kao i elektroničke cijevi – ulogu sklopke • Velika brzina, mala dimenzija – omogućuje sve manja računala • Računala postaju pouzdanija, manja i jeftinija • Izum integriranog kruga – čipa • Kombiniranjem većeg broja tranzistora u složenije elektroničke logičke sklopove moguće je izvršiti i složenije operacije • Na maloj je površini smješteno i povezano više tranzistora

  16. DANAS • Svjedoci smo ubrzanog razvoja računala, ona postaju sve manja, brža i poudanija • Po veličini i mogućnostima računala dijelimo na: • Superračunala (Supercomputer) • Središnja računala (Mainframe) • Mini računala (Minicomputer) • Radne stanice (Workstation) • Osobna računala (Personal Computer – PC) • Po prenosivosti računala dijelimo na: • Stolna (desktop) • Prijenosna (Portable) računala – laptop, netbook, palmtop...

  17. Po proizvođačkom standardu računala dijelimo na: • IBM standard • Apple standard • Važno je naglasiti da ta računala nisu kompatibilna – ni što se tiče HW, ni što se tiče SW • Po proizvođaču procesora: • AMD standard • Intel standard • Važno je naglaslasiti da se ovi standardi koriste u računalima IBM standarda i da AMD standard i Intel standard međusobno nisu kompatibilna

More Related