ORGANOGRAFIJA

1. ORGANOGRAFIJA biološkaznanost o građiorgana

2. PODJELA ORGANA

3. VEGETATIVNI ORGANI • KORIJEN • raste najčešće u zemlji, a rjeđe u zraku ( tropske orhideje imaju zeleno zračno korijenje koje visi slobodno u zraku ) • nikada nema listove • ne raste prema svjetlosti, nego raste u smjeru gravitacijske sile ULOGA KORIJENA: • učvršćujebiljku u tlu • upijanje vode i mineralnih tvari iz tla i odvođenje u izdanak (hranidbeni korijen – mladi dijelovi korijena s korjenovim dlačicama) • spremanje pričuvnih tvari: škrob, inulin (spremišni korijen – znatnozadebljan) • sintezaorganskihtvari • ostvarivanjesimbioze s bakterijama i gljivama • organ vegetativnograzmnožavanjabiljke

5. PRIMARNA GRAĐA KORIJENA • nalazi se u zoni diferencijacije - to je zona u kojoj stanicepreuzimaju svoju ulogu • primarnakora: - rizoderma– primarnopokrovnostaničje – jednoslojno je, a stanice nemajuzadebljalustjenku (brojnestanicesuprodužene u korjenove dlačice) - hipoderma– pokrovnostaničje – živestanice kojepreuzimajuvodu i mineralne soli od korjenovihdlačica,asluže i kaopotpora - mezoderma- najvećidioprimarnekore u kojem se nakupljajupričuvne tvari ( škrob ) - to je parenhimprimarnekore - endoderma- jednoslojna u oblikuprstena - povezujeprimarnu koru i središnjivaljakprekoparenhimskihstanicapropusnica

6. središnjivaljak: - perikambij - omogućuje rast bočnog korijenja i sekundarnog kožnog staničja pri sekundarnom rastu - u središtu korijena je radijalna žila (elementi floemaizmeđu ksilemskihzraka) -u središtu žile je sklerenhim (razlika od stabljike)

7. SEKUNDARNA GRAĐA KORIJENA • nalazimo kod višegodišnjih dvosupnica i golosjemenjača • perikambij stvara peridermu, a žilni kambij provodne elemente • kambij se ugrađuje između dijelova ksilema i floema u obliku neprekinuta vijugava sloja, koji zatim poprima oblik prstena - njegovim djelovanjem nastaju sekundarni ksilem i sekundarni floem

8. 2. STABLJIKA • biljni organ kojipovezujeasimilacijskedijelovebiljke s apsorpcijskim • nosilistove, cvjetove i plodove • služi provođenju tvari između listova i korijena - u njoj se gomilaju pričuvne tvari • uz asimilirajuće nadzemne stabljike,kod mnogih trajnih zeljastih biljaka postoje podzemni podanci ( rizomi ) s educiranim listovima i sa stabljičnim korijenjem koji omogućuju kao trajni i pričuvni organi preživljavanje nepovoljnih vegetacijskih razdoblja • stabljika – izdanak s listovima i pupovima • koljence - zadebljalo mjesto, gdje je list pričvršćen za stabljiku (trave) • međučlanci - odsječci bez listova smješteni između koljenaca • rozetaste biljke - biljke s vrlo kratkom stabljikom, jako približenim koljencima i prizemnim rasporedom listova u obliku rozete ( trputac,tratinčica, maslačak)

9. VRSTE STABLJIKA: • NADZEMNE STABLJIKE: • Stablo- visokorazgranjendrvenastiizdanak ( lipa, hrast, jela) • Batvo - zeljasta, bezlisnastabljikakojazavršavatvorbomcvjetovailicvatova ( jaglac – rod Primula, trputac, luk )

10. Vlat- zeljasta ili djelomično drvenasta stabljika koja je potpuno ili djelomično (u međučlancima) šuplja (trave – raž, pšenica,trstika, bambus) • Šašljika -zeljastastabljikasličnavlati, aliispunjena (šaševi i rogozi)

11. 2. PODZEMNE STABLJIKE: • lukovica ( bulbus ) - podzemna, vrloskraćenastabljika s odebljalimsočnim, ljuskavimlistovimakojislužepričuvi (luk, češnjak) • podanak (rhizoma) - razgranjena, više-manje odebljalapodzemna stabljika, najčešće kratkih članaka,neograničena rastenja (perunika, đurđica)

12. gomolj (tuber) - podzemna, ali i nadzemnastabljikakojapredstavljazadebljanjekorijenailistabljike, ograničenarastenja (krumpir)

13. PUP • vegetativnivršak ( vrhstabljikečunjastogoblika ) obavijenlisnimzamecimakojigaštite od vanjskihnepovoljnihuvjeta • premaulozi: • pupovirasta– iznjih se razvijajuogranci s listovima • cvjetnipupovi– iznjih se razvijajucvjetovi • premapoložaju: • vršni ( terminalni ) pupovi • bočni ( pazušni ) pupovi • mirujućipupovi – supupovikoji se nalaze u stanjumirovanjatijekomnizagodinapremdazadržavajusposobnostrazvitka

14. POLOŽAJ STABLJIKE U PROSTORU • USPRAVNA STABLJIKA - većinadrvenastih i zeljastihbiljaka ( hrast, naprstak ) B) POLEGNUTA STABLJIKA – stabljikačitavomdužinomležinatluili se pružamaloiznadpovršinetla (borkrivulj – Pinusmugo)

15. C) PENJAČICA – stabljika se pomoćuviticapenjepodrugimbiljkamakojejojslužekaopotporanj ( grah, bundeva ) D) POVIJUŠA – stabljika se obavijaokonekepotpore ( stupilidrugabiljka ) - povijušemogubitizeljaste i drvenaste E) LIJANA – biljkakojazasvojrasttrebapotporanj ( drugebiljke, stijene, zidovi ) - raste u tropskimpodručjima, a obuhvaćapenjačice i povijuše F) PUZAVA (VRJEŽASTA) STABLJIKA – izvriježaizbijaadventivnokorijenjekojeomogućujezakorjenjivanje ( jagoda – Fragariavesca ) G) PRIDIGNUTA STABLJIKA – u donjemdijelu se u lukuuzdiže od tla, dokgornjidiostojiuspravno ( majčinadušica – Thymus serpyllum )

16. OBLIK STABLJIKE (na poprečnom prerezu): • okrugla – najčešćioblik ( breza,lipa ) • trobridna – šaševi • četverobridna - vrsteporodiceLamiaceae • rebrasta – odoljen – Valerianaofficinalis, temnogevrsteporodiceApiaceae

17. PODJELA BILJAKA PREMA NARAVI STABLJIKE • zeljaste biljke – jednogodišnjice, dvogodišnjice ili trajnice zeljaste stabljike(plućnjak – Pulmonaria oficinalis, đurđica – Convallaria majalis) • polugrmovi – višegodišnje biljke, drvenaste samo u donjim dijelovima stabljike, dok je vrh zeljast (kadulja – Salvie officinalis,timijan – Thymus vulgaris)

18. Grmovi- višegodišnjebiljkedrvenastestabljikekojenikada ne dosegnudimenzijustabla (divljaruža – Rosa canina, oleander – Nerium oleander) • Drveće- višegodišnjedrvenastebiljke ( hrast, breza ) kojeimajunajduljiživotnivijek (npr. meksičkičempresoko 10000 godina)

19. 3. LIST • zeleni, biljninadzemniizdanak • Ulogelista: a) glavne - fotosinteza - transpiracija ( izlučivanjevodene pare ) - izmjenaplinova b) dopunske: - pričuvahranjivihtvari ( mesnatiljuskavilistovilukovice) - organ vegetativnograzmnožavanja - zaštita ( pretvorbalistova u trnove )

20. Dijelovilista: • plojka (lamina) – obavlja gl. zadaćelista • peteljka (petiolus) • osnovicalista • osnovicaplojke • palistići (stipulae)

21. Jednostavni listovi • listovi s jednom lisnom plojkom a) listovi cjelovite plojke - drvenaste biljke ( lipa, breza ) i većina jednosupnica 1. oblici lisnih plojki ( cjelovitih i razdijeljenih ): igličasta ( bor, smreka, jela ) sabljasta ( perunika, iđirot ) srcasta, klinasta, eliptična, trokutasta, srpasta, cjevasta, lepezasta, kopljasta, duguljasta, linearna, lirasta… 2. oblici vrha lista: tup, šiljast, ušiljen b) listovi razdijeljene plojke • perasti - prema obliku i prema rasporedu žila podsjećaju na ptičje pero; dugački • dlanasti ili prstasti - lisni režnjevi po svom položaju podsjećaju na prste ruke; okrugli Imamo 3 stupnja urezanosti u lisnu plojku: • režnjasti ( krpasti ) listovi - urezi u plojku manji od polovice. - dijelovi između dvaju ureza su režnjevi. • razdijeljeni listovi - urezi u plojku dublji od polovice • rascijepljeni listovi - urezi u plojku idu do osnovice. - pojedini dijelovi su segmenti

22. Oblici žilja ( žilnog sistema ): • usporedno - žilice prolaze usporedno jedna uz drugu ( perunika, ljiljan ) • lučno savijeno - žilice savijene u obliku luka prolaze uzduž cijelog lista ( đurđica ) • dlanasto - iz istog središta glavne žile pri osnovici plojke izbija nekoliko žila, koje se zrakasto šire duž režnjeva, u kojima se dalje granaju ( bijeli sljez – Althaea officinalis, skočac – Ricinus communis ) • perasto - od glavne žile ili glavnog rebra u pravilnim razmacima odvajaju se bočne žile ( paprena metvica – Mentha x piperita, hrast – rod Quercus ) • mrežasto - bočne žile se više puta granaju i međusobno spajaju stvarajući dojam mreže ( kadulja – Salvia officinalis, crveni ili grimizni ) • lepezasto ili račvasto - nema središnjeg rebra ( neke papratnjače, ginko – Ginkgo biloba ) • Oblik žilja je važno dijagnostičko obilježje (jednosupnice – usporedno i lučno savijeno žilje, a dvosupnice – dlanasto, perasto i mrežasto )

23. FOTOSINTEZA ( ASIMILACIJA) • složeni oksidacijsko – redukcijski proces koji se odvija u listovima biljke • zelene biljke apsorbiraju sunčevu energiju i iz anorganskih tvari stvaraju složene organske tvari ( koje služe kao hrana biljkama,ali i čovjeku i životinjama ), a kisik koji nastaje oslobađaju u atmosferu • biljke dobivaju svjetlosnu ( sunčevu ) energiju samo po danu, pa se fotosinteza odvija samo danju

24. ZAŠTO SU BILJKE AUTOTROFNI ORGANIZMI? • AUTOTROFNI ORGANIZMI – organizmikojiprocesomfotosintezestvarajuvlastituhranu • HETEROTROFNI ORGANIZMI – organizmikojiuzimajugotovuhranuizprirode, mogubitiparaziti (namtenici) ilisaprofiti (crpehranuizprirode)

25. DISANJE ( DISIMILACIJA ) • višefazniprocesprikojembiljkeapsorbirajukisik • suprotan je procesufotosinteze • odvija se nasvjetlu i u tami, alipunosporije od procesafotosinteze C6H12O6 + 6O2 → 6CO2 + 6H2O + energija Razlikujemodvijevrstedisanja: a) aerobnodisanje - uzprisutnostkisikaizzraka b) anaerobnodisanje - bezprisutnostikisikaizzraka ( ne dolazi do potpunerazgradnjeorganskihtvari )

26. RAZMNOŽAVANJE BILJAKA • VEGETATIVNO RAZMNOŽAVANJE RASPADANJEM I DIJELJENJEM • zove se još i nespolnorazmnožavanje i karakteristično je zabiljnisvijet • Biljkastvaranekakavoblikizdankailipodanaka ( gomoljikodkrumpira, vriježekodjagoda, viticevinoveloze, reznice..) i ti se dijeloviotkidaju od roditeljskejedinke i samostalno se razvijaju • Zanimljivo je da sujedinkekojenastajunaovajnačingenetičkipotpunoistovjetneroditeljskojjedinicijernemanikakvogmiješanjagenetičkogmaterijala

27. Vegetativno razmnožavanje može biti: a) jednostanično - je razmnožavanje koje podrazumijeva diobu jedinke na dva jednaka dijela mitozom b) višestanično ( fragmentacija ) - je razmnožavanje fragmentacijom ili cijepanjem - matična jedinka podijeli se na više dijelova ( fragmenata ) i iz svakog se razvija nova mlada biljka - tako se razmnožavaju neke vrste alge, pa čak i neke više biljke c) rasplodnim tjelešcima - također se vegetativno razmnožavaju neke vrste algi kao i neke više biljke - biljka stvara sitna tjelešca koja se odmah odjeljuju od nje i iz njih se razvija mlada jedinka d) rasplodnim stanicama - koje se zovu spore razmnožavaju se gljive i alge - spore nastaju u posebnim organima koji se zovu sporangiji - ovo je najsloženiji oblik nespolnograzmnožavanja

28. B) SPOLNO RAZMNOŽAVANJE • sudjeluju dvije roditeljske jedinke, od kojih svaka proizvodi spolne stanice ( gamete ) određenog spola • spajanjem muške i ženske gamete nastaje zigota, iz koje se razvija novi organizam • Razlikujemo tri vrste spolnog razmnožavanja: • izogamija - spajanje dviju po veličini i obliku jednakih gameta ( mnoge alge Iniže biljke ) • heterogamija - spajanje dviju po veličini različitih gameta ( ženska gameta jeveća i manje pokretna od muške ) • oogamija - spajanje velike okrugle i nepomične ženske gamete s pokretnom Ivrlo sitnom muškomgametom

29. RASPLODNI ( GENERATIVNI ) ORGANI • služe razmnožavanju biljaka. - -razmnožavanje cvjetnjača (cvjetnica) – Anthophyta obavlja se pomoću sjemenaka koje nastaju iz sjemenih zametaka, nastalih u plodnici nakon oplodnje i prethodnog razvitka cvijeta. • Među cvjetnjačama razlikuju se drveća, grmovi, polugrmovi i zeljaste biljke • CVIJET • Razvija se iz cvjetnog pupa • Stabljični dijelovi cvijeta tvore cvatnu stapku, cvjetnu stapku i cvjetište

30. DIJELOVI CVIJETA: • cvjetište - može biti ravno, izbočeno, vrčasto udubljeno ( divlja ruža ), čunjasto (kamilica ) ili poput košarice ( suncokret ) - Na cvjetištu su poredani lapovi, latice, prašnici i tučak, koji mogu biti poredani uciklusima ( krugovima ) ili su lapovi i latice poredani u krug, a prašnici Itučkovi zavojito • ocvjećje - čine ga čaška i vjenčić - uloga mu je zaštita unutarnjih dijelova cvijeta (prašnika, tučaka,odnosno plodnice ) te privlačenje kukaca koji obavljaju oprašivanje • čaška - skup listića zvanih lapovi koji izvana obavijaju cvijet - obično suzelene boje, a mogu biti i živo obojana - Sastoji se iz jednog kruga listića,a ponekad se javlja još i drugi vanjski krug zelenih listića, koji tvore izvanjsku čašku ili čaškicu • vjenčić - je skup živo obojanih listića zvanih latica (petela) - Boje latica su različite, a ovise o nazočnosti antocijana u staničnom soku (čija bojaovisi o pH vrijednosti staničnog soka i broju šećera vezanih na aglikon )te o nazočnosti kromoplasta ( daju narančastožutu boju cvjetovima ) – Živaboja latica, slatki sok ili nektar ( skuplja se u mednicima ili nektarijima ) Iaroma privlače kukce oprašivače

31. prašnici - skup svih prašnika cvijetu zove se andrecej - Prašnik (muškirasplodni organ) se sastoji od prašničke niti s kojom je pričvršćen za cvjetište te prašnice u kojoj nastajepelud – cvjetni prah - Zrela prašnica sastoji se od dva dijela – dviju polutki ili poluprašnica, a svaka polutka sastoji se od dviju peludnica u kojimanastaje pelud - Prašnici su obično slobodni, ali ponekad mogu srasti sprašničkim nitima ili prašnicima • peludno zrnce - obavijeno je dvjema stjenkama: vanjskom ( raznoliko zadebljana i nepropusna ) i unutarnjom (sastavljena od pektina Iceluloze i dosta popusna) Najčešće je žute boje i sadrži pričuvnehranidbene tvari. Oblik i građa peludnog zrnca različita je od porodice doporodice: glatka, mrežasta, rupičasta - Peludno zrnce sastoji se od dvijustanica: vegetativne stanice s jezgrom ( veća stanica ) i generativne stanice (manja stanica) • tučak ( pistillum ) - je ženski rasplodni organ, koji zauzima središnji dio cvijeta Nastao je sraštavanjem plodničkih ( plodnih ) listova, a može biti građenod jednog plodničkog lista ili iz više njih • Sastoji se iz tri dijela: • plodnice ( ovarium ) – donji, prošireni dio • vrata (stylus ) – srednji suženi dio i • njuške ( stigma ) – vršni, malo prošireni dio

32. OPRAŠIVANJE • prijenospeluda s dozrelihprašnikananjuškutučka a) samooprašivanje - zbiva se unutardvospolnogcvijeta - Peludnazrncapadajunanjuškutučkaunutaristogcvijeta b) stranooprašivanje - je prijenospeluda s jednogcvijetanadrugicvijetistebiljkeilirazličitihbiljnihjedinki - zastupljenokodvećinebiljaka • anemofilija - prijenospeludapomoćuvjetra • entomofilija - prijenospludapomoćukukaca • ornitofilija - prijenospeludapomoćuptica • hidrofilija - prijenospeludapomoćuvode

33. OPLODNJA • Njuška tučka luči ljepljivu tvar koja omogućuje prijanjanje peluda za njušku Iklijanje - stvara se peludna mješinica (od vegetativne stanice peludnogzrnca) koja prodire kroz vrat tučka prema plodnici • Generativna stanica (jezgra) peludnog zrnca dijeli se na dvije spermalne jezgre ( stanice ) koje se gibaju premaplodnici • Došavši do plodnice peludna mješinica prolazi kroz mikropilu u sjemenizametak, a zatim urašćuje u staničje embrionske vrećice (tu se zbiva oplodnja)razarajući jednu od stanica jajnog aparata -jedna od dviju spermalnih jezgara spaja se sa ženskom spolnom stanicom, a druga sa središnjom jezgrom embrionske vrećei to je dvostruka oplodnja (kritosjemenjače) • Pri oplodnji jajne stanice s jednom od spermalnih jezgara nastaje zigota, a izoplođene jajne stanice razvija se zametak (embrij) • Nakon oplodnje sjemenizametak prelazi u sjemenku

34. 2. SJEMENKA • Sjemenka je organ zarazmnožavanjesvihcvjetnjačakoji se razvijaizsjemenogzametkanakonoplodnje. Izvana je obavijenasjemenomlupinomispodkoje je zametak s pričuvnimhranjivimtvarima. Na površinisjemene lupine je hil ( trbuh ), koji se stvarapriodvajanjusjemenke od sjemenogdrška. Uzhil je smještenamikropila – maliotvorkrozkoji u unutrašnjostsjemenkeprodirevodaneophodnazaklijanje. Akonastupepovoljniuvjetizaklijanje, klicasjemenkerazvije se u odraslubiljku

35. PLODOVI - organi za razmnožavanje u cvjetnjača • U stvaranju plodova sudjelujeplodnica (pravi plodovi), ali drugi dijelovicvijeta: cvjetište, čaška, vjenčić itd. (nepravi plodovi) • Unutar ploda nalazi se sjemenka, a izvana je usplođe ( stijenke ploda ), koje se razvija iz stijenki plodnice

36. Pri morfološkom klasificiranju plodova bina su sljedeća obilježja: • svojstvo usplođa - suhi ili sočni plodovi • količina sjemena - jednosjemeni ili višesjemeni plodovi • način otvaranja plodova - jedni se otvaraju, drugi se neotvaraju • broj plodničkih listova iz kojih nastaje plod

37. PRAVI PLODOVI • SUHI PLODOVI • Imaju suho usplođe koje može biti kožasto pa čak i drvenasto a) pucavci- otvarajusunatemeljupovećanogturgora - mogubiti: mjehur, mahuna – soja tobolac – mak, vrbe

38. b) nepucavci- ne otvaraju se • mogu biti: orah, oraščić, žir, perutka - usplođe s kožastom krilatom izraslinom zbog raznošenja sjemenaka vjetrom (javor, jasen), višeplodnički orah – lipa, pšeno – pšenica,kukuruz,roška – maslačak

39. c) cijepavci • raspadau se u dijelovepoprečnimlomomplodničkihlistova • mogubiti: • člankovitamahuna – grašar • člankovitakomuška – rotkva • dvoplodničkikalavac • mnogoplodničkikalavac…

40. SOČNI PLODOVI • U sočnom usplođu sadrže vodu, ugljikohidrate, vitamine, masti itd. • Tu se ubrajaju: - boba - mesnati najčešće obojani plod ( žutika, ribiz ) - koštunica - trešnja, šljiva - višeplodnička boba - velebilje - bobičasta koštunica - božikovina - hesperidij - višesjemeni i višepretinačni plod (limunnaranča)

41. NEPRAVI PLODOVI 1. ZBIRNI PLODOVI Razvijaju se od brojnih, nesraslihplodničkihlistova, kojidozore u zasebneplodiće, kojiostajuzajedno u oblikujednogploda Mogu se podijelitina: a) suhiplodovi - jagodasti plod - šumskajagoda - šipurasti plod - ruža, mogranj b) sočniplodovi - mnogokoštunica - kupina, malina - jezgričasti plod - jabuka, kruška - gloginja - glog

42. 2. SKUPNI PLODOVI a) suhiplodovi - suhiskupni plod - čičak b) sočniplodovi - sočniskupni plod - smokva - srašljike - ananas - dvojnebobe - kozjakrv

43. Rasprostranjivanje sjemenaka i plodova 1. AUTOHORIJA • To je samorasprostranjivanje. Sjemenke se šire pomoću vlastitih uređaja i vlastitih sila npr. ako dotaknemo zrele plodove nekih biljaka one mogu daleko izbaciti sjeme i do 12 metara ( štrcalica ) 2. ALOHORIJA • To je strano rasprostranjivanje. Sjemenke se šire na udaljenost uz pomoć različitih čimbenika: a) anemohorija – rasprostranjivanje pomoću vjetra - mnoge biljke stepa i pustinja b) hidrohorija - rasprostranjivanje pomoću vode - vodene i močvarne biljke c) zoohorija - rasprostranjivanje pomoću životinja - sjemenke i plodovi takvih biljaka imaju različite izrasline kojima se prihvaćaju za dlake i perje životinja – čičak d) ornitohorija - rasprostranjivanje pomoću ptica - ptice pojedu plodove, izbace sjemenke zajedno s izmetinama koje padaju na tlo i proklijaju e) mirmekohorija – rasprostranjivanje pomoću mravi - šumske biljke umjerenih i tropskih područja npr. rosopas

44. PITANJA ZA PONAVLJANJE • Vegetativni organi su ____________ , ____________ i ____________ a rasplodni organi su ____________ , ____________ i ____________ . • Stabljika je ____________ organ koji povezuje ____________ dijelove biljke s ____________ . Nosi ___________ , __________ , ___________ . Služi ____________ tvari između ____________ , ____________ . U njoj se gomilaju ____________ tvari. • Navedi vrste stabljika: a) ___________ : ___________ , ___________ , ___________ , __________ b) ___________ : ___________ , ___________ , ___________ • Navedi uloge lista: a) b) c) d) e) f)

45. Navedidijelovelista: a) b) c) d) e) • Pup je _____________ vršakobavijen _____________ zamcimakojiga ____________ od vanjskih ______________ uvjeta. Premauloziimamo: pupove _____________ i iznjih se razvijaju ____________ s ____________ i imamo _____________ pupoveizkojih se razvijaju ______________ . • Navediulogekorijena: a) e) b) f) c) d)

46. Objasni fotosintezu! • Objasni disanje! • Objasni vegetativno razmnožavanje biljaka i navedi vrste vegetativnog razmnožavanja! • Objasni spolno razmnožavanje i navedi vrste spolnog razmnožavanja! • Navedi dijelove cvijeta: ____________ , ____________ , ____________ , ____________ , ____________ , ____________ , ____________ • Što je vjenčić? • Što je prašnik i kako je građen? • Što je tučak i objasni građu? • Što znate o peludnom zrncu? • Što je autohorija, a što alohorija? • Navedi vrste alohorije: • a) b) • c) d) • e)

47. Što je oprašivanje i navedi vrste? • Napišite sve što znate o sjemenki! • Što je plod i kako je građen? • Navedi što je bitno kod morfološkog klasificiranja ploda: a) b) c) d)