1 / 50

Planeti ( 2. dio )

Planeti ( 2. dio ). Jupiterova skupina planeta . Transneptunski objekti. Kristina Bišof, 2.B, šk.g. 2011./2012. Jupiterova skupina planeta (vanjski). Primaju malo topline, mnoge se tvari tamo lede Hladni, zamrznuti svjetovi Divovi

rhys
Télécharger la présentation

Planeti ( 2. dio )

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Planeti ( 2. dio ) Jupiterova skupina planeta . Transneptunski objekti. Kristina Bišof, 2.B, šk.g. 2011./2012.

  2. Jupiterova skupina planeta (vanjski) • Primaju malo topline, mnoge se tvari tamo lede • Hladni, zamrznuti svjetovi • Divovi • Promjeri – Jupiter (143 000 km), Saturn (120 000 km), Uran (51 000 km), Neptun (49 500 km)

  3. Vanjski planeti • Plinoviti i VELIKI • Imaju prstene • Mnogo satelita

  4. Imaju duboke atmosfere s oblačnim pokrovom plinovi – vodik, helij, metan, amonijak... U velikim dubinama atmosfera se zgušnjava i postaje tekuća, a negdje postoje i stjenovita planetska jezera. Velike lopte male gustoće ( usporediva s gustoćom vode).

  5. Jupiter - 9 h 50 min Saturn - 10 h 40 min Uran – 17 h Neptun – 16 h • Vrlo brzo se okreću • Vrtnja se razlikuje ovisno o udaljenosti od ekvatora – debeli slojevi plina ne okreću se kao kruto tijelo. • Brza vrtnja + niske temperature oblačne mase raspoređene usporedno s ekvatorom ( u smjeru vrtnje)

  6. Jupiter Jupiter ima 2,5 putavećumasuodukupnemaseostalihsedamplaneta u Sunčevomsustavu Zapažaju se svjetlije zone i tamniiji žućkasti pojasevi. Na južnoj polutki zapaža se znamenita Velika Crvena pjega – ovalna oblačna pojava koje označava atmosferski vrtlog.

  7. Jupiter i njegovi mjeseci se opisuju kao Sunčev sustav u malom! Najpoznatiji su : Europa, Kalisto, Ganimed i Io Mogućnost života na satelitu Europi Velika crvena pjega na Jupiteru je velika oluja, triput veća od Zemlje i traje već 300 godina

  8. Jupiter ima 60-ak prirodnih satelita. • Najveći su Io, Europa, Ganimed i Kalisto (još se zovu “galilejanski” jer ih je otkrio G. Galilei). Izrađeno pomoću podataka sa svemirske letjelice Galileo

  9. Ija

  10. Svemirska letjelica Galileo snimila je dinamičnu erupciju lanca vulkana Tvashtar Catena na Jupiterovom mjesecu Io.

  11. Saturn • NajpoznatijeobilježjeSaturnasuplanetarniprstenovikojigaokružuju u 7 pojaseva. (A do E) • Prsteni nisu kruti – prašina i kamenje • Dopplerov efekt - česticebližeSaturnugibajubržeodonihdaljih • Prsten se okreće oko Saturna u ravnini njegova ekvatora – prsten gledamo pod različitim kutom ( ovisi o položaju Zemlje)

  12. Sliku snimila letjelica Cassini–Huygens.

  13. Saturn ima najviše satelita • Titan je predmet istraživanja, podoban za život ?, Huygens sonda 2005.

  14. Saturn ima oko 62 portvđena mjeseca, a najveći je Titan. • Titan je posvojimsvojstvimasličandrugimvelikimsatelitimaGanimedu, KalistuiTritonu, a moždaipatuljstomplanetuPlutonu. • Titan je jediniplanetnisatelit u Sunčevusustavukojiposjedujeznačajnijuatmosferu

  15. Saturnovi sateliti • Mnogi sateliti su u međusobnoj rezonanciji: Mimas - Tetis (1:2), Enceladus - Dione (1:2) i Titan - Hiperion (3:4).Trideset Saturnovih satelita su, po udaljenosti od Saturna: Pan, Atlas, Prometej, Pandora, Epimetej, Jan, Mimas, Encelad, Tetida, Telesto, Kalipso, Diona, Helena, Reja, Titan, Hiperion, Japet, Kiviuq, Ijiraq, Feba, Paaliaq, Skadi, Albiorix, Erriapo, Siarnaq, Tarvos, Mundilfari, Suttung, Thyrm, Ymir i S/2003S1. • Saturnovi prirodni sateliti podijeljeni su u grupe, koje nose ime po najistaknutijem satelitu:· Grupa Jan koju čine : Jan, Mimas, Encelad, Tetida, Diona, Reja, Titan, Hiperion· Grupa Siarnaq : Kiviuq, Ijiraq, Paaliaq, Albiorix, Erriapo, Siarnaq i Tarvos· Grupa Feba : Feba, Skadi, S/2003S1, Mundilfari, Suttung, Thyrm i Ymir

  16. Titanovgolemisjevernipol.

  17. Titan iza Saturnovih prstena. Vidi se još jedan manji Saturnov mjesec – Epimetej. Sliku je uslikala letjelica Cassini 15.10.2007.

  18. URAN Prvi planet otkriven teleskopom Slabo zamjetni prstenovi Najpoznatiji po svojoj “okrenutosti na bok” Sunce obilazi 84 godine tako da je 42 godine jedan pol stalno osvijetljen, a drugi u mraku Velik broj prirodnih satelita

  19. Uran • Otkrio W. Hershel • U orbitiokoUrana do sada je otkriveno 27 prirodnihsatelitai 11 planetarnihprstenova. • kaoiNeptun, imamalukamenujezgru Na jezgru se nastavljaomotačodvodenogleda, metanaiamonijaka, kojiprema van postupnoprelazi u atmosferu • ispodatmosfereUrana-debelislojvrućevodekojiokružujerastopljenustjenovitujezgru.

  20. Samo je jednaletjelicaposjetilaUran: Voyager 2, koji je 24. siječnja 1986. prošao 81 500 km iznadvrhovaUranovihoblaka. • Uran je neobičanpo tome što je okrenut "nabok", t.j. osrotacije mu je nagnutačak 98° u odnosunaputanjuokoSunca (retrogradnogibanje). Mogućiuzrok bi nekolikouzastopnihsudara s manjimtijelimaizistogsmjera.

  21. Usporedba veličine Zemlje i Urana. Uran je treći planet po veličini u Sunčevu sustavu.

  22. URANOVI MJESECI

  23. Uranovi sateliti • Prvu skupinu čine 13 unutarnjih satelita koji su vrlo mali i tamni, otkriveni većinom na fotografijama Voyagera 2. To su, redom od Urana prema van: Kordelija (Cordelia), Ofelija (Ophelia), Bjanka (Bianca),Kresida (Cressida), Dezdemona (Desdemona), Julija (Juliet), Porcija  (Portia), Rozalinda (Rosalind), Kupid, Belinda, Perdita, Pak (Puck) i Mab. • Drugu skupinu čine 5 velikih satelita: Miranda, Ariel, Umbriel, Titanija i Oberon • Treću skupinu čine 7 vanjskih satelita, otkrivenih tijekom 1997. i kasnije, koji su mnogostruko više udaljenih od Oberona: Francisco, Caliban, Stephano, Trinculo, Sycorax, Prospero, Setebos i Ferdinand.

  24. NEPTUN Njegovo postojanje bilo je predviđeno odstupanjima u kretanju Urana oko Sunca Plava boja: metan Vjetrovi : do 2000 km/h Posjeduje 13 satelita od kojih je Triton najdojmljiviji Oluje Triton

  25. Neptun Triton -najveći Neptunov satelit -najhladnije tijelo u Sunčevom sustavu -235°C -obilazi Neptun u suprotnom smjeru od ostalih satelita -približava se planetu

  26. Neptun • Otkriće : Neptun su prvi ugledali D´Arrest i Galle (1846.g. ) na temelju proračuna Leverriera i Adamsa . • Na osnovumjerenjaletjelice Voyager 2 je izračunatodaNeptunvjerojatnoimajezgruveličineZemlje. • Neptunovaatmosfera- molekularnivodik, s udjelomhelija (15-20%) ineštometanakojiupijacrvenosvjetloinatajnačindajeNeptunukarakterističnuplavuboju. • Dvasuglavnasloja: gornji(kristalimetanovaleda) i donji (neproziran,smrznutiamonijakivodikovsulfid)

  27. Oblaci na Neptunu. Vjetrovi u Neptunovojatmosferisunajbrži u Sunčevusustavu, njihovabrzinadoseže do 2400 km/h.

  28. Neptun ima 13 poznatih prirodnih satelita: jedan veliki - Triton i 12 malih. Neptun i Triton.

  29. Planet Neptun ima 13 poznatih satelita: jedan veliki - Triton i 12 malih. • Tritona je otkrio Lassell par tjedana iza otkrića samog Neptuna, Nereid je otkriven 1949. (Kuiper), a slijedećih 6 - Najadu, Talasu, Despinu, Galateju, Larisu (unutrašnji sateliti) te Proteja - je pronašao Voyager 2 1989. godine. Voyager je detaljno ispitao jedino Tritona. Unutarnji sateliti su relativno blizu Neptunu, a Nereid je oko 16 puta dalje od susjednog Tritona. Vanjski Neptunovi sateliti su višestruko dalji od samog Nereida. Pored toga Nereid ima vrlo ekscentričnu (eliptičnu) stazu, što ukazuje da je on možda zarobljeni asteroid iz Kuiperovog pojasa. • Početkom 2003. objavljeno je otkriće nova tri Neptunova satelita (s privremenim nazivima S/2002 N1, S/2002 N2, S/2002 N3), ali o njima se još uvijek vrlo malo zna. U kolovozu 2003. objavljeno je otkriće još jednog neptunovog satelita (S/2003 N1), te u rujnu još jednog (S/2002 N4).

  30. Neptun ima prstene, kao i ostali plinoviti divovi. Snimio Voyager 2.

  31. Velika tamna pjega na Neptunu. Kao i Velika crvena pjega na Jupiteru, označava atmosferski vrtlog. Otkrio ju je Voyger 2, no ona se danas više ne vidi. Međutim, identična pojava uočena je na sjevernoj polutki Neptuna.

  32. PLUTON • Otkriven je 1930 . g. ( ClydeTombaugh ) • Od 2006.g. ne smatra ga se planetom zbog njegove male veličine i načina orbite . Ubraja ga se u transneptunske objekte (objekt Kuiperova pojasa ; patuljasti planeti ). • Opaziti ga se može tek najvećim teleskopima. • Ima vrlo velik satelit Haron ( dvojni sustav Pluton – Haron ? ) .

  33. Kuiperov pojas • Područje neposredno nakon Plutonove putanje zove se Kuiperov pojas. Do danas je u njemu otkriveno oko tisuću objekata; promjeri većine iznose nekoliko desetaka ili stotina km, a nekolicina najvećih malo su veći od 1.000 km u promjeru. Kuiperov pojas izvor je kratkoperiodičnih kometa.

  34. Iz Kupierovog pojasa

  35. Oortov oblak • Ipak, čak ni Kuiperov pojas nije granica Sunčevog sustava. Područje dalje od Kuiperovog pojasa naziva se Oortov oblak. On je također ispunjen mnogobrojnim malim ledenim objektima, slične građe kao i kod objekata Kuiperovog pojasa, samo što se procjenjuje da su dimenzije tijela u Oortovom oblaku još manje, otprilike 10-20 km. Oortov oblak izvor je dugoperiodičnih kometa.

  36. Izgled Sunca s drugih planeta

  37. http://alpo-astronomy.org/

  38. Sample Question • Koji planet ima najviše satelita? Saturn!

  39. Sample Question • Kako se još zove planet Venera? Zvijezda Danica!

  40. Sample Question • Koji je planet najbliži Suncu? Merkur!

  41. Sample Question • Najveći planet je...? Jupiter!

  42. Zanimljivosti : • Najveći planet: Jupiter, promjera 139.822 km • Najmanji planet: Merkur, promjera oko 4900 km • Najgušći planet: Zemlja, s prosječnom gustoćom oko 5.5 većom od gustoće vode • Najlakši planet: Saturn, s prosječnom gustoćom od oko 0.68 većom od vode; 1/8 Zemljine • Najbrži planet: Merkur, koji se okreće oko Sunca prosječnom brzinom od 47.87 km/s • Najsporiji planet: Neptun , 5.5 km/s • Planet s najviše mjeseca: Jupiter, (63, a možda i više) • Planet s najmanje mjeseca: Merkur i Venera (0) • Planet s najdužim danom: Venera, 243 zemaljska dana • Planet s najkraćim danom: Jupiter, oko 10 zemaljskih sati • Planet s najvišim vulkanom: Mars, planina OlympusMons, visoka 29 km • Najvrući planet: Venera, s izmjerenom prosječnom temperaturom površine od 500°C • Najhladniji planet: Neptun, s izmjerenom prosječnom temperaturom površine -225°C

More Related