Rodni razvoj - Empirijski pregled

1. Rodni razvoj - Empirijski pregled

2. Ciljevi razumjeti rodni razvoj kroz prisjecanje na vlastita iskustva kroz rezultate istra�ivanja upoznati primjere rodnog razvoja i razlicite faktore koji ga oblikuju razlikovati rodne uloge od seksualne orijentacije povezati empirijske spoznaje s teorijskima

5. �to je rodni razvoj? Razvoj rodno tipiziranih pona�anja Razvoj rodnih uloga Razvoj rodnih identiteta Razvoj rodnih shema Koji je dru�tveno ocekivani ishod rodnog razvoja? �to se ocekuje od �ena, a �to od mu�karaca? Kakvi bi trebali biti? Idealna �ena? Idealni mu�karac? Idealna djevojcica, idealni djecak? Idealna djevojka, idealni mladic?

6. Komponente mu�ke rodne uloge

7. Komponente �enske rodne uloge

8. Akteri socijalizacije Tko/�to utjece na rodni razvoj? Faktori, osobe, institucije? Obitelj �kola Vr�njaci Mediji

9. Pona�aju li se roditelji razlicito prema sinovima i kcerima? Maccoby i Jacklin (1974): slaba empirijska potpora razlicitog tretmana roditelja prema djecacima i djevojcicama Metaanaliza 174 studije o pona�anju roditelja prema djeci (Lytton i Romney, 1991): male razlike (ili ih nema) u: toplini, ogranicavanju, i ohrabrivanju postignuca koje roditelji pru�aju sinovima i kcerima pronadene razlike: roditelji su poticali tipicno �enske igre (npr. igranje s lutkama) kod kceri i tipicno mu�ke igre (npr. igranje s kamioncicima) kod sinova kod roditelja iz Sj. Amerike ocevi su ohrabrivali rodno tipizirano pona�anje svoje djece vi�e nego majke (velicina efekta d=0,49 za oceve i d=0,34 za majke) Ne sla�u se drugi teoreticari: Collins i Russell (1991), Siegal (1987), Power (2000)

10. �Baby X� istra�ivanja Je li roditeljevo pona�anje odgovor na spol djeteta? predstaviti odraslima dijete (novorodence) za koje se ka�e da je drugog spola nego �to zapravo jest promatraju su se reakcije odrasle osobe u interakciji s bebom, osoba treba procijeniti osobine bebe Majke su pokazivale rodno stereotipne igracke bebama i �djecake� poticali da izvode vece pokrete tijelom (Smith i Lloyd, 1978) Pregled 23 �Baby X� istra�ivanja (Stern i Karraker, 1989) zakljucak: �Znanje o rodu novorodenceta nije konzistentna odrednica reakcije odrasle osobe.� znacajniji utjecaj na percepciju druge djece djeca su novorodencad koja im je predstavljena kao mu�ka procijenili vecom, jacom, glasnijom, zlocestijom i te�om nego novorodencad koja im je predstavljena kao �enska vjerojatno zato �to su rodni stereotipi sna�niji i rigidniji kod male djece nego kod odraslih

11. Poticanje verbalnog razvoja Ocevi i majke vi�e pricaju i smiju se sa �enskim novorodencetom nego s mu�kim i opcenito vi�e verbalno stimuliraju kceri nego sinove (Leaper, Anderson i Saunders, 1998; Leaper i sur., 1995; Farver i Wimbarti, 1995) Roditelji vi�e razgovaraju o dogadajima i osjecajima s kcerima nego sinovima (Fivush i sur., 2000; Reese, Haden i Fivush, 1996) Pitanje: razgovaraju li roditelji vi�e s kcerima zbog rodnih stereotipa i ocekivanja ili zbog toga �to sinovi i kceri imaju razlicite verbalne sposobnosti i stilove koje u roditeljima pobuduju razlicite reakcije?

12. Poticanje emocionalnog razvoja roditelji razgovaraju o razlicitim vrstama emocija s djecacima i djevojcicama o ljutnji vi�e razgovaraju sa sinovima, a o tuzi s kcerima (Brody, 1999; Fivush, 1991; Fivush i sur., 2000) roditelji vi�e o(bes)hrabruju razlicite vrste emocija kod djecaka i djevojcica vi�e toleriraju ljutnju kod djecaka, a strah kod djevojcica (Birnbaum i Croll, 1984) roditelji uce djecake vi�e nego djevojcice da suspregnu izra�avanje emocija (Weinberg, Tronick, Cohn i Olson, 1999; Block, 1978) => �Veliki decki ne placu�

13. Igre i igracke

14. Igre i igracke Roditelji, posebno ocevi, se grublje i aktivnije igraju sa sinovima nego kcerima (Jacklin, DiPietro i Maccoby, 1984; Shields i Sparing, 1993) mo�da se ne radio svjesnoj namjeri oceva, nego o tome da djecaci u prosjeku vi�e vole grublje igre nego djevojcice Opa�anje parova roditelj-dijete (pred�kolske dobi) u igri s tipicno maskulinim (auti i ceste) ili tipicno femininim igrackama (set s tanjuricima) (Leaper, 2002) roditelji jednako topli i izravni prema kcerima i sinovima ocevi asertivniji, a majke toplije, bez obzira na spol djeteta djeca asertivnija s ocevima nije se pokazalo da roditelji razlicito tretiraju kceri i sinove No: vrsta igre imala najsna�niji utjecaj na roditeljsko pona�anje => roditelji su topliji i izravniji u igri s tanjuricima nego s auticima, bez obzira na spol djeteta poticu li roditelji djecu da biraju rodno tipizirane igracke ili je rodno tipiziran interes za igracke biolo�ki odreden?

15. Reakcije na odstupanje Roditelji bili nezadovoljni kada su zamoljeni da navedu svoje sinove da se igraju s lutkama ili kceri da se igraju s kamionima (Caldera, Huston i O'Brien, 1989) Otac: �Ocito bi trebali imati djecake u ovom istra�ivanju!�, zatvorio je kutiju s kamionom i nastavio se igrati s kceri s lutkama Na pona�anja djecaka koja odstupaju od dru�tvenih ocekivanja roditelji negativnije reagiraju nego na pona�anja djevojcica (Sandnabba i Ahlberg, 1999) ocevi vi�e poticu razvoj tradicionalnih uloga kod djece, pogotovo sinova (Fagot i Hagen, 1991; Siegal, 1987) ocevi pokazuju negativne reakcije na pona�anja sinova koja smatraju feminiziranima (Maccoby, 1998) roditelji feminine igracke i aktivnosti smatraju vi�e rodno stereotipnim nego maskuline igracke i aktivnosti (Campenni, 1999)

16. Reakcije na odstupanje Opa�anje: djeca pred�kolske dobi dobila uputu da se igraju s igrackama za djecake (djecja benzinska pumpa, kamioni) ili s igrackama za djevojcice (djecji �tednjak, posude i tave), a roditelji su dovedeni da ih gledaju u igri (nisu znali za uputu) (Langlois i Downs, 1980) roditelji kceri koje se igraju sa �enskim igrackama su zadovoljni, a roditelji kceri koje se igraju s mu�kim igrackama su tolerantni majke su prihvacale igru svoga sina, bez obzira na igracke ocevi su kritizirali djecake koji su se igrali s femininim igrackama, a jedan je otac cak fizicki udaljio sina od djecjeg �tednjaka s kojim se sin zadovoljno igrao. Djecaci ciji su se ocevi ljutili kada su ih vidjeli da se igraju s igrackama za djevojcice su se nakon toga vi�e igrali maskulinih igara (Raag i Rackliff, 1998)

17. Modeliranje Modeliranje nije samo kopiranje, vec ukljucuje i identifikaciju s modelom kojeg se imitira djeca ce�ce uce po modelu od osoba istog roda kao �to je njihov (Raskin i Israel, 1981; Ashton, 1983, McGhee i Frueh, 1980) No, mala djeca vi�e vremena provode sa �enama (majke, bake, odgajateljice) nego mu�karcima Djecaci moraju pomaknuti identifikaciju na mu�ku osobu (dogada se oko 3.-4. godine) Biosocijalno obja�njenje (Kohlberg, 1966) Utjecaj socijalnog ucenja (vikarijsko ucenje), djecaci izmedu 3. i 5. god. vi�e imitiraju modele koje vide kao mocne => zato se sve vi�e identificiraju s mu�karcima (Busey i Bandura, 1984; Nicholas i McGinley, 1986)

18. Kucanski poslovi Djevojcice vi�e vremena provode poma�uci majkama, a djecaci u igri (Myers, 2005) Roditelji ce�ce kcerima zadaju da obavljaju kucanske poslove i brinu se o drugoj djeci (npr. da peru rublje, paze na mladeg brata/sestru), a sinovima poslove izvan kuce i vezane uz podizanje te�ih predmeta (npr. da pokose travu, iznesu smece, ociste gara�u) (Antill i sur., 1996; Blair, 1992; McHale i sur., 1990) takvo dodjeljivanje poslova �alje jasnu poruku djeci i postavlja temelj za rodne razlike u obitelji, obrazovanju i poslovnim ulogama kasnije u �ivotu, a takoder potice razvoj razlicitih kognitivnih sposobnosti i socijalnih vje�tina kod djevojcica i djecaka bez obzira na namjeru, roditelji sinove uce da budu neovisni, a kceri da budu ovisne o drugima (Ruble i sur., 1993) U obiteljima u kojima se roditelji u odgoju priklanjaju ideologiji rodne jednakosti sinovi vi�e sudjeluju u kucanskim poslovima (Coltrane, 2000)

19. Roditelji i �kolovanje djece Roditelji pru�aju vi�e pomoci kcerima nego sinovima oko rje�avanja �kolskih zadataka (Fagot, 1978; Gold i sur., 1984) djevojcice se vi�e uci da budu pasivne i ovisne o drugima nego djecaci Longitudinalno istra�ivanje �kolskog uspjeha i odabira zanimanja (N=2000 djece) (Eccles i sur., 1993) roditeljska rodno stereotipna uvjerenja o sposobnostima (djevojcice bolje u engleskom jez., djecaci u mat.) => roditeljska ocekivanja o sposobnostima njihovih sinova i kceri => djetetove procjene vlastitih sposobnosti => djetetov �kolski uspjeh Roditelji kceri smatrali da su njihova djeca (11-13 god.) manje zainteresirana za prirodne znanosti nego roditelji sinova, iako je interes djevojcica i djecaka bio slican (Tanenbaum i Leaper, 2003) rodno stereotipna uvjerenja roditelja povezana s interesima djece => roditeljska uvjerenja mogla utjecati na interese djece

20. Utjecaj nastavnika/ca Nastavnici/e tretiraju djevojke i djecake razlicito: daju vi�e pa�nje djecacima i razlicito reagiraju na uspjehe i neuspjehe djevojcica i djecaka (Dweck, 1999; Okpala, 1996; Sadaker i Sadaker, 1994) Djecake se najce�ce ka�njava zbog lo�eg pona�anja, a hvali zbog uspje�no rije�enih zadataka (Dweck i Leggett, 1988; Elliott i Dweck, 1988) djecake koji ne uspiju rije�iti neki zadatak nastavnici/e poticu da se vi�e trude i uvjeravaju ih da mogu uspjeti ako se vi�e trude dok djevojcice koje ne uspiju rije�iti zadatak dobiju manje povratne informacije i poticaja da se nastave truditi Zakljucak: nastavnici/e smatraju da djecaci ne rade dovoljno te da djevojcice vec rade najbolje �to mogu Asertivna ili ometajuca pona�anja djevojcica na nastavi se interpretiraju negativnije nego slicna pona�anja djecaka (Connolly, 1998)

21. Utjecaj vr�njaka/inja Vr�njacki utjecaj sna�niji od utjecaja roditelja i nastavnika/ca (Katz i Ksansnak, 1994) Djeca nagraduju jedna druge za rodno prikladno pona�anje i ka�njavaju za pona�anje koje smatraju rodno neprikladnim (Lamb, Easterbrooks i Holden, 1980), a slicne sankcije primjenjuju na djeci koja se igraju s pripadnicima drugog roda (Thorne, 1986). Djeca negativnije sankcioniraju djecake nego djevojcice ako se pona�aju "neprikladno za svoj rod" (Zucker i sur., 1995) Beverly Fagot (1985): promatrala igru 3- i 4-godi�nje djece djecaci ohrabruju maskulina i obeshrabruju feminina pona�anja kod drugih djecaka (npr. igranje s igrackama za djevojcice): "Ti si lud, to je za djevojcice!", "Sada si djevojcica.", "To je glupo. Djecaci se ne igraju s lutkama." kod djevojcica nema konzistentnog utjecaja na druge djevojcice u pogledu maskulinog i femininog pona�anja djecaci su odgovarali pritisku drugih djecaka (tj. slu�ali ih), a u velikom broju slucajeva su ignorirali djevojcice i odgajateljice Vr�njacki pritisak (posebno pritisak od drugih djecaka) ima posebno sna�an utjecaj na djecake da se konformiraju dru�tveno ocekivanim rodnim ulogama

22. Spolna segregacija djece Jedan od cimbenika koji bi mogao ojacati vr�njacki utjecaj je spolna segregacija u djetinjstvu => oko 3. godine se djecaci i djevojcice sve vi�e pocinju dru�iti samo s pripadnicima svojeg spola (Maccoby, 1998). Kod djece �kolske dobi je rodna podjela vidljiva i u grupama za igru i u odabiru prijatelja/ica (Hayden-Thompson, Rubin i Hymel, 1987) Spolna segregacija pocinje u razdoblju kada djeca pocinju tocno oznacavati spol nekonzistentni dokazi o U-P vezi (Fagot, 1985, Fagot, Leinbach i Hagan, 1989; Serbin, i sur., 1994) Za�to se djeca spolno segregiraju? zbog razlicitog stila igranja djevojcica i djecaka (LaFreniere, Strayer i Gauthier, 1984) � djecaci se igraju grublje, vi�e su grupno orijentirani i kompetitivni

23. Crtani filmovi Analiza 175 epizoda 41 crtanog filma za malu djecu (Thompson i Zerbinos, 1995) rodni stereotipi uobicajeni u crtanim filmovima mu�ki likovi => pametniji, hrabriji, agresivniji, vode (spa�avaju druge likove, pogotovo �ene u nevolji) �enski likovi => osjecajniji, emocionalniji, topliji, zreliji, romanticniji i manje tehnicki kompetentni od 1980. => �enski likovi prikazani kao nezavisniji, asertivniji, inteligentniji i kompetentniji nego prije 1980-ih

24. Crtani filmovi

25. Efekti gledanja televizije Cesto gledanje TV-a kod djece povezano sa sna�nijim rodnim stereotipima djece (Eisenstock, 1984; McGhee i Frueh, 1980; Zuckerman, Singer i Singer, 1980) Longitudinalna istra�ivanja => dugo gledanje TV-a potice rodne stereotipe, pogotovo kod djece koja nisu imala stereotipe (Morgan, 1982) Kanadsko kvazi-eksperimentalno istra�ivanje => usporedba izra�enosti rodnih stereotipa djece iz mjesta koje nije imalo TV prijam do 1970.-ih i mjesta u kojem je otprije bilo TV (Kimball, 1986) djeca iz Notela imala slabije rodne stereotipe prije uvodenja TV programa nego djeca iz komparativnog grada nakon nekoliko godina izlo�enosti TV-u rodni stereotipi medu djecom iz Notela porasli, pogotovo medu djecacima Utjecaj crtanih filmova u kojima su �ene prikazane u suprotnosti stereotipima (Ochman, 1996; Thompson i Zerbinos, 1997) smanjeno rodno stereotipiranje kod male djece pro�iren raspon uloga koje se djeci cine prikladnima za pojedini spol

26. Video spotovi Istra�ivanje o efektu izlo�enosti video spotovima (Ward, Hansbrough i Walker, 2005) Ucenici/e, koji su bili izlo�eni video spotovima u kojima su nagla�eni rodni stereotipi, izra�avali su tradicionalnije stavove o rodnim ulogama i seksualnim odnosima nego oni koji su gledali spotove manje stereotipnog sadr�aja

27. Seksualna orijentacija i rodne uloge Seksualna orijentacija => emocionalna, romanticna ili seksualna privlacnost prema osobama istog i/ili drugog spola Javlja se u rasponu od iskljucive homoseksualnosti do iskljucive heteroseksualnosti i ukljucuje razlicite oblike biseksualnosti (American Psychological Association, 1998) �to su rodne uloge? => (ne)razlikovanje seksualne orijentacije i rodnih uloga U ranim psihologijskim teorijama o rodu su se rodne uloge smatrale manifestacijom seksualnosti (npr. mu�ka homoseksualnost znaci biti feminin) (Staintnon Rogers i Staintnon Rogers, 2001)

28. Reakcije okoline na mlade osobe homoseksualne orijentacije Homofobno zadirkivanje je cesto dugotrajno, sustavno i vr�e ga skupine ucenika/ca (Rivers, 2001) Americko istra�ivanje: 81% mladih LGB osoba je izjavilo da je bilo verbalno zlostavljano, 38% da im se prijetilo fizickim napadom, a 15% da je bilo fizicki napadnuto (D�Augelli, 2002) kod �rtava je veci rizik od suicidalnih ideacija, depresije i izolacije (Elliot i Kilpatrick, 1994) Istra�ivanje u irskim �kolama (O�Higgins-Norman, 2009): Homoseksualnost se smatra devijacijom od normalne seksualnosti, koja je uvijek heteroseksualna �kola prihvaca homofobno vr�njacko uznemiravanje kao normalni dio �kolskog �ivota i mnogi ucitelji/ce ne rade ni�ta po tom pitanju Pozitivna �kolska klima i potpora roditelja su za�titni faktori protiv depresije i zlouporabe droga kod LGB ucenika/ca i onih koji propituju svoju seksualnu orijentaciju (Espelage i sur., 2008)

29. Kakvu poruku o homoseksualnosti �alju mediji?

30. It Gets Better Project The It Gets Better Project was created to show young LGBT people the levels of happiness, potential, and positivity their lives will reach - if they can just get through their teen years. The It Gets Better Project wants to remind teenagers in the LGBT community that they are not alone - and it WILL get better.