1 / 18

Poboljšanje kvalitete vode rijeke Save

Poboljšanje kvalitete vode rijeke Save. Hrvatske rijeke. Rijeke Hrvatske dio su europske prirodne baštine. Hrvatska se ističe gustom mrežom tekućica , što je svrstava u sam vrh zemalja sa dovoljnim zalihama pitke vode.

rodd
Télécharger la présentation

Poboljšanje kvalitete vode rijeke Save

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Poboljšanje kvalitete vode rijeke Save

  2. Hrvatske rijeke Rijeke Hrvatske dio su europske prirodne baštine. Hrvatska se ističe gustom mrežom tekućica, što je svrstava u sam vrh zemalja sa dovoljnim zalihama pitke vode. Ta je mreža podijeljena na dva slijeva – crnomorski (62% rijeka) i jadranski (38%). Rijeke su vrlo osjetljive na svaki oblik zagađenja, zbog čega su u EU zaštićene strogim zakonima, no u Hrvatskoj je gospodarenje njima zastarjelo.

  3. Nizinske rijeke Rijeke nizinskog prostora pripadaju crnomorskom slijevu i dunavskom porječju. Imaju miran pad, miran i dug tok, bogate su vodom i meandriraju (krivudaju). Njihov riječni režim (opskrba rijeke vodom) je većinom kišni – iznimka je Drava čiji je riječni režim mješovit. Tri najduže rijeke su Sava, Drava i Dunav, uz nekoliko manjih koje utječu u njih. na slici: rijeka Glina

  4. Drava Sava Dunav Najveći pritoci Save su Kupa i Una s desne, te Orljava, Lonja, Krapina i Sutla s lijeve strane. Najveći pritoci Drave su Mura s desne, te Bednja i Karašica s lijeve strane. Najveći pritoci Dunava su Drava i Vuka s desne strane.

  5. Gorske i primorske rijeke Gorske i primorske rijeke pripadaju jadranskom slijevu. Kraćeg su toka i većih padova, a neke imaju velik HE potencijal. Riječni režim im je kišni, osim Neretve koja ima mješoviti riječni režim. Najveće rijeke u primorskoj i gorskoj Hrvatskoj su Mirna i Raša u Istri, Gacka, Krbava i Lika u Lici te Zrmanja, Krka, Cetina i Neretva u Dalmaciji.

  6. Mirna Raša Gacka Lika Zrmanja Krka Cetina Neretva

  7. Zagađenost rijeka Pod zagađenosti rijeka podrazumijeva se kvalitativna i kvantitativna promjena fizičkih i bioloških svojstava i sastava vode. Budući da protječu kroz više zemalja, zagađenje rijeka postaje međunarodni problem. Rijeke se mogu zagaditi otpadnim i industrijskim vodama, naftom iz tankera ali i neposrednim djelovanjem čovjeka.

  8. Sava Sava je jedna od najduljih rijeka Hrvatske. Sava nastaje spajanjem Save Dolinke i Save Bohinjke u Sloveniji. Ulijeva se u Dunav kod Beograda. Čini najveći dio granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Najveći desni pritoci su joj Una i Kupa, a lijevi Sutla, Lonja, Orljava i Bosut. Vodopad Savice, izvor Save

  9. Sava Bohinjka Sava Dolinka

  10. Zagađenost rijeke Save Rijeka Sava je jedna od rijeka Hrvatske koje su u najvećoj opasnosti od zagađenja. Uzroci tih zagađenosti su velika napučenost njene obale i velike tvornice i industrijska područja sagrađena na njenim obalama – tj. industrijsko zagađenje

  11. Naftna mrlja Naftna mrlja je primijećena u travnju 2011. godine kod Slavonskog Broda, duljine oko 1 kilometra i vrlo neugodnog mirisa. Pretpostavlja se da je izvor onečišćenja bosanskobrodska rafinerija. Sličan se incident dogodio 2008. kada je više tisuća litara nafte isteklo iz neke bosanske kotlovnice.

  12. Razina kemijskih zagađenja rijeke Save bila je viša od uobičajene 2006., 2007. i 2008. godine, kako je utvrdilo istraživanje Norveškog instituta za ispitivanje vode i Instituta Ruđer Bošković. Uzrok zagađenja su antibiotici, a izvor tvornica antibiotika Pliva. Posljedice su zagađenje podzemnih voda (koje su izvori pitke vode) i razvoj superbakterija uzrokovan dugom izloženošću bakterija antibioticima.

  13. NE Krško Nuklearna elektrana Krško ne zagađuje Savu nuklearnim otpadom, kako se neko vrijeme smatralo, već za nekoliko stupnjeva povećava temperaturu vode. To izaziva poremećaj ravnoteže živog svijeta u rijeci jer ribe postaju ošamućene.

  14. Zagađenje kod Crnca 2009. godine, Županijski centar 112 Sisak primio je dojavu od građanina koji je primijetio da se u rijeku Savu kod mjesta Crnac iz „Željezarinog“ kanala izlijeva žuto crvenkasta tekućina. Na teren je izašla voditeljica Hrvatskih voda- ispostave Sisak koja je ustanovila da je uljna mrlja primijećena na ušću rijeke Kupe u Savu širine 20 metara. I zuzet je uzorak voda koji je poslan na analizu.

  15. Zagađenje kod Prelošćice 2010. godine kod mjesta Prelošćice blizu Siska pojavila se masna mrlja širine 20-ak metara. Međutim, 6 sati kasnije, Županijski centar je primio dojavu da je mrlja nestala. Stručnjaci Hrvatskih voda su ipak obišli mjesto događaja i pokušavaju utvrditi izvor nastanka masne mrlje. Onečišćenje je bilo minimalno i nije moglo prouzročiti ozbiljnije štete u rijeci Savi.

  16. Ako je došlo do zagađenja, osoba koja ga je izazvala ili primijetila može obavijestiti vodnu upravu, policijsku upravu ili inspekciju za zaštitu okoliša. U Savu se mora prestati bacati smeće iz kućanstva – za odlaganje takvog smeća i/ili otpada postoje posebni kontejneri. Prije svake plovidbe pažljivo pregledati brodove kako bi se spriječilo izlijevanje sadržaja koje brodovi prenose u vodu (npr. nafte). Smanjenje količine izlijevanja otpadnih voda iz kanalizacije u rijeku. Kako spriječiti zagađenje?

  17. Kako spriječiti zagađenje? • 2004. godine na snagu je stupio protokol o sprječavanju onečišćenja rijeke Save koji je Hrvatska potpisala 2009. godine u Beogradu. Svrha dokumenta jest sprječavanje, nadzor i smanjenje onečišćenja, uspostava tehničkih zahtjeva za opremu lučkih objekata, informiranje, izrada mjera za reagiranje u slučaju izlijevanja opasnih tvari te praćenje kakvoće voda.

  18. Prezentaciju izradila: Morana Belović, 8.b Mentor: Sabrina Curić Izvori: Wikipedia, tportal.hr, Sisak.Info, Aktual.hr, Jutarnji.hr

More Related