1 / 40

Damir Mustabašić

Damir Mustabašić. damir.mustabasic@edu.uni-graz.at. BOŠNJAČKI POGLEDI NA ODNOSE IZMEĐU BOSANSKOG/BOŠNJAČKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA: OPŠTI/OPĆI ASPEKTI, FONETIKA, FONOLOGIJA, PROZODIJA.

ordell
Télécharger la présentation

Damir Mustabašić

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Damir Mustabašić damir.mustabasic@edu.uni-graz.at BOŠNJAČKI POGLEDI NA ODNOSE IZMEĐU BOSANSKOG/BOŠNJAČKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA: OPŠTI/OPĆI ASPEKTI, FONETIKA, FONOLOGIJA, PROZODIJA Sprachwissenschaftliches SE (BKS) 515.056: Die nationale Sichtweise des Verhältnisses zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen (WS 2011/12) LV-Leiter: Branko Tošović 06. 12. 2011.

  2. Sadržaj • Standardni bosanski jezik • Bosanski  crnogorski hrvatski  srpskiAlija Isaković, Midhat Riđanović, Ibrahim Čedić • Jezička situacija u BiH Muhamed Šator, Ismail Palić, Hanka Vajzović • Fonetske i fonološle razlikeMidhat Riđanović, Ibrahim Čedić, Maja Midžić • Prozodijske razlikeNaila Valjevac • Zaključak 2

  3. 1. Standardni bosanski jeziks opšteg aspekta 3

  4. Standardizacija bosanskog jezika otpočinje: • rječnicima Alije Isakovića, kasnije i Ibrahima Čedića, • pravopisom Senahida Halilovića i • gramatikama Dževada Jahića i Halilovića. 4

  5. Povelja o bosanskom jeziku „Bosanski jezik jeste jezik Bošnjaka i svih onih koji ga pod tim imenom osjećaju svojim.‟ „Korištenjem naziva bosanski jezik Bošnjaci slijede nominaciju svoga jezika čiji se kontinuitet može pratiti od bosanskog srednjovjekovlja do danas, a koji je bezbroj puta potvrđen u upravno-pravnim spisima, narodnim govorima, bošnjačkoj usmenoj i pisanoj književnosti te u različitoj literaturi na slavenskim i drugim jezicima.‟ 5

  6. Povelja o bosanskom jeziku „Bez obzira na slična ili različita mišljenja o zajedničkom i posebnom u standardnim jezicima nastalim na temelju srednjojužnoslavenskog dijasistema — a koji čini glavninu južnoslavenske jezičke zajednice — smatramo da je u svakom od narodnosnih tokova riječ o jeziku koji Srbi odvajkada nazivaju srpskim, Hrvati hrvatskim, a Bošnjaci bosanskim[…]‟(Bosanski jezik-www). 6

  7. Alija Isaković (1932—1997) • romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist • lekiskograf i historičar jezika i književnosti: „Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku‟ (1993) „Rječnik bosanskoga jezika‟ (1995)„O nacionaliziranju Muslimana. 101 godina afirmiranja i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana‟ (1972) „Biserje‟ (antologija muslimanske književnosti) — (1972) 7

  8. Alija Isaković Bosanski jezik postoji u narodu i literaturi koliko hrvatski i srpski jezik. Ako je to manje poznato širokoj javnosti, razlozi su političke, a ne lingvističke naravi[…] što je u korelaciji s političkim (ne)imenovanjem bosanske nacije, posebnobosanskih Muslimana (Bošnjaka). 8

  9. Alija Isaković Termin „bosanski jezik‟ upotrebljavali su i drugi koji su se smatrali Bošnjacima (Bosancima)[…] [!] Njega imenuju svojim znatne skupine Bošnjaka izvan BiH (Sandžak, Crna Gora, Kosovo, Makedonija), te u iseljeništvu u Turskoj i drugdje. 9

  10. Alija Isaković Tako je bosanski jezik konstitutivna komponenta bosansko-muslimanskog nacinalnog bića[…] Jezički pluralizam je društvena stvarnost i njena uzajamnost (Isaković 2009: 15—16). 10

  11. Bošnjački lingvisti • „Pravopis bosanskoga jezika‟ — Senahid Halilović (1996) • „Gramatika bosanskoga jezika‟ — Senahid Halilović, Dževad Jahić, Ismail Palić (2000) • Kritika • „Totalni promašaj: Prikaz Gramatike bosanskog jezika Dž. Jahića, S. Halilovića, I.Palića‟ — Midhat Riđanović (2003) • „ Rječnik bosanskoga jezika‟— Sehahid Halilović, Ismail Palić, Amela Šehović (2010) • „ Rječnik bosanskog jezika‟— Ibrahim Čedić, Aida Kršo, Safet Kadić, Hadžem Hajdarević, Naila Valjevac (2007) 11

  12. 2. Bosanski  crnogorski hrvatski  srpski 12

  13. Alija Isaković • Osnovne razlike u odnosu na hrvatski i srpski • Poseban varijantski sistem zajedničkog jezika • Nije identičan ni sa S ni sa H varijantom • čuvanje glasa h u domaćim riječima i turcizmima • u nekim morfološkim oblicima razlikuje se i od H i od S (u mjeri u kojoj se ti jezici razlikuju i među sobom) • najmanje razlika između narodnog (dijalektalnog) i književnog • izvanredan kontinuitet u odnosu na S i H 13

  14. Ibrahim Čedić • Bosanski jezik: podudaran sa bosanskohercegovačkim jezičkim izrazom koji je egzistirao za vrijeme sh./hs. • Bosanski vs. bošnjački: naziv bošnjački jezik nikada se nije upotrebljavao; taj jezik nazivaju svojim mnogi stanovnici BiH • Tendencija u odnosu na prethodni standard: • uvođenje osobina iz govora i izraza Bošnjaka • dvostrukost i višestrukost na svim jezičkim nivoima • što veća afiramcija turcizama 14

  15. Ibrahim Čedić • Jezička praksa • Neostvarivost prijedloga o uzoru za bosanski jezik u starijim književnojezičkim izrazima • Prijedlozi čišćenja jezika naišli su samo djelimično na plodno tlo • Nova norma Jahića, Halilovića, Palića samo se djelimično poštuje zbog ukorijenjenosti prethodne • U praksi već odavno definirana funkcija i upotrebna vrijednost turcizama 15

  16. Ibrahim Čedić • Pravopis i gramatika • Varijacije sh./hs. zadržane u B: • takođe : također, hljeb : kruh, prijenos : prenos, tužilac : tužitelj, intervenisati : intervenirati, obitelj : porodica • djevojka plavih očiju : djevojka sa plavim očima, autobuski : autobusni, studentkinja : studentica, • milion : milijun, teritorij : teritorija, tenisač : teniser, znanost : naukai sl. 16

  17. Ibrahim Čedić • Pravopis i gramatika • Višestrukost:-telj i -lac, -irati/ovati i -irati/isati: slušatelj : slušalac, organizirati : organizovati i organizuju : organiziraju, preduzeće : poduzeće, plaća : plata, osoba : lice, radnik : djelatnik, sudjelovati : učestvovati 17

  18. Ibrahim Čedić • Turcizmi i orijentalizmi • Nezamijenjivi su orijentalizmi tipa: behar, duhan, kirija, patlidžan, kusur i sl. • Pojmovi za obilježavanje islamske vjere, običaja i života: hodža. dženet,efendija, medresa • Za označavanje društvenih odnosa: amidža, daidža, hanuma, miraz • U trgovini: bakšiš, dućan, bazar 18

  19. Ibrahim Čedić • Za biljni i životinjski svijet: behar, dud, patlidžan • U građevinarstvu: sahat-kula, sokak, šedrvan, mahala • Turcizmi književne vrijednosti: prozor : pendžer, sedmica : hefta • Turcizmi koji nisu u standardojezičkoj uptrebi: džinajet (zločin), hućumet (režim), serhatlija (graničar) • ... 19

  20. Ibrahim Čedić • Ostale posuđenice • Grčkog i latinskog porijekla: demokratija/demokracija, sistem, elemenat • Germanizmi: cimer, cink, kasarna • Romanizmi: fond, hotel, šef • Anglicizmi: džins, imidž, menadžment, džemper 20

  21. Midhat Riđanović • BCHS su podjezici jednog zajedničkoga sistema (južnoslovenskog/jugoslovenskog/ jugoslavenskog) • Očuvanost vukovskog akcentskog sistema • Tonski jezik: „[..] signalizira razliku između riječi ne samo glasovima nego i tonom kojim se ‚otpjeva‘ pojedina riječ‟ (Riđanović 2009: 93): skuup : skup, kuupiti : kupiti 21

  22. Midhat Riđanović • Turcizmi, poput onih kod Andrića i Šantića, po kojima nas drugi identifiricaju, sve više ispadaju iz upotrebe • Frekventnija upotreba aorista: Uh, evo prosuh kahvu! Propadosmo! Odoh! Pokradoše nas političari! Rekoh ti ja! • Upotreba dativa lične zamjenice (obično jd.) — uspostavljanje odnosa prisnosti: Šta mi radiš? Kako si mi? ili Kako si ti meni? 22

  23. 3. Jezička situacija u Bosni i Hercegovini 23

  24. Muhamed Šator (1945—2004) • Vrijeme Austro-Ugarske • Formiranje komisije za jezik (Ivan Popović) • Nije bilo potrebe za prilagođavanje Vukovom jeziku • Zemaljska vlada je trebala da prihvati dogovorLjuboje Dlustuš: „Otkad Bosna postoji vazda se htjelo neke avtonomije i bosančica je živ izražaj toj težnji; ali eto ne bijaše prilike da se održi, ne dadoše braća u susjedstvu, pa poslije gospodar koji naredi, da i njegvo ruho treba nositi‟ (Šator 2009: 115). 24

  25. Muhamed Šator • Gramatika bosanskog jezika (1889) • Izuzev vjerskih listova, kod većine ostalih (Bosanska vila, Bošnjak, Nada Zora, Glasnik Zemaljskog muzeja) primjećuje se ujednačenost • Časopis Nada: opšti i opći, štampa i tisak, kemičar i hemičar, kafa, kahva i kava 25

  26. Ismail Palić • Gotovo nikakav uticaj bh. Hrvata i Srba (naročito prvih) na jezičku politiku koja se vodi van BiH • Etnički podijeljeno školstvo brani se različitosti B, H i S jezika, dok se u stvarnosti radi o kulturno-historijskim tradicijama • „Uvažavanje jezičke realnosti u Bosni i Hercegovini neće nimalo naštetiti autonomnosti i posebnosti bilo kojeg od triju standardnih jezika, ali zato hoće potvrditi činjenicu da su oni i supstancijalno mnogo bliži nego što bi normativci htjeli da oni budu‟ (Palić 2009: 87). 26

  27. Hanka Vajzović • Simbolička funkcija jezika: stav Bošnjaka, Hrvata i Srba prema podijeljenim jezicima • Kroatiziranje = „agresija na bosanski jezik‟? 27

  28. 4. Fonetika i fonologija 28

  29. Midhat Riđanović • Gutanje visokih vokala i, u u nenaglašenim slogovima:kren‘la, rad‘la • Istraživanje razumijevanja bosanskog govora među ljudima iz SA, BG, ZGGdje si to sada? [gdi̭esto sada] :Gdje su to sada? [gdi̭esto sada] Šta mi bi? [ʃtambi] : Šta mu bi? [ʃtambi] • 80% Bosanaca čuje nepostojeće i, u • 80% ne-Bosanaca ne čuje 29

  30. Midhat Riđanović • Češće skakanje silaznog akcenta na proklitiku: u_kući (kȕća), u_bašči (bȁšča, bášča), na_slici (slȉka), u_zgradi (zgrȁda) • kod starijih govornika • gubljenje ovog obilježja pod uticajem H i S 30

  31. Ibrahim Čedić • Upotreba fonema h: hrđa, hrvati se, suh, duhan, kuhati, lahko, mehko • Jotovanje • ć (H, B) : št (S, B) —općina : opština, svećenik : sveštenik • št : šć—ovlašten/ovlašćen, korišćenje/korištenje, omašćenog/omaštenog 31

  32. Maja Midžić • Analiza fonetskih razlika u B, H i S verziji Dejtonskog sporazuma • Vokal a najčešći u H: fakultativno a u genitivu: mirovnoga • Vokal e frekventniji u H: dativski oblik tipa tome, ovome; B i S: tom, ovom • Samoglasnik i češći u B i S nego u H: poštivanje : poštovanje, poštivati : poštovati (sufiksi-iva:-ova) • Također je vokal u izraženiji u H zbog svoje fakultativne funkcije u dativu: kojemu 32

  33. 5. Prozodijske razlike 33

  34. Naila Valjevac • Vokalski sistem BHS jezika • Težnja uvođenja refleksa jata ie kao posebnog glasa u H jeziku nije opšteprihvaćena • Sonant r u BHS-u može biti i vokal r̥ 34

  35. Naila Valjevac • Akcentski sistem • Muzikalan ili harmoničan • Nepromijenjen: dva silazna (dugosilazni i kratkosilazni), dva uzlazna (dugouzlazni i kratkouzlazni) • Akcenat nije apsolutno identičan u govoru ni u istom, pa ni u različitim jezicima • Vokalnor̥može imati četiri vrste akcenta 35

  36. 6. Zaključak 36

  37. Zaključak • B jezik u odnosu na H i S najviše sliči prethodnom standardu (sh./hs.) • Dozvoljeni su brojni dubleti koji trebaju da se riješe (Halilović) • Uočljivo kroatiziranje (iako od strane bošnjačkih autora prešućeno) u bh. izrazu • Leksičke razlike: prvenstveno u orijentalizmima i turcizmima, u ostaloj razlikovnoj leksici preovladaju dubleti 37

  38. Zaključak • Fonetsko-fonološle i prozodijske: • fonem h • vokalni i akcentski sistem odgovara sh./hs. • gutanje visokih vokala i, u u govoru • dubleti pri jotovanju: ć : št, šć : št • u suštini odgovara Vukovskom jeziku 38

  39. Literatura Bosanski jezik-www: Povelja o bosanskom jeziku. URL: http://www.bosnianlanguage.com/. Stand: 05. 12. 2011. Čedić, Ibrahim (2009): „Bosanskohercegovački stardnojezički izraz.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 41—50. Čedić, Ibrahim (2009): „Zajednički standard Bošnjaka, Crnogoraca, Hrvata i Srba.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 51—54. Isaković, Alija (2009): „Bosanski jezik.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 15—18. Midžić, Maja (2009): „Fonetske razlike u bosanskoj, hrvatskoj i srpskoj verziji dejtonskog sporazuma.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 407—416. Palić, Ismail (2009): „Mogućnosti funkcioniranja triju standardnih jezika (bosanskoga, hrvatskoga i srpskoga) u Bosni i Hercegovini.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 77—90. Riđanović, Midhat (2009): „O specifičnostima bosanskog u odnosu na srpski, hrvatski i crnogorski jezik.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 93—109. Šator, Muhamed (2009): „Od Kallayevog monocentrizma do policetričkih jezičkih standarda.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 111—109. Tošović, Branko; Wonisch, Arno (2009): Bošnjački pogledi na odnose između bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika. Die bosniakische Sichtweise der Unterschiede zwischen dem Bosnischen, Kroatischen und Serbischen. Sarajevo, Graz: Institut za jezik; Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität.— 481 S. Valjevac, Naila (2009): „Akcentske sličnosti i razlike između bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika s posbnim osvrtom na jezik u BiH.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 307—350. 39

  40. Hvala na pažnji! 40

More Related