1 / 26

MJERENJE MORSKIH STRUJA I TERMOHALINIH SVOJSTAVA ZA POTREBE PROJEKTIRANJA I

MJERENJE MORSKIH STRUJA I TERMOHALINIH SVOJSTAVA ZA POTREBE PROJEKTIRANJA I KONTROLE RADA SUSTAVA JAVNE ODVODNJE. NENAD LEDER. HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT www.hhi.hr nenad.leder@hhi.hr. OPĆENITO O MORSKIM STRUJAMA.

pules
Télécharger la présentation

MJERENJE MORSKIH STRUJA I TERMOHALINIH SVOJSTAVA ZA POTREBE PROJEKTIRANJA I

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. MJERENJE MORSKIH STRUJA I TERMOHALINIH SVOJSTAVA ZA POTREBE PROJEKTIRANJA I KONTROLE RADA SUSTAVA JAVNE ODVODNJE NENAD LEDER HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT www.hhi.hr nenad.leder@hhi.hr

  2. OPĆENITO O MORSKIM STRUJAMA Gibanje morske vode se u fizičkoj oceanologiji najčešće promatra kao horizontalno i vertikalno strujanje. Horizontalno gibanje čestica morske vode nazivamo morske struje, a vertikalno gibanje se najčešće povezuje uz intenzivna uzdizanja/poniranja (upwelling/downwelling). Pri određivanju strujnog polja u moru koriste se indirektne i direktne metode. Kod prvih se iz raspodjele nekih svojstava mora zaključuje o morskim strujama, dok se kod drugih neposredno mjere parametri koji opisuju strujno polje. Najpoznatija indirektna metoda je metoda geostrofičke aproksimacije za koju je potrebno poznavanje temperature i saliniteta. Za direktno mjerenje koriste se Lagrange-ova i Euler-ova metoda.

  3. INDIREKTNO MJERENJE MORSKIH STRUJA

  4. DIREKTNO MJERENJE MORSKIH STRUJA • Eulerova metoda - određuju se smjer i brzina morske struje u jednoj točki, temeljem čega se dobiju strujnice. • Lagrangeova metoda - čestice morske vode se prate u prostoru i vremenu, tako da se dobiju trajektorije.

  5. LAGRANGEOVA METODA

  6. EULEROVA METODA Eulerova direktna metoda određivanja morskih struja počela se koristiti kada je G. Aieme 1845. godine zamislio i predložio strujomjer tj. instrument za mjerenje smjera i brzine morske struje. Jedan od najstarijih strujomjera je Ekmanov strujomjer (Ekman, 1932) koji se široko upotrebljavao 30-tih godina prošlog stoljeća. Glavni dijelovi instrumenta bili su propeler, kompas i krilo koje orijentira instrument u pravcu struje.

  7. MEHANIČKI STRUJOMJER EKMAN

  8. PRIMJENA EULEROVE METODE MJERENJA MORSKIH STRUJA • SIDRENJEM STRUJOMJERNE STANICE: • “U” METODA SIDRENJA – LIJEVO • “I” METODA SIDRENJA - DESNO

  9. TIPOVI STRUJOMJERA Strujomjeri se razlikuju po tipu senzora za mjerenje brzine i smjera morske struje. U praksi razlikujemo dva tipa senzora za mjerenje brzine struje: mehaničke senzore, koji mjere broj okretaja (vrtnju) propelera ili elise uzrokovanu gibanjem morske vode; i nemehaničke senzore koji mjere promjene u elektromagnetskom polju koje svojim gibanjem uzrokuje vodič – morska voda ili promjene vremena akustičkog signala uzduž određene putanje.

  10. MEHANIČKI STRUJOMJER Iako se neki oceanografi ne slažu, doba suvremenih strujomjera započelo je proizvodnjom „registrirajućih strujomjera“ (Recording Current Meter – RCM) norveške tvrtke Aanderaa (Emery i Thomson, 1998). Ovaj tip strujomjera razvio je Ivar Aanderaa početkom 60-tih godina prošlog stoljeća. Karakteristike strujomjera su sljedeće: AANDERAA RCM-7 Senzori: Brzina struje Tip ROTOR (RCM-7) Raspon: 1.0 do 250 cm/s Točnost:  1 cm/s Početna brzina: 1 cm/s Smjer struje Tip MAGNETSKI KOMPAS Rezolucija: 0.35o Točnost:  5o Dubina Tip BOURDONOVA CIJEV Točnost:  1% dubine Temperatura mora Tip TERMISTOR Raspon: 10-32oC Točnost:  0.1oC Način zapisa DSU 2990 Napajanje 9 V (amagnetska baterija)

  11. AKUSTIČKI STRUJOMJERI TIPA ADCPAcoustic Doppler Current Profiler ADCP strujomjeri odašilju kratke zvučne signale u stupac morske vode. Suspendirane čestice koje se gibaju morskim strujama reflektiraju zvučne signale (echo). Primopredajnik ADCP-a prima reflektirane signale. Čestice koje se gibaju prema instrumentu proizvode signale (zvučne zrake) različite frekvencije od onih čestica koje se gibaju od instrumenta. To je poznati “Dopplerov pomak” frekvencija koji omogućava precizno mjerenje smjera i brzine morske struje uzduž cijelog vertikalnog profila. Tvrtka Teledyne RD Instruments proizvela je prvi ADCP strujomjer 1982. godine. Njihov primopredajnik (sonar) emitira 4 zvučne zrake pod pravim kutem. Metoda mjerenja ADCP strojomjerom. ADCP tvrtke Teledyne RDI

  12. Priprema ADCP strujomjera s cjelokupnom opremom na palubi broda neposredno prije sidrenja na morsko dno.

  13. MORSKE STRUJE U JADRANSKOM MORU Da bi se što bolje razumjele karakteristike polja strujanja u određenom akvatoriju, potrebno je nešto reći o osnovnim silama uzročnicama morskih struja. Glavne sile uzročnice su: 1. Sila koja nastaje zbog horizontalnih razlika u gustoći mora - gradijentske struje; 2. Plimotvorna sila koja uzrokuje struje morskih mijena te 3. Sila potiska vjetra koja nastaje djelovanjem tangencijalne napetosti vjetra na površinu mora - struje drifta. Osim sila uzročnica na strujanje znatno utječu dimenzije, te topografske karakteristike obale i morskog dna određenog bazena.

  14. Površinske morske struje ljeti i zimi (prema Zore-Armanda, 1967).

  15. MORSKE STRUJE U KANALSKIM PODRUČJIMA PRIMJER: Mjerenje morskih struja na trasi ispusta otpadnih voda naselja KALI u Zadarskom kanalu VREMENSKO RAZDOBLJE: 13. 08. – 13.09. 2002. godine

  16. VERTIKALNA RAZDIOBA TERMOHALINIH SVOJSTAVA

  17. ZNAČAJKE MORSKIH STRUJA Tablica 1. Osnovni statistički parametri morskih struja izmjerenih na postaji ASS-2 u vremenskom razdoblju 13.08.2002-13.09.2002. godine.

  18. ZNAČAJKE MORSKIH STRUJAHODOGRAMI ASS-1, dubina 3 m ASS-1, dubina 25 m

  19. ZNAČAJKE MORSKIH STRUJARUŽA 3 m 25 m Ruže struja u površinskom i pridnenom sloju ASS-1

  20. ZNAČAJKE MORSKIH STRUJASPEKTRALNA ANALIZA SPEKTAR SNAGE ASS-1, 3 m SPEKTAR SNAGE ASS-1, 25 m

  21. MJERENJE TERMOHALINIH PARAMETARA Mjerenje temperature, slanosti i gustoće mora mjeri se suvremenim CTD sondama. Multisondom visoke točnosti SEABIRD SBE-17 ima sljedeće karakteristike: Senzor: Temperatura: Raspon: -5 do + 35°C • Točnost:  0.004°C Konduktivitet: Raspon: 0-7 S/m • Točnost:  0.0003 S/m Dubina: Raspon: 0-1300 m • Točnost: 0.05 % od ukupne dubine

  22. PROJEKT: SUSTAV MONITORINGA LABORATORIJA HRVATSKIH VODA • HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT OBAVLJA MJERENJA U AKVATORIJU ISPUSTA OTPADNIH VODA: • 1. ZADAR – CENTAR (PILOT PROJEKT) • 2. ROGOZNICA • 3. OMIŠ • 4. DUGI RAT • 5. MAKARSKA • 6. OPUZEN • 7. OREBIĆ

  23. SUSTAV JAVNE ODVODNJE ZADAR - CENTAR

  24. PROJEKT: SUSTAV MONITORINGA LABORATORIJA HRVATSKIH VODA ROGOZNICA OMIŠ

  25. PROJEKT: SUSTAV MONITORINGA LABORATORIJA HRVATSKIH VODA DUGI RAT MAKARSKA

  26. PROJEKT: SUSTAV MONITORINGA LABORATORIJA HRVATSKIH VODA OREBIĆ OPUZEN

More Related