1 / 135

Patogeni mikroorganizmi dr Vera Kati ć, redovni profesor

Patogeni mikroorganizmi dr Vera Kati ć, redovni profesor. Istorijski. Zabeležene su brojna oboljenja ljudi nastala posle konzumiranja k ontaminiran e hran e i vod e. Smanjenju pojave alimentarnih oboljenja doprineli su: Prerada i dezinfekcija vode, pravilno uklanjanje otpada.

sabina
Télécharger la présentation

Patogeni mikroorganizmi dr Vera Kati ć, redovni profesor

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Patogeni mikroorganizmidr Vera Katić, redovni profesor

  2. Istorijski • Zabeležene su brojna oboljenja ljudi nastala posle konzumiranja kontaminirane hranei vode. • Smanjenju pojave alimentarnih oboljenja doprineli su: • Prerada i dezinfekcija vode, pravilno uklanjanje otpada. • Pranje i dezinfekcija ruku. • Pasterizacija mleka 1908. g. • Rashladni uređaji u domaćinstvu 1913.g.

  3. Trovanja hranom (bolesti prenosive hranom) • Normalno se povezuju sa simptomima kao što su dijareja i povraćanje; • Mogu takođe da budu uključeni glavobolja, stomačni grčevi i groznica; • Najveći broj trovanja hranom je izazvan bakterijama ili njihovim toksinima. • Drugi uzroci trovanja hranom mogu da budu mikotoksini.

  4. Alimentarna oboljenja (bolesti prenosive hranom) • Procenjuje se da ima 250 uzročnika alimentarnih oboljenja. • Alimentarno oboljenje • 2 ili više slučajeva istih oboljenja nastalih kao posledica konzumiranja hrane. • Najčešći uzročnici bolesti su bakterije. • Takođe bolesti prenosive hranom mogu da izazovu virusi, paraziti, prirodne i sintetisane hemijske materije, kao i toksini mikroorganizama.

  5. Alimentarna oboljenja (bolesti prenosive hranom) • Infekcije • Toksoinfekcije • Intoksikacije

  6. Klasifikacija Bolesti prenosive hranom Infekcije Trovanja Enterotoksogene invazivne Trovanja hemikalijama Intoksikacije

  7. Definicije • Trovanja: rezultat konzumiranja hrane koja sadržitoksične materije (hemikalije ili toksine). • Infekcije: rezultat konzumiranja hrane koja sadrži patogene mikroorganizme. • Toksini: otrovi koje stvaraju živi organizmi. • Intoksikacije: obolenja koja nastaju kao posledica konzumiranja hrane koja sadrži toksine.

  8. Najčešći period inkubacije kod nekih bolesti prenosivih hranom Hepatitis A Listeria monocytogenes Yersinia enterocolitica E. coli O157:H7 Campylobacter Shigella Cyclospora cayetanensus Clostridium botulinum Netifoidne Salmonella Clostridium perfringens Vibrio parahaemolyticus Staphylococcus aureus Sati Dani

  9. Epidemije bolesti prenosivih hranom u Republici Srbiji

  10. Virusi • Zašto nema dovoljno informacija o virusnim bolestima prenosivim hranom? • O virusima se razmišlja tek pošto se isključe bakterije kao uzročnici oboljenja. • Složenost tehnika za izolovanje virusa iz hrane. • Osetljivost elektronske mikroskopije 105 do 106 virusnih čestica/g hrane. • Infektivna doza 10-100 čestica/g.

  11. Virusne bolesti koje se prenose mlekom • Virusi koji su virulentni samo za čoveka i izvor kontaminacije mleka je čovek. • Adenovirusi • Poliovirusi • Coxsacki virusi • Virus infektivnog hepatitisa

  12. Virusne bolesti koje se prenose mlekom • Virusi koji su virulentni i za životinje i za ljude, a izvor kontaminacije mleka su obolele životinje: • Virus krpeljskog encefalitisa, • Virus slinavke i šapa, • Virus besnila, • Virus kravljih boginja.

  13. Adenovirusi • 45 imunološki različitih tipova. • Epidemijski i sporadični slučajevi respiratornih oboljenja • Jedan tip izaziva epidemijski keraktokonjuktivitis. • Glavni rezervoarovih virusa je čovek.

  14. Poliovirusi • Grupa: Picorna virusi • Kod ljudi izazivaju poliomielitis • Kontaminacija hrane iz fekalnog izvora.

  15. Coxsacki virusi • Prouzrokuje različite bolesti. • Opstaje pri pH 2,3 - 9,4

  16. Infektivna žutica • Osnovni putevi širenja uzročnika: • Ekskreti bolesnika, • Spoljašnja sredina, • Preko zagađene vode i hrane, • Prljavih ruku. • Ljudi u raznim infektivnim statijumima inaparentnog ili kliničkog hepatitisa imaju veliku ulogu u širenju epidemije. • Virus hepatitisa A: isključuje se iz poslovanja sa hranom obolela osoba i osoba kod koje nije prošlo 14 dana od poslednjih simptoma bolesti.

  17. Ocena mleka • Mleko se ocenjuje kao higijenski neispravno za javnu potrošnju ako je kontaminirano: • virusom epidemičnog hepatitisa, • virusom poliomielitisa.

  18. Krpeljski encefalitis • Uzročnik: Arbovirusi grupe B • Sinonimi: • Dalekoistočni ili rusko prolećno-letnji encefalitis. • Centralnoevropski krpeljski encefalitis. • Biundularni meningoencefalitis. • Difazična mlečna bolest. • Prenosioci virusa: • Ixodes persulcatus • Ixodes ricinus

  19. Krpeljski encefalitis • Najveća epidemija krpeljskog encefalitisa, preneta kozijim mlekom, opisana je u Rozanovi, Čehoslovačka. U epidemiji je obolelo preko 600 osoba. • Koze izlučuju virus mlekom. • Opasnost po zdravlje ljudi predstavlja sirovokozije mleko i proizvodi dobijeni od sirovog kozijeg mleka

  20. Slinavka i šap • Slinavka i šap je veoma kontagiozna infekcija papkara, naročito goveda, svinja, ovaca i koza, a virus retko izaziva bolest kod čoveka. • Obolele životinje izlučuju virus mlekom u fazi generalizovane bolesti. Mleko može da se kontaminira virusom u fazi generalizovane bolesti, ako se na površini papila jave afte. • Mleko je higijenski neispravno za javnu potrošnju ako potiče od krava obolelih od slinavke i šapa.

  21. Besnilo • Infektivna bolest centralnog nervnog sistema. • Virus besnila ima neke karakteristike Myxovirusa. • Mleko se ocenjuje kao higijenski neispravno za javnu potrošnju ako potiče od krava koje boluju od besnila, kao i od krava koje su cepljene živim virusom besnila, a nije prošlo 14 dana od cepljenja. • Mleko se ocenjuje kao uslovno higijenski ispravno za javnu potrošnju ako potiče od muzara 14 –90 dana posle cepljenja od besnila.

  22. Kravlje boginje • Uzročnik pripada Poxivirusima. • Mleko se ocenjuje kao higijenski neispravno za javnu potrošnju ako potiče od krava koje boluju od kravljih boginja.

  23. Bolesti izazvane bakterijama i rikecijama nastale posle konzumiranja mleka

  24. Tuberkuloza • Uzročnik iz roda Mycobacterium • M. tuberculosis (Zopf, 1883) tuberkuloza ljudi • Izlučuje se mlekom bilo da je patološki proces u vimenu ili na nekom drugom mestu. • M. bovis (Bergey, 1934) tuberkuloza goveda (tuberkuloza pluća, reproduktivnih organa, tuberkuloza vimena) • Izlučuje se mlekom i izoluje iz mleka • M. avium (Chester, 1901) tuberkuloza živine

  25. Tuberkuloza • Uzročnik je otporan na uticaj kiselih sredstava i alkohola. • Preživljava 6% H2SO4 15% HCl 4% NaOH • Robert Koch (1882) • Schutz (1901)

  26. Tuberkuloza • Znaci bolesti: • kašalj • loši proizvodni rezultati • karakteristične promene na vimenu. • Potvrda tuberkulinizacija • Forme tuberkuloze vimena: • lobularno infiltrativna • kazeozna • milijarna.

  27. Tuberkuloza-ocena mleka • Kao higijenski neispravno za javnu potrošnju ocenjuje se mleko koje potiče od muzara koje boluju ili se sumnja da boluju od tuberkuloze, kao i muzara koje su pozitivno reagovale na tuberkulinsku probu. • Mleko se ocenjuje kao uslovno higijenski ispravno za javnu potrošnju ako potiče od zdravih muzara iz staje u kojoj je utvrđena tuberkuloza i muzara koje su reagovale sumnjivo na tuberkulinsku probu.

  28. Preživljavanje M. bovis u različitim proizvodima od mleka

  29. Mycobacterium paratuberculosis • Johnova bolest preživara • Chron’s bolest ljudi • Krave sa subkliničkim znacima bolesti izlučuju mlekom M. paratuberculosis u maloj količini (50cfu/50ml). • Eksperimentalno izvedena pasterizacija sirovog mleka (72°C za 15 sec), veštački kontaminiranog sa 104 ili 106cfu M. paratuberculosis /ml, u potpunosti uništava ovaj patogen.

  30. Mycobacterium avium ssp. paratuberculosis • Termorezistentniji je od Mycobacteriumtuberculosis i Coxiella burnettii. • Mycobacterium avium ssp. paratuberculosisje izolovan iz: sirovog mleka krava, pasterizovanog mleka.

  31. Uticaj temperature na Mycobacteriumtuberculosis, Coxiella burnettii i Mycobacterium paratuberculosis Klinički izolat M. paratuberculosis Vreme u sekundama (log skala) C. burnetii M. bovis Temperatura (°C)

  32. Mycobacterium avium ssp. paratuberculosis • Paratuberkuloza prvi put opisana 1895. godine. • Uzročnik klasifikovan kao Mycobacterium 1910. godine. • Danas poznat kao Mycobacterium avium ssp. paratuberculosis • Sporo raste na hranljivim podlogama. • Preživljava u makrofagima i sferoplastima domaćina.

  33. Jone-ova bolest • Inficiraju se telad. • Klinički znaci bolesti se razvijaju kada goveda dostignu starost dve do tri godine.

  34. Jone-ova bolest • Hronična infekcija gastrointestinalnog trakta domaćih i divljih preživara. • Izvor infekcije je fekalni materijal, mleko ili kolostrum. • Mycobacterium avium ssp. paratuberculosis preživljava i umnožava se u makrofagima, zidu intestinuma i regionalnim limfnim čvorovima.

  35. Mycobacterium avium ssp. paratuberculosis • Mycobacterium avium ssp. paratuberculosis (MAP) se izlučujemlekom i fecesom 18 meseci pre prve pojave simptoma bolesti. • Životinje sa kliničkim znacima bolesti dnevno izlučuju fekalnim putem 5x1012 MAP/g. • Kontaminacija mleka: direktno iz mlečne žlezde indirektno fekalnim putem

  36. Značaj Mycobacterium avium ssp. paratuberculosis za zdravlje ljudi • Crohn-ova bolest je hronična granulomatozna inflamacija intestinalnog trakta. • Mycobacterium avium ssp. paratuberculosis izolovan od osoba obolelih od Crohn-ove bolesti je genetički identičan sa sojevima izolovanim kod goveda.

  37. Izolovanje Mycobacterium avium ssp. paratuberculosis

  38. Bruceloza • Malta, 1904 god. Epidemija britanskih vojnika. • Brucella melitensis (Hughes, 1892) izaziva: • brucelozu koza i ovaca • Brucella abortus (Schmidt i Weis, 1901) izaziva: • brucelozu velikih preživara • Brucella suis (Huddleson, 1929) izaziva: • brucelozu svinja • Sve brucele su virulentne i za druge domaće životinje i čoveka.

  39. Bruceloza • Bruceloza goveda se karakteriše: • Nekrotičnim promenama promenjenih organa. • Pobačajem gravidnih životinja. • Znaci bolesti: • abortusi • Najprecizniji simptom: • Porast antitela u krvnom i mlečnom serumu. • Dokazuje se: • Serološkim pregledom mlečnog i krvnog seruma. • Mlečnoprstenastom probom • Simptom bruceloze koza i ovaca: febra

  40. Preživljavanje Brucella spp. u namirnicama

  41. Kretanje bruceloze na teritoriji Republike Srbije 1999-2003. godina - - - - - -

  42. Slučajevi bruceloze u zemljama u okruženju • Slučajevi zabeleženi u: • Splitsko Dalmatinskoj i Hercegovačko Neretvanskoj županiji u 2007. godini. • Dubrovačko Neretvanskoj županiji. • U 2007. godini u FBIH od bruceloze obolelo 500 ljudi. • U tuzlanskom kantonu u 2008. godini obolelo 122 osobe. • U FBIH do kraja 2009. godine obolelo 2300 ljudi.

  43. Bruceloza u zemljama Evropske unije • U periodu 2004 -2008. godina trend smanjenja pojave bruceloze ljudi. • Bruceloza ljudi u 2007. i 2008. godini 0,1 slučaj na 100.000 stanovnika godišnje.

  44. Bruceloza • Brucele se izlučuju mlekom. • Pasterizacijom mleka uspešno se uništavaju i veće populacije brucela u mleku. • Mleko se ocenjuje kao higijenski neispravno za javnu potrošnju ako potiče od muzara koje su zaražene brucelama. • Mleko se ocenjuje kao uslovno higijenski ispravno za javnu potrošnju ako potiče od zdravih muzara iz staje u kojoj je utvrđena zaraza bruceloze.

  45. Q groznica • Q groznica je primarno zoonoza tipična mlečna zaraza • Uzročnik Cocxiella burnetii (Rickettia burnetii) • Kod ljudi se manifestuje kao akutna sistemska bolest sa naglim početkom i simptomima generalizovane slabosti, jezom i visokom temperaturom, mijalgijom i teškom glavoboljom.

  46. Q groznica • Nova klinička jedinica utvrđena 1935 godine u epidemiji febrilnog oboljenja među radnicima klanice u Brizbenu, Australija. • Qgroznica=“Q (kju) groznica” =(Q za query-znak pitanja) • Burnet je 1939. godine identifikovao izolate i patogen nazvao R.burnetii. • Balkanski grip 1943-44. godine • Znaci bolesti: • Pobačaj i neuspeh u proizvodnji

  47. Q groznica • Infekcija se dokazuje: • Serološkim pregledom krvnog i mlečnog seruma. • Izoluju se specifičnim bakteriološkim metodama. • Dokazuju se biološkim ogledom na zamorcima. • Infekcija nastaje: • kroz sitne abrazije na koži, • kroz konjuktive, • Konzumiranjem kontaminiranog sirovog mleka i • inhalacijom.

  48. Q groznica • Glavne osobine C. burnetii: • velika otpornost, • mala veličina infektivne doze. • Izlučuje se i mlekom životinja koje ne pokazuju kliničke znake bolesti. • C. burnetii preživljava u: • belom siru 42 dana • kiselomlečnim proizvodima 25 dana • obranom mleku 42 meseca • Vodovodskoj vodi 30-36 meseci

  49. Q groznica- ocena mleka • Mleko se ocenjuje kao higijenski neispravno za javnu potrošnju ako potiče od muzara koje boluju od Q groznice. • Mleko se ocenjuje kao uslovno higijenski ispravno za javnu potrošnju ako potiče od zdravih muzara iz staje u kojoj je utvrđena Q groznica ili sumnja da su obolele od Q groznice.

  50. Antraks • Uzročnik Bacillus anthracis • Mleko se ocenjuje kao higijenski neispravno za javnu potrošnju ako potiče od muzara koje boluju ili se sumnja da boluju od antraksa. • Mleko se ocenjuje kao uslovno higijenski ispravno za javnu potrošnju ako potiče od muzara do 14 dana posle cepljenja od antraksa i ako nije prošlo devet dana od uginuća neke krave od antraksa.

More Related