1 / 14

Aktualni gospodarsko-financijski trendovi u RH

Aktualni gospodarsko-financijski trendovi u RH. Božo Prka, Predsjednik Uprave PBZ; Nacionalno vijeće za konkurentnost Osijek , 15. rujan 2011. Gospodarska očekivanja za zapadnu Europu upozoravaju na usporavanje stope rasta u 2012. Hrvatska po stopama rasta zaostaje za CEE zemljama.

sari
Télécharger la présentation

Aktualni gospodarsko-financijski trendovi u RH

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Aktualni gospodarsko-financijski trendovi u RH Božo Prka, Predsjednik Uprave PBZ; Nacionalno vijeće za konkurentnost Osijek, 15. rujan 2011.

  2. Gospodarska očekivanja za zapadnu Europu upozoravaju na usporavanje stope rasta u 2012.Hrvatska po stopama rasta zaostaje za CEE zemljama

  3. Posljedica je to krize javnog duga u zemljama zapadne EuropeCEE zemlje bilježe nešto blaža kretanja na nižim razinama udjela u BDP Javni dug, % BDP-a (∆ u p.b.) Izvor: Eurostat +32 +8 +13 +8 +17 +14 +12 +13 +9 +20 Njemačka Grčka  Španjolska Francuska Italija Češka Mađarska Poljska Slovačka Hrvatska 2008 2009 2010

  4. Rast javnog duga utječe na rast fiskalnog deficita kroz povećane kamatne rashode te najavljuje potrebu snažne fiskalne konsolidacije… kroz koju zemlje zapadne Europe prolaze smanjujući primarni deficit… Ukupni deficit (ESA95), % BDP-a Izvor: Eurostat Primarni deficit/suficit, % BDP-a Izvor: Eurostat Njemačka Grčka  Španjolska Francuska Italija Njemačka Grčka  Španjolska Francuska Italija 2008 2009 2010

  5. … za razliku od zemalja CEE kod kojih je fiskalna konsolidacija manje uspješna te dovodi do rasta primarnog deficita. Ukupni deficit (ESA95), % BDP-a Izvor: Eurostat Primarni deficit/suficit, % BDP-a Izvor: Eurostat Češka Mađarska Poljska Slovačka Hrvatska Češka Mađarska Poljska Slovačka Hrvatska 2008 2009 2010

  6. Izostanak fiskalne konsolidacije dovodi do rasta percepcije rizika ulagača, a time i cijene zaduživanja

  7. Uz rastuću cijenu vanjskih i cijena domaćih izvora financiranja banaka u RH je viša nego u eurozoni

  8. Sveukupni rizici u poslovanju banaka u RH su viši nego u eurozoni, kao i trošak regulacije Primjer konstrukcije kamatne stope u RH Izvor: HUB Analize br. 30 Cijena izvora + Trošak regulacije + Operativni trošak banke + Trošak rizika + Očekivana zarada = Aktivna kamatna stopa

  9. Kamatne stope banaka u RH zbog toga su neminovno više nego u eurozoni • jedini učinkovit način smanjenja kamatnih stopa je smanjenje premije rizika • premija rizika najviše zavisi o ukupnoj gospodarskoj, a posebno o fiskalnoj politici • fiskalna prilagodba, reforme i ulazak u EU predstavljaju najbolji način smanjenja premije rizika i kamatnih stopa

  10. Bankarski sektor u Hrvatskoj dobro je kapitaliziran

  11. … i u odnosu na regulatorne zahtjeve i u odnosu na CEE zemlje

  12. Iako optimizam poslovnog sektora lagano raste u RH…

  13. …situacija u Euro zoni je vrlo kritična ovih dana. • Nemamo odgovore na pitanje kuda ide euro zona. Postoji velika razjedinjenost kako rješavati probleme. Očito je da se radi o krizi povjerenja (u institucije, vodstva i sl.) koje se neće ni brzo ni lagano povratiti, stoga se treba pripremiti na razdoblja niskog rasta (stagnacije?) uz pojačanu volatilnost na svim tržištima. • Tržišta ne vjeruju da je EFSF (sa € 440 milijardi) odgovor na probleme koji su višestruko veći od kapaciteta tog fonda. Javni dug zemalja euro zone premašuje 80% BDP-a i iznosi oko 7400 milijardi Eura ili 17x viši od EFSF-a. • Samo grčki javni dug premašuje € 330 milijardi (a 50% bi trebalo otpisati). U tom slučaju niz banaka u euro zoni dolazi u probleme. Ako tržišta napadnu velike zemlje poput Italije, odgovora nema. • Kriza euro zone se kroz nekoliko kanala može prenijeti na Hrvatsku: • Više kamatne stope, tj. viši rizik zemlje (kroz učinak zaraze), i skuplje servisiranje i javnog i privatnih dugova • Manji kapitalni priljevi zbog krize u zemljama odakle kapital dolazi • Manja potražnja za našim izvozom roba (ali i usluga kroz turizam) i sporiji rast • Pad optimizma i potrošača i poduzetnika kao rezultat krize u euro zoni.

  14. Što su mogući naši odgovori u toj situaciji? • Zbog parlamentarnih izbora ne očekujemo brze reforme, • Nadamo se da će nova Vlada (ma tko pobijedio) napokon početi s pravim strukturnim reformama koje bi povećale konkurentnost hrvatskog gospodarstva, • Prvo je nužna fiskalna konsolidacija. Vjerojatno je privremeno financiranje za Q1 2012, no struktura proračuna će biti ključna za budućnost, • Bez toga nam pada rejting i poskupljuje zaduživanje, • Jedino je rješenje izlaska iz krize više konkurentnosti poduzeća kroz inovativnost i poduzetništvo i niže troškove države (konsolidacija fiskusa i strukturne reforme javne uprave, pravosuđa, tržišta rada i obrazovanja i zdravstva)

More Related