1 / 85

E- bankarstvo

Elektronsko poslovanje. E- bankarstvo. E- bankarstvo.

phoebe
Télécharger la présentation

E- bankarstvo

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Elektronskoposlovanje E-bankarstvo

  2. E-bankarstvo • U uslovimavrlo jake konkurencije gde postepeno nestaju razlike između banaka, investicionih banaka, brokerskih firmi i osiguravajućih kompanija, finansijske organizacije su pod stalnim pritiskom i koriste tehnologiju kao izvor konkurentske prednosti. • E-bankarstvo predstavlja primenu principa i tehnologija e-poslovanja (pre svega Internetai pametnih kartica) u oblasti bankarstva, a šire posmatrano i u oblasti finansijskih organizacija.

  3. E-bankarstvo • E-bankarstvo omogućava pružanje bankarskih usluga 24 sata dnevno. • Najveće tehnološko dostignuće u razvoju bankarstva je pojava elektronskog novca, a samim tim i elektronskog bankarstva. • Elektronski novac se definiše kao monetarna informacija koja se putem elektronskih impulsa u realnom vremenu prenosi između transaktora koji obavljaju plaćanja. • Elektronski novac omogućava kupovinu roba i usluga pomoću računara i odgovarajućih računarskih mreža.

  4. E-bankarstvo • Tipovi računarskih mreža: • Javne računarske mreže (Internet), • Poslovne (privatne) računarske mreže (npr. SWIFT).

  5. E-bankarstvo Primeri primene elektronskog novca: • Elektronski transfer sredstava (plaćanje) u tački prodaje pomoću terminala u trgovačkoj i uslužnoj mreži (ETF/POS terminali), • Korišćenje bankomata u cilju podizanja gotovine, polaganja depozita, pregleda stanja na računu, • Raspolaganje sredstvima na bankovnim računima korišćenjem veb aplikacija ili specijalnih softvera za bankarsko poslovanje (homebanking, officeBanking)

  6. Kućno bankarstvo • Kućno bankarstvo (homebanking) se definiše kao sistem za direktno korišćenje bankarskih usluga od kuće, pošto omogućava neposredan transfer sredstava, informacija i naloga putem mreže. • Cilj ovim sistema je približiti uslugu klijentima i omogućiti im realizaciju finansijskih aktivnosti bez odlaska u banku. • Uključuje on-line i Internet bankarstvo, ali i korišćenje servisa u obliku digitalnih govornih tehnologija i sistema telefonskih govornih automata, kao i mobilno bankarstvo.

  7. Kućno bankarstvo • Ovo je jedna od najčešće korišćenih finansijskih usluga. • Iako je bilo pokušaja da se razviju i čisto virtuelne banke (NetBank, ING Direct, VirtualBank), većina od njih je propala, ostavljajući brick-and-click banke kao najuspešniji model

  8. On-line bankarstvo • On-line bankarstvo predstavlja obavljanje bankarskih transakcija direktnom vezom klijenta i banke uz pomoć specijalizovanog softvera, koji se instalira na računaru klijenta i sa koga se jedino i mogu obavljati transakcije i na kome će se nalaziti podaci o izvršenim promenama.

  9. On-line bankarstvo Osobine: • Potreban je poseban softver koji se instalira na računar korisnika, • Klijent je ograničen na obavljanje transakcija samo sa sopstvenog računara, • Klijentovi podaci o bankarskim transakcijama ostaju na hard disku i nisu otporni na eventualne napade iz okruženja (mogućnost pljačke, ubacivanje računarskih virusa, itd.),

  10. On-line bankarstvo • Potreban je novac za kupovinu softvera (mada se u mnogim situacijama može od banke dobiti i besplatno), • Potrebno je vreme za instaliranje softvera, kao i vreme za ovladavanje njegovim korišćenjem, • Priprema naloga i pregled predhodnih plaćanja i priliva se može vršiti i u off-line režimu.

  11. On-line bankarstvo Prednosti on-line bankarstva: • Pristup stanju na tekućem računu i kreditnim karticama, • On-line plaćanje računa, • Planirano i zakazano plaćanje za određeni termin koji će se izvršiti automatski, • Prenos novca sa računa na račun, • Usluge vođenja finansija, itd.

  12. On-line bankarstvo Nedostaci on-line bankarstva: • Ograničenje da se obavljanje transakcija može izvršiti samo sa onog računara na kom je instaliran softver, • Potrebno je vreme za obuku za rad, • Nesigurnost podataka u vidu hardverskih otkaza ili fizičkog upada i neovlašćenog korišćenja.

  13. Internet bankarstvo • Internet bankarstvo ili sajber bankarstvo (Cyber Banking) predstavlja obavljanje bankarskog poslovanja iz kuće, posredstvom Interneta, najčešće na zatvorenom delu veb sajta banke (INTESA). • Internet bankarstvo se smatra praktičnijim, ekonomičnijim i bezbednijim načinom obavljanja bankarskog poslovanja od kuće u odnosu na on-line bankarstvo. .

  14. Internet bankarstvo Osnovne osobine: • Nije potreban poseban softver (dovoljan je postojeći veb pretraživač) i ne postoje podaci uskladišteni na klijentovom hard disku, pa je veća sigurnost pri obavljanju transakcija, • Pristup banci i računu moguć je sa bilo kog mesta u svetu, pod uslovom da na tom mestu postoji računar priključen na Internet, • Banka je zadužena za mehanizme sigurnosti tj. ona brine o održavanju sopstvenog hardverskog i softverskog sistema zaštite, • Obavljanje on-line transakcija.

  15. Internet bankarstvo Vrste usluga Internet bankarstva: • Provera stanja na računima klijenata, • Plaćanje računa elektronskim putem, • Korišćenje sistema kreditnih kartica, • Menjački poslovi, • Pregled transakcija iz prethodnog perioda, • Elektronski transferi između računa, • Evidencija kredita, • E-mail korespondencija (elektronski izvodi ...), • Trgovina hartijama od vrednosti, itd.

  16. Internet bankarstvo Prednosti Internet bankarstva: • Radno vreme – neograničeno 24/7, • Prostorna neograničenost – moguće je obavljati transakcije sa bilo kog mesta u svetu, dovoljan je samo računar sa internet pristupom, • Brzina obavljanja transakcija – štedi se vreme (nema odlaska u banku, čekanja u redu, popunjavanja obrazaca, itd.) • Cena obavljanja bankarskih transakcija – znatno niže nego na šalteru (Banca Intesa - 30 din. bez obzira na iznos, na šalterima % od iznosa + fiksni deo)

  17. Internet bankarstvo Nedostaci Internet bankarstva: • Sigurnost pri obavljanju transakcija – neophodni su još bolji sistemi zaštite. Banke u međusobnoj komunikaciji koriste zatvorene mreže, koje su bezbednije. U cilju zaštite podataka na Internetu, poruke i podaci se šifriraju (kriptuju), čime se obezbeđuju sigurnost poruke i autorizovani pristup sistemu (više o aspektima sigurnosti će biti reči kasnije),

  18. Internet bankarstvo • Nepostojanje zakonske regulative – zakonska regulativa se razlikuje od zemlje do zemlje. Postoje dva scenarija za rešenje zakonske regulative u poslovanju na Internetu: • Prvi scenario, za koji se zalaže Evropska unija, je liberalnog tipa i zasniva se na potpunoj anonimnosti i privatnosti poslovanja (korišćenjem sistema enkripcije) – mane: omogućava izbegavanje plaćanja poreza, carinskih obaveza, „pranje“ novca i prebacivanje kapitala u druge zemlje.

  19. Internet bankarstvo • Drugi scenario, za koji se zalaže SAD, koji se zasnovan na kompletnoj kontroli poslovanja, transakcija i podataka od strane državnih organa, uz moguće kršenje slobode i privatnosti pojedinaca, kao i osnovnih pravila bankarskog i poslovnog ponašanja. Oba pokazana sistema imaju svoje dobre i loše strane, treba naći optimalno rešenje kombinovanjem njihovih najboljih elemenata. Takođe, nedostatak međudržavne zakonske regulative omogućava primenu širokog spektra nezakonitih aktivnosti u poslovanju.

  20. Internet bankarstvo • Odbojnost prema inovacijama – inovacije i nove proizvode većina ljudi prihvata sa izvesnom dozom nepoverenja i nezainteresovanosti. • Zloupotreba Internet bankarstva u kriminalne svrhe.

  21. Sistemi plaćanja u e-poslovanju • Razvoj e-poslovanja uslovio je pojavu novih finansijskih zahteva koji se u nekim slučajevima ne mogu efikasno ispuniti tradicionalnim sistemima plaćanja. • Na primer, nove kupoprodajne relacije, kao što su on-line aukcije između individualnih korisnika, uslovile su potrebu za novim metodama plaćanja koje će omogućiti da pojedinci jednostavno e-mailom vrše plaćanja drugima. • Takođe, većina postojećih sistema plaćanja je prilagođena novom on-line okruženju.

  22. Sistemi plaćanja u e-poslovanju • U SAD, osnovni oblik on-line plaćanja su i dalje platne kartice (kreditne kartice 44% i debitne kartice 28%) • Najpopularnija alternativa korišćenju platnih kartica u on-line transakcijama je PayPal.

  23. Sistemi plaćanja u e-poslovanju

  24. Sistemi plaćanja u e-poslovanju Principi sistema plaćanja: • Poverenje – U osnovi, kupac bi trebalo da veruje da će mu prodavac zaista isporučiti robu. Takođe, prodavac bi trebalo da veruje da će obećanje po pitanju plaćanja biti ispunjeno. Prilikom plaćanja karticom vrši se on-line autorizacija tj. provera korisnika. • Bezbednost – Transakcija mora da se obavlja na siguran način. Kupac ne želi da detalji o njegovoj platnoj kartici budu ukradeni. Prodavac želi da bude siguran da će plaćanje biti izvršeno bez smetnje (kriptografske tehn.)

  25. Sistemi plaćanja u e-poslovanju Preduslovi koje sistemi plaćanja moraju da ispunjavaju za primenu u e-poslovanju: • Moraju da budu pogodni za kupovinu na vebu, • Prenosivi kroz mrežu, • Imuni na elektronske smetnje, i • Isplativi za male vrednosti transakcija.

  26. Sistemi plaćanja u e-poslovanju U najvažnije sisteme plaćanja u e-poslovanju spadaju: • Platne kartice • Digitalni novčanici • Digitalna gotovina (keš) • Sistemi plaćanja na bazi uskladištene vrednosti • Sistemi na bazi akumulacije troškova • Sistemi plaćanja na bazi digitalnog čeka • Mobilni sistemi plaćanja

  27. Platnekartice • Platne kartice danas predstavljaju najčešće korišćeni oblik elektronskog novca odnosno elektronskih sistema plaćanja. • Mogu se koristiti za plaćanje roba i usluga, podizanje gotovine sa bankomata kao i plaćanje elektronskim putem. • Pružaju niz prednosti za sve učesnike u procesu trgovine: korisnike, primaoce (trgovce) i banke-izdavaoce kartica.

  28. Platnekartice Prednosti za korisnika: • Na osnovu kartice plaćanje se obavlja do iznosa raspoloživih sredstava na računu, • Jednostavnije rukovanje u odnosu na ček, • U slučaju gubljenja kartice postoji veća zaštita nego kod čeka, • Podizanje novca na bankomatima 24 časa dnevno, itd.

  29. Platnekartice Prednosti za primaoca kartice: • Smanjenje rizika poslovanja, • Povećanje prometa, • Povećanje sigurnosti naplate, itd. Prednosti za banku: • Banka proširuje asortiman usluga, • Uvećavaju se prihodi banke, • Smanjuju se troškovi poslovanja, • Knjigovodstvo je jednostavnije, itd.

  30. Platnekartice Platne kartice se mogu podeliti na više načina: • Sa aspekta izmirenja obaveza nastalih korišćenjem kartice: • Plaćanje unapred – pre-paid kartice (razmatra se u okviru Sistema plaćanja na bazi memorisane vrednosti). • Plaćanje u trenutku nastajanja zaduženja – debitne kartice. Vezuju se za tekući račun u banci, koji se zadužuje u trenutku kupovine. Moguće je potrošiti samo koliko na računu ima novca (+ eventualni dozvoljeni minus).

  31. Platnekartice • Odloženo plaćanje – kreditne kartice. Banka-izdavalac kartice odobrava korisniku kredit do određenog limita. Potrošnja na kartici se obračunava na mesečnom nivou, a izmirenje se vrši ili jednokratno (najčešće do 15-tog u mesecu) ili putem mesečnih rata (nalik na klasičan kredit). • Asocijacije kao što su Visa i MasterCard su neprofitne organizacije koje postavljaju standarde bankame koje zapravo izdaju kreditne kartice – obično većina komercijalnih banaka na tržištu – i procesiraju transakcije.

  32. Platnekartice Procesni centri (klirinške kuće) vrše verifikaciju računa i stanja, u komunikaciji sa bankama-izdavaocima.

  33. Platnekartice • Procesiranje on-line transakcija platnim karticama se vrši na isti način kao i pri kupovini u prodavnici, sa značajnom razlikom što on-line prodavci ne mogu da vide karticu, da uzmu njen otisak, niti imaju potpisan isečak tj. nemaju čvrst dokaz transakcije, pa postoji rizik od negiranja kupovine i odbijanja plaćanja, čak i ako je roba poslata.

  34. Platnekartice

  35. Platnekartice • Sa aspekta korišćenja u zemlji/inostranstvu: • Nacionalne (DINA, YUBA), • Internacionalne (Visa, MasterCard, Diners, American Express)

  36. Platnekartice 3. Prema tehnologiji izrade: • Kartice sa magnetnom trakom, • Kartice sa čipom – pametne kartice (sa čipom, pouzdanije, čuvaju znatno veću količinu podataka, imaju procesor i memoriju, koriste se i za identifikaciju, digitalne sertifikate, lične karte, itd.).

  37. Platnekartice 4. Prema tehnologiji očitavanja: • Kontaktne, • Beskontaktne - bazirane na RFID tehnologiji, u kartici se nalazi antena koja omogućava beskontaktno očitavanje podataka kada se kartica prinese na par cm od čitača (PayPass)

  38. Platnekartice Ograničenja primene platnih kartica: • Sigurnost – ni prodavac ni kupac se ne mogu u potpunosti i sa sigurnošću identifikovati, • Rizik prodavca – mogućnost negiranja kupovine, iako je roba već poslata, • Troškovi – banke naplaćuju 2-5% od iznosa plaćanja (naZapadu je to manje, do 0,5%) + 20-30 centi po transakciji, • Socijalna nejednakost – nemaju svi mogućnosti da poseduju kreditne kartice (mladi, siromašni, nezaposleni, itd.)

  39. Platnekartice PremaanaliziBanca Intesa, koja je najznačajnija kada su platne kartice i Internet kupovina u Srbiji u pitanju, prosečan Internet kupac kod nas je: • neoženjen muškarac iz Beograda, fakultetski obrazovan, između 30-40 godina • (prezentacija BI)

  40. Digitalni novčanici Digitalni novčanik (digital wallet) treba da zameni funkcionalnost pravog novčanika koji nosite sa sobom, u e-poslovanju i sistemima plaćanja. Najvažnije funkcije digitalnog novčanika su: • Autorizacija korisnika, putem digitalnog sertifikata ili drugih metoda enkripcije, • Skladištenje i transfer vrednosti, • Osiguranje procesa plaćanja od korisnika ka prodavcu.

  41. Digitalni novčanici • Nalog se otvara na veb sajtu kompanije koja obezbeđuje ovu uslugu i na njega se smeštaju svi potrebni podaci, koji se zatim čuvaju u bazi podataka i koriste pri plaćanjima. • Obično se čuvaju lični podaci korisnika (ime, prezime, adresa, itd.) kao i podaci o kreditnim i debitnim karticama i bankovnim računima, a radi bržeg i sigurnijeg korišćenja na Internetu. • Na taj način kupac ne mora da unosi osetljive informacije svaki put kad kupuje.

  42. Digitalni novčanici • Raniji primeri: Microsoft Passport i MSN Wallet, Google Checkout (uglavnom su napušteni ili zamenjeni) • Danas se koncept pomera ka mobilnim telefonima (više u Mobilnim sistemima plaćanja)

  43. Digitalna gotovina • Digitalna ili e-gotovina (digital cash, e-cash) je bila jedna od prvih formi alternativnih sistema plaćanja, razvijenih za e-poslovanje. • Osnovna ideja svih sistema digitalne gotovine je plaćanje putem Interneta korišćenjem jedistvenih, autorizovanih „žetona“ koji predstavljaju gotovinsku vrednost (digitalni novac) od strane kupca ka prodavcu. • Banke bi izdavale digitalne tokene (jedinstvene, šifrirane brojeve) u različitim denominacijama gotovine, a korisnici bi mogli da „troše“ ovaj novac na sajtovima prodavaca

  44. Digitalna gotovina • Prodavci bi zatim deponovali prikupljene tokene u svojoj banci i za uzvrat dobijali pravi novac. • Raniji primeri: DigiCash, First Virtual, Milicent – svi su napušteni, zbog toga što su protokoli i primena u realnoj implementaciji digitalne gotovine bili previše kompleksni. • Međutim, poslednjih godina ponovo je oživela aktivnost na polju digitalne gotovine, pojavom Bitcoina

  45. Digitalna gotovina • Bitcoinje nova vrstanovca, decentralizovana, virtuelnadigitalnavaluta, baziranana open source peer-to-peer Internet protokolu, koju ne izdajecentralnabanka. • Omogućava direktna anonimna plaćanja i prenos novca drugim licima, bez plaćanja provizije što je prednost o odnsu na ostale oblike • Za uvođenjeovevalutenajzaslužniji je SatošiNakamoto, a nastala je kaokoncept 2009. godine i nemapodrškubilokojevladeilidrugevelikedržavneinstitucijenitigrupedržavailidržavnezajednice (barem ne vidljivu).

  46. Digitalna gotovina • Umesto toga, svakokoučestvuje u Bitcoinmreži – svakokokoristiBitcoinsoftvernasvomkompjuteru i komunicirasamrežomdrugihljudikojirade to isto, svitiljudizajednoobavljajufunkcijukojuobičnoobavljacentralnabanka. • Stvara setj. “iskopava”takoštodajetesvojuprocesorskusnaguračunara ovomsistemu (ali je ovajprocessvemanjeisplativ). • Njegovuvrednost ne određujecentralnabanka, negotržište.

  47. Digitalna gotovina • Pri tom, količinubitcoina ne utvrđujuinstitucije, negoračunarskiprocesi u kompjuterimaširomsveta. • Ne postojijedan, centralni, server kojimožedaprestanesaradom i nakome se nalazesvevažneinformacije i podaci, većverifikacijusvihtransakcijavršimrežaračunara. • Bitkoin je zaštićenodinflacijematematičkomfunkcijom, kojaonemogućavadakoličinabitkoinanarasteiznad 21 miliona (trenutno u opticajupostoji 12 miliona, i svakegodine se smanjujebrojnovokreiranihbitcoina).

  48. Digitalna gotovina • Problem možedanastaneakopotražnjastalnoraste. • Dakle, količinamogućihbitcoina je ograničena i bićeiscrpljena u nekomtrenutku, što je karakteristično i za velikuvećinudrugihresursanaplanetiZemlji. Ovim bi bitcoin, sličnozlatu, nafti i sličnimresursimatrebaodadržisvojucenustabilnomili je čakpovećava, štonijeslučajsaklasičnimvalutamakojesupodložneinflaciji, kadacentralnebankemogudadoštampavajunovac i povećajunjegovukoličinu u opticaju, smanjujući mu takovrednost. 

  49. Digitalna gotovina • Bitcoin se sastojiodkriptografskogparaključeva, pričemujedanodključevapredstavljavalutnujedinicu, a drugislužikaodozvola za raspolaganjenjom. Ključevi se čuvaju u binarnojdatoteci, kojauzgreduzmogući pad vrednostimožedapredstavljadodatnirizikzbogmogućnostikrađe. • Kadvlasnikželidaplatitimvirtualnimnovcem, on šaljejavnu bitcoin adresu primaoca, iznos koji plaća i to potpisuje svojim tajnim ključem.

  50. Digitalna gotovina • Međutim, bitcoin je takođepoputnovcatj. ukolikoposedujetenekolikobitcoina i držiteih u svomdigitalnomnovčaniku, to je kaodadržitepravinovac u vašempravomnovčaniku. Ukolikonekoukradetajnovčanik, on ima i vašebitcoine. • Dakle, samikorisnicisuodgovorni za „privatneključeve“ kojiimdozvoljavajudatrošebitcoine. Ukolikoizgubiteteključeve, ako Vas nekohakujeilivam se kompjuterpokvari a Vi nematebekap „ključa“, ondamožetedaizgubitevašebitcoine (zato se čestočuvaju i napapiru).

More Related