1 / 27

Zajednički projekat Svetske banke , Vlade Srbije i SIDA o reformi propisa i AEP u Srbiji

Srbija: Projekat reforme propisa i A nalize E fekata P ropisa Obuka o analizi efekata propisa (AEP). 14. ATK i A EP. Zajednički projekat Svetske banke , Vlade Srbije i SIDA o reformi propisa i AEP u Srbiji. Proces AEP: Ekonomska anali z a. Problemi i potrebe koje treba rešiti propisom

ronli
Télécharger la présentation

Zajednički projekat Svetske banke , Vlade Srbije i SIDA o reformi propisa i AEP u Srbiji

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Srbija: Projekat reforme propisa i Analize Efekata PropisaObuka o analizi efekata propisa (AEP) 14. ATK i AEP Zajednički projekat Svetske banke, Vlade Srbije i SIDAo reformi propisa i AEP u Srbiji

  2. Proces AEP: Ekonomska analiza • Problemi i potrebe koje treba rešiti propisom • Ciljevi i očekivani rezultati • Regulativne i neregulativne opcije • Relevantne opcije: analiza kritičnih pitanja i pretpostavki • Ekonomska analiza izvodljivih opcija • Najbolja opcija: zašto je najbolja Konsultacije Podaci

  3. Pregled • Ekonomska i finansijska analiza • Analiza osetljivosti • Zamena vrednosti • Značenje diskontne stope: vežba ‘dizel’ ili ‘benzin’

  4. Priliv Tarife Dodatne takse Nagomilavanje javnih finansija za projekat Isplate Trošakinvesticije Pozajmljivanje korisnicima Udeo javnih tela Redovni troškovi Novčani tok Iznos novca koji prima i troši investitor tokom određenog vremenskog perioda, ponekad u vezi sa određenim projektom

  5. Novčani tok – osnovna pitanja • Inkrementalne vrednosti Uzmite u obzir samo povećanje troškova i koristi koji se nagomilavaju počev od početne vrednosti. • Trajanje Razmotrite povećanje troškova i koristi tokom celog trajanja projekta

  6. Novčani tok – osnovna pitanja • Amortizacija Utvrđivanje smanjenja vrednosti neke imovine, prouzrokovana “korišćenjem i oštećenjem”, zastarelošću i pogoršanjem/nesposobnošću. Ne uzimajte amortizaciju vaše imovine u obzir u novčanom toku jer ćete duplo da računate (zašto?) a i ne postoji povezana novčana isplata • Završne vrednosti U poslednjoj godini trajanja projekta, spasena ili preostala vrednost imovine koja može biti opet korišćena i bilo koje povećanje njene vrednosti tokom trajanja projekta

  7. Šta morate uzeti u obzir kad vršite ekonomsku analizu Vrednost sredstava tokom vremena Sažimanje i eskontovanje

  8. Eskontovanje: Određivanje vremenske vrednsoti koristi i troškova • Predložene stroge kazne za zagađenje životne sredine podelile su Evropsku Komisiju zbog straha da će taj potez, predviđen da spreči 350.000 prevremenih smrtnih slučajeva godišnje, mogao da košta 12 milijardi evra (takođe godišnje) … • … na poslednjem sastanku, neki učesnici – uključujući G. Baroza, Predsednika, G. Verheugen, Komesara za industriju i C. McCreevy, Komesara za interno tržište, iskazali su zabrinutost zbog troškova. • Oni su ukazali na analizu efekata, prema navodima lista Financial Times, koja je predvidela da će kompanije i potrošači snositi direktne troškove od 5,9-14,9 milijardi evra svake godine od 2020. Poređenja radi, predviđanja kažu da će evropski propis o hemikalijama kompanije koštati 2,2 milijarde evra tokom 11 godina. • Pristalice Gdin-a Dimas (komesar za životnu sredinu) kažu da je ovo poređenje nepravedno zato što se plan zaštite vazduha proteže na 15 godina i da troškove snosi cela privreda, a ne samo jedan sektor … Izvor: Fajnenštel tajmz, ponedeljak, 04.07.2005. god.

  9. Eskontovanje: Određivanje vremenske vrednsoti koristi i troškova Koliko bi društvo trebalo da se žrtvujedanasda bi obezbedilobuduće koristi? • Način na koji se mere efekti tokom vremena je poznat kao eskontovanje. • Diskontna stopaje sud o relativnoj vrednosti tekućih i budućih efekata. • AEP bi trebalo da predstavi monetizovane troškove kao sadašnje vrednosti za poređenje opcija.

  10. Godina Uloženi kapital Kamata Ukupno 3 = 2+1 (1) (2) (3) 1 100 10 110 2 110 11 121 3 121 12,10 133,10 4 133,10 13,31 146,41 Sažimanje

  11. Godina Faktor eskontovanja 1 0,90909 2 0,82645 3 0,75131 4 0,68301 Sadašnja vrednost pri kamatnoj stopi od 10%

  12. Tehnike eskontovanja Neto sadašnja vrednost (NSV) Eskontovana Sadašnja vrednost(neki broj) Neto koristi od projekta. Potreban vam je diskontni faktor i novčani tok

  13. Neto sadašnja vrednost

  14. Tehnike eskontovanja Interna stopa prinosa (ISP) Diskontnastopakoja spušta NSV svih novčanih tokova na nulu. NSV se izračunava iz anuliranog novčanog toka eskontovanjem svih budućih iznosa do sada.

  15. Interna stopa prinosa

  16. NSV (VAN) i ISP (SRI) – Njihov odnos

  17. Još o vremenu: Izbor vremenskog horizonta Očekivani vremenski horizont koristi i troškova će odrediti koliko daleko treba da gledate u vašoj AEP. Analiza mora da gleda dovoljno daleko u budućnost kako bi se sprečilo znatno potcenjivanje koristi i troškova.

  18. Još o vremenu: Izbor vremenskog horizonta Pretpostavimo da postoji politika koja bi značajno smanjila emisiju gasova staklane bašte U osnovnom scenariju, nivo gasova koji stvaraju efekat staklene bašte u atmosferi bi stabilno rastao tokom vremena, sa odgovarajućim rastom u očekivanim zdravstvenim, socijalnim i ekološkim problemima. Analiza troškova i koristi, ograničena na prvu dekadu posle uvođenja politike, dala bi iskrivljenu sliku o odnosu koristi i troškova (zašto?). U ovom slučaju, od velike važnosti može biti konflikt između potrebe da se razmotri dovoljno dug vremenski period i smanjenja pouzdanosti predviđanja daleko u budućnost.

  19. Procena vanrednih okolnosti (mogućih ishoda) … u prošlosti Poštovani Gospodine, Ja imam jasne i drugačije planove za kretanje vojske na reci Potomak – Vaš plan je da da ide niz Čezapik … a moj da ide pravo do kote na željeznici jugoistočno od Manasa. Ako mi date zadovoljavajući odgovor na sledeća pitanja, ja ću sa zadovoljstvom odbaciti svoje planove u korist Vaših. Prvo. Da li Vaš plan podrazumeva utrošak više vremena i novca od moga? Drugo. Po čijem planu je pobeda sigurnija,po Vašem ili po mom? Treće. Po čijem planu je pobeda vrednija,po Vašem ili mom? Četvrto. Zapravo, nije li manje vredno to što bi se, po mom planu, neprijatelj odsekao od svih piteva? Peto. U slučajukatastrofe, zar ne bi bezbedno povlačenje bilo teže po Vašem planu nego po mom? S poštovanjem, Abraham Linkoln A. LINKOLN general-majoru G. McClellan-u, 03.02.1862.

  20. Nekoliko smernica o analizi osetljivosti Tačkasta ocena ne pruža kreatorima politike informacije o punom rasponu potencijalnih ishoda. Uvek je korisno videti kako se ocene neto koristi ili ishodi ekonomskih analiza menjaju sapretpostavkama o unetim parametrima Analiza osetljivosti je procedura čiji cilj je određivanje osetljivosti ishoda na promene u njenim glavnim parametrima. Ako mala promena parametara ima za rezultat relativno velike promeneu ishodima, kaže se da su ishodi osetljivi na taj parametar.Ovo može da znači da parametar mora da bude određen veoma precizno ili da se mora osmisliti alternativa za malu osetljivost.

  21. Nekoliko smernica o analizi osetljivosti • Fokusirajte se na ključne promenljive: ograničite analizu osetljivosti na unete parametre koji se smatraju “ključnim” ili posebno važnim. • Jasno predstavite rezultate: rezultate analize osetljivosti trebalo bi jasno predstaviti i propratiti opisnim tekstom. Najčešći pristup je oceniti promene u ekonomskim ishodima dok se varira jedan parametar, ostavljajući druge parametre na njihovoj osnovnoj vrednosti. • Identifikujtetačke promene: tačke promene su oni uslovi pod kojima se predložena politika menja (npr., kada ocena neto koristipromeni znak). • Ocenite potrebu za detaljnijom analizom. Odredite gde je potrebno opširnije se posvetiti neizvesnostima.

  22. Praktična ekonomska analiza … Kada radite na propisima iz oblasti zaštite životne sredine, kulture, zdravstva (precenjena dobra), možda nećete imati sve relevantne podatke, a možda ćete nerado monetizovati sve efekte. Slučaj 1) Imate P, ali ne Q: određujete vrednosti promene Slučaj 2) Imate Q, aline P. Imate tri mogućnosti: k) kvalitativan opis b) fizičke pokazatelje c) cene u senci

  23. Na šta treba obratiti pažnju u ekonomskoj analizi (6 tačaka) (Iz “Komparativna analiza AEP u deset država EU”) • Proceniti troškove i koristi svake regulativne opcije za svaki entitet koji je na udaru te opcije. Ispitati osetljivost i naglasiti mogućnosti i opasnosti. • Početi sa analizom TK od početne vrednosti • Pokušati da se monetizuje ili, bar, kvantifikuje. Kvalitet treba oceniti (setite se Maoa?) do 3-ćeg najboljeg rešenja. • Eksplicitno izraziti diskontnu stopu, kao i razloge za nju. • Uraditi procenu rizika kada se govori o zdravlju, bezbednosti i životnoj sredini. • Razjasniti sve relevantne hipoteze; navesti poreklo i upotrebu podataka. Izvor: Izveštaj za potrebe Grupe direktora EU za bolje propise (DBR). Izveštaj se može naći na sledećim website-ovima: www.funzionepubblica.it,www.betterregulation.ie, www.administratievelasten.nl and www.formez.it.

  24. Šta smo naučili... • U okviru AEP, ne postoji pristup ekonomskoj analizi tipa “univerzalne veličine”. • U većimi zemalja koje primenjuju AEP, ekonomska procena se priIagođava razmatranom slučaju (čak i ako mnoge zemlje imaju tendenciju da monetizuju troškove i koristi). • U načelu, izbor zavisi od: • uloge koju ima AEP u konkretno, društveno-ekonomskom kontekstu ili u određenim upravama • karakteristika predloženog pravila i raspoloživih sredstava • Ekonomska analiza je samo jedan (važan) korak u AEP. Konačna odluka ne zavisi samo od ekonomske analize

  25. Drugim rečima… • Da biste redovno sprovodili AEP, ne trebaju vam stručnjaci koji će uraditi ekonomsku analizu, odnosno, ne treba vam ‘vojska statističara i ekonomista’  treba da tražite proporcionalnost , fleksibilnost, kao i stručnjake koji već postoje u upravi. • Pokušajte da uzmete i koristite metodu kojaće biti primenljiva, čak i ako niste stručnjak.

  26. AEP nije … … “deus ex machina” –koji može da dođe do najviših dometa pravde, delotvornosti i uspešnosti… … to je praktično sredstvo za stvaranje podatakao glavnim ili važnijim uticajima nekog propisa. Donosilac političke odluke će morati da bira…

  27. Vežba Dizelilibenzin = Eskontovanje se … računa!

More Related