KRITERIJI DOBRA I ZLA

1. KRITERIJI PROCJENE MORALNOSTI I NEMORALNOSTI LJUDSKIH ČINA KRITERIJI DOBRA I ZLA

2. SLOBODNA VOLJA I TEMELJNA SAVJEST • čovjek ima slobodnu volju i načelno se može opredijeliti za dobro ili zlo, ali ponekad postoje takve životne situacije da ne može procijeniti je li čin kojega namjerava učiniti moralno dobar ili zao • svaki psihički zdrav čovjek ima tzv. TEMELJNU SAVJEST: zna da se u životu treba činiti dobro, a izbjegavati zlo (npr. nema psihički zdravog čovjeka koji misli da su laž, krađa ili ubojstvo dobri ili da misli da je govorenje istine ili pomaganje drugima zlo), ali za neke složenije primjere nema takvu unutrašnju sigurnost

3. SUVREMENE FILOZOFIJE I DANAŠNJE POIMANJE DOBRA • u ranijim vremenima su postojali jasni kriteriji u shvaćanju dobra i zla, dok su danas relativizirani pod utjecajem različitih svjetonazora, pa za isti čin neki smatraju da je moralno dobar, a drugi da je zao, kao npr.

4. SUVREMENE FILOZOFIJE I DANAŠNJE POIMANJE DOBRA • neke od suvremenih filozofija koje su dovele do takvog relativiziranja moralnosti ljudskih čina su npr.: • HEDONIZAM • PRAGMATIZAM I POZITIVIZAM • UTILITARIZAM • PROGRESIZAM • SENZUALIZAM • SUBJEKTIVIZAM I RELATIVIZAM • SITUACIJSKA ETIKA • IDEOLOŠKA ETIKA • DIKTATURA VEĆINE • DIKTATURA MANJINE itd.

5. HEDONIZAM • naučavanje da je dobro samo ono što pruža ugodu i zadovoljstvo, dok se ni za što ne isplati žrtvovati niti pomučiti • kao rezultat nastaje lijenost, neosjetljivost na tuđe potrebe i dolazi do gramzive egoističnosti koja uopće ne vidi vrijednost dobrom moralnom ponašanju

6. POZITIVIZAM I PRAGMATIZAM • naučavanje da je teoretiziranje i filozofiranje nebitno, nego je važno samo ono što se može iskoristiti praktično, a posebno one blagodati koje pruža tehnologija • u tom smislu odbacuju i vrijednost religije i učenja Crkve (a time i njezine moralne vrijednosti), te cjelokupnu stvarnost svode samo na materijalno i to ukoliko je ono praktično iskoristivo

7. UTILITARIZAM • lat. utilis = koristan • važno je samo ono od čega se ima konkretne koristi, i to za što veći broj ljudi, a ako nje nema, onda je nebitno • na takav način se ide za općom srećom i želi se postići korist za što veći broj ljudi, ali se pri tome ne obazire na potrebe pojedinaca i dolazi do njegova gaženja

8. PROGRESIZAM • ističe se pretjerana vjera u napredak, od kojega se očekuje da će ostvariti blagostanje, dok se dosadašnje vrijednosti (u tom smislu i vjera) ne uvažavaju u dovoljnoj mjeri, nego se smatraju nebitnima

9. SENZUALIZAM • ističe da je najvažnije ono što se može doživjeti osjetilima i u tom smislu empirijski iskusiti, a sve drugo izvan toga nije toliko bitno • naglasak je na subjektivnom doživljaju kojemu se daje prednost pred drugim vrijednostima

10. SUBJEKTIVIZAM I RELATIVIZAM • učenja koja daju prednost osobnom doživljaju i osobnoj procjeni neke stvarnosti, nego nekim drugim objektivnim datostima • u tom smislu osoba sama procjenjuje što je moralno, a što ne, i odbacuje na tom području crkveni autoritet u moralnom naučavanju

11. SITUACIJSKA ETIKA • učenje koje kaže da moralnost čina ovisi o konkretnoj situaciji u kojoj se osoba nalazi i ne može se moralno određivati po drugim kriterijima • tako npr. ako se osoba nalazi u složenoj situaciji, ona ima pravo postupiti na način da se najlakše izvuče iz takve situacije, a ne nužno da se vodi nekim drugim višim načelima

12. IDEOLOŠKA ETIKA • učenje koje slijedi ono što je određeno nekom ideologijom i u to se slijepo vjeruje • na takav način nastaju mnoge nepravde koje pokušavaju mijenjati ne samo pojedince, nego i cijela društva

13. DIKTATURA VEĆINE • učenje koje se oslanja na ono što diktira većina, npr. na temelju anketa i statističkih podataka • većina može biti zavedena posredstvom medija i u tom smislu u krivu, istraživanja mogu biti ciljana i nelegitimna i sl., što dovodi do negativnih posljedica

14. DIKTATURA MANJINE • pokušaji da se manjina nametne većini, nesrazmjerno zahtijevajući svoja (obično iracionalna) prava i pri tome čini sve da umanji, a po mogućnosti i uništi prava drugih

15. ZBUNJENOST DANAŠNJEG ČOVJEKA • zbog utjecaja različitih suvremenih filozofskih promišljanja i svjetonazora, današnji čovjek ne može jasno odrediti što je dobro, a što zlo • također, i vjernici se češće nađu u situaciji da ne znaju procijeniti je li nešto dobro ili ne • zato je dobro poznavati kriterije po kojima se procjenjuje moralnost ili nemoralnost ljudskih čina

16. MORALNI STAV I MORALNI ČIN • valja razlikovati: • MORALNI STAV - nečija trajna spremnost i usmjerenost na dobro (osoba želi biti dobra i u tom se smislu uvijek trudi) • MORALNI ČIN - konkretan čin koji je izvršen na temelju promišljanja da je to što se čini (ili ne čini) dobro

17. KRITERIJI DOBRA I ZLA • postoje 4 kriterija po kojima se procjenjuje je li neki ljudski čin moralno dobar ili nije • to su: • PROMIŠLJENA SLOBODA • OBJEKT • NAKANA • OKOLNOSTI

18. 1. Promišljena sloboda • da bi se neki ljudski čin procijenio dobrim ili ne u moralnom smislu, važno je imati u vidu je li ga osoba učinila u potpunoj slobodi (npr. nije bila pod fizičkom ili psihičkom prisilom, pod utjecajem alkohola ili droga, u izrazito stresnom stanju ili joj je zbog nekih drugih razloga bila umanjena sloboda) • samo onaj čin u kojemu je osoba mogla potpuno i promišljeno koristiti svoju slobodnu volju, može se moralno procjenjivati

19. 2. Objekt • odnosi se na sam čin kojega je osoba slobodno odlučila učiniti ili ne učiniti i na njegovu ne/moralnost • npr. postoje čini koji su u sebi dobri i postoje oni koji su u sebi zli i za procjenu većine njih je dovoljna temeljna savjest: čovjek zna da je dobro npr. govoriti istinu, pomagati, lijepo govoriti, poštovati život itd., a isto tako zna da su ubojstvo, laž, kleveta, ogovaranje, krađa itd. moralno zli čini

20. 3. Nakana • unatoč tome što objekt može biti dobar, sam čin ne mora biti moralan, npr. ako netko ukrade da bi nekome pomagao, ako nekome daje milostinju samo da ga drugi vide, ako laže da bi pomogao prijatelju na sudu i sl. • da bi čin bio moralno dobar, važno je i da nakana bude dobra

21. 4. Okolnosti • uz slobodnu volju, objekt i nakanu, moralnost nekog čina će ovisiti i o samim okolnostima, koje mogu biti jednostavnije i složenije, kao i o onome što je osoba mogla ili nije mogla predvidjeti • nije jednako ako se osoba zatekla u nekoj vrlo složenoj situaciji (npr. u ratnim okolnostima kada ju drugi hoće ubiti, pa je jedini način da se obrani to da ona ubije njega) ili je riječ o prilično jednostavnim okolnostima u kojima bi svatko reagirao na isti ili sličan način

22. PRIMJER Mladić koji inače ne pije, bio je u svatovima i popio dva piva. Nakon dva sata sjeo je u auto i povezao pijanog prijatelja koji ga je cijelim putem ometao u vožnji. U jednom je trenutku prijatelj počeo povraćati, a mladić se okrenuo prema njemu da mu doda vrećicu. Baš tada je jedan pješak prelazio preko pješačkog prijelaza, ali ga mladić nije na vrijeme spazio, nego ga je udario, a pješaku su od toga ostali trajno oduzeti donji ekstremiteti. Prijatelj je također nastradao i imao je višestruke prijelome. Na lice mjesta je izišla policija i napravila zapisnik u kojemu je zapisano da je mladić imao alkohola u krvi. Pješak ga je tužio i tražio visoku odštetu. Prijatelj ga je također tužio i također tražio odštetu. Kolika je mladićeva moralna odgovornost? Objasnite na temelju četiri kriterija dobra i zla.

23. ZAKLJUČAK • Svaki čovjek je pozvan moralno dobro djelovati. Pozvan je izgrađivati moralni stav, odnosno trajno biti usmjeren prema dobru, a isto tako je pozvan nastojati da svaki njegov pojedinačni moralni čin bude dobar, koliko je god moguće. Na takav način po svojoj moralnosti postaje sličan Bogu - izvoru svakog dobra. • Ipak, da bi neki čin bio moralno dobar, važna je dostatnost ovih uvjeta: • promišljena slobodna volja kojom se odlučuje za dobro • dobar objekt, odnosno neki moralan čin • pozitivna nakana, u skladu sa savješću • okolnosti koje mogu povećati ili smanjiti moralnu dobrotu

24. ZAPIŠIMO KRITERIJI DOBRA I ZLA • svaki čovjek zna da dobro treba činiti, a zlo izbjegavati, ali postoje mnoge situacije u kojima ne zna jasno što je dobro, a što zlo • na to utječu različite današnje filozofije, koje relativiziraju moralnost • da bi se odredilo je li neki ljudski čin dobar ili zao, postoje ovi kriteriji: • slobodna volja (puna svijest) • objekt (sam čin) • nakana (mora biti ispravna) • okolnosti (složenost situacije)