1 / 25

Javna tribina

Vedrana Spajić - Vrkaš Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Između Prometeja, Sizifa i Salierija: Učenje za ljudska prava made in Croatia. Javna tribina

sawyer-eaton
Télécharger la présentation

Javna tribina

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Vedrana Spajić-VrkašIstraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvoFilozofski fakultet Sveučilišta u ZagrebuIzmeđu Prometeja, Sizifa i Salierija: Učenje za ljudska prava made in Croatia Javna tribina Uloga ljudskog prava na obrazovanje u demokratizaciji visokog obrazovanja u Hrvatskoj SIC, 11. travnja 2005. Centar za ljudska prava, Ulica kralja Drzislava 6, Zagreb

  2. Što je obrazovanje? • Je li obrazovanje opće i neotuđivo pravo svakog ljudskog bića? • Ako jest, je li ono usmjereno na učenje, zaštitu i promicanje ljudskih prava i sloboda?

  3. Kodifikacija • Opća deklaracija o ljudskim pravima, čl. 26. • Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, čl. 13. • Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, Protokol br. 1, čl. 2. • Europska socijalna povelja, čl. 10. • Povelja temeljnih prava Europske Unije, čl. 14. i Ugovor kojim se uspostavlja Ustav Europe, čl. 74.

  4. Pravo na obrazovanje (a)

  5. Pravo na obrazovanje (b)

  6. Povelja temeljnih prava Europske unije • Utvrđuje slobodu osnivanja obrazovnih ustanova uz obvezu «poštivanja demokratskih načela i prava roditelja da osiguraju obrazovanje i poučavanje svoje djece prema svojim religijskim, filozofskim i pedagoškim uvjerenjima te skladu s domaćim zakonima koji određuju ostvarenje tih sloboda i prava» .

  7. Pravo na učenjeprema Deklaraciji 4. UNESCO-ve međunarodne konferencije o obrazovanju odraslih'Pariz, 1985. • pravo na čitanje i pisanje; • pravo na postavljanje pitanja i analizu; • pravo na imaginaciju i kreaciju; • pravo na upoznavanje svijeta i sudjelovanje u stvaranju povijesti; • pravo na pristup obrazovnim resursima; • pravo na razvoj individualnih i kolektivnih umijeća.

  8. Pravo na obrazovanjeprema Izvještaju K. Tomaševske, posebne UN-ove izvjestiteljice za prava djeteta, 2001. 4A shema • pravo na obrazovanje • raspoloživost (availability) • dostupnost (accessibility) • prava u obrazovanju • prihvatljivost (acceptability) • prilagodljivost (adaptability)

  9. Pravo na visoko obrazovanje • raspoloživost • broj i raznolikost javnih i privatnih institucija, resursa za učenje i poučavanje, stručnjaka i tijela potpore • postojanje ostvarive i razvoju okrenute nacionalne obrazovne politike • sustav praćenja i prikupljanja podataka • dostupnost • ukidanje svih pravnih, administrativnih i financijskih prepreka koje vode diskriminaciji i isključivanju pojedinca (kriteriji upisa i prijelaza, priznanje stranih diploma) • prihvatljivost • osiguranje obrazovanja prema odgovarajućim standardima kvalitete programa, uključujući slobodu od cenzure i priznanje studenta kao subjekta prava • prilagodljivost • prilagodba obrazovanja različitim grupama studenata (manjine, studenti koji pripadaju manjinama, s posebnim potrebama itd.)

  10. Vizija razvoja obrazovanja Hrvatske • Ima li Hrvatska viziju razvoja obrazovanja? • Što su njena polazišta i ciljevi? • Je li ona izrađena konsenzusom? • Je li ona službeno prihvaćena? • Jesu li o njoj upoznati građani? • Prati li je validna analiza stanja? • Čini li ona, zajedno s rezultatima analize, polazište za izradu strategije razvoja? • Kako se prati i vrednuje primjena strategije? • Kako se izvještava o rezultatima promjena? • Čine li izvještaji polazište za novi ciklus promjena?

  11. Reforma visokog obrazovanja • Zašto? • Što? • Kako?

  12. Zašto reforma • Nacionalni zahtjevi? • Europski zahtjevi? • Lisabonska strategija • Bolonjski proces • Kopenhagenski kriteriji

  13. Lisabonska strategija (2000) Glavni cilj: Europu razviti kao globalno najkopetetivniju i najdinamičniju ekonomiju temeljenu na znanju, koja će biti u stanju održati svoj ekonomski rast povećavanjem broja i kvalitete radnih mjesta i jačanjem društvene kohezije. • unaprijediti kvalitetu i učinkovitost sustava obrazovanja i izobrazbe • ulakšati pristup sustavima obrazovanja i izobrazbe • otvoriti sustave izobrazbe i obrazovanja širem svijetu

  14. Bolonjski proces10 konkretnih mjera

  15. Kopenhagenski kriteriji za pridruživanje EU • ekonomski • postojanje funkcionirajuće tržišne ekonomije i sposobnost suočavanja s kompetetivnim tržišnim pritiscima unutar Unije • politički • stabilnost institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i zaštitu manjina • aquis communitaire • sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva, uključujući privrženost ciljevima, političke, ekonomske i monetarne unije

  16. Zadaci za Hrvatsku u visokom obrazovanju • podizanje svijesti svih građana • informiranje i savjetovanje • obrazovanje i izobrazba • istraživanje • razmjena • sustavno planiranje • održivi financijski, materijalni, administrativni i dr. sustavi potpore

  17. Interdisciplinarni kurikulum za ljudska prava i demokratsko građanstvo na sveučilištu Nositelj: Istraživački centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu Cilj: Izrada i provedba interdisciplinarnog poslijediplomskog stručnog programa obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo za nastavničke i srodne fakultete

  18. 4 sveobuhvatne strategije obrazovnih promjena Fokus na rezultatu: • odgovornost temeljena na standardu • cjelovita institucionalna promjena • tržišne strategije (kompetetivni model) Fokus na procesu: • zajedničko donošenje odluka (kooperativni model) • osiguranje održivosti

  19. Strategija koja polazi od odgovornosti određene općim standardima Pretpostavka - uvođenje jasnih izlaznih standarda i sustavnog testiranja Aspekti: • jasni standardi sadržaja • testiranje vođeno standardima • profesionalni razvoj povezan sa standardima • permanentno izvještavanje o rezultatima • nagrade i sankcije prema standardima • vođenje i potpora

  20. Strategija koja polazi od cjelovite institucionalne promjene Karakteristike: • intrinzični ciljevi • sveobuhvatan i koordiniran pristup • uvođenje akcijskog istraživanja • samoevaluacija • samorazvoj • pristup temeljen na dokazima (napredovanje studenata)

  21. 12 dimenzija cjelovite institucionalne promjene (D. Conley)

  22. 4 modela promjene kurikuluma • Kurikulum orijentiran na sadržaj(liberalni edukatori) • Kurikulum orijentiran na proizvod(znanstveni teoretičari) • Kurikulum kao proces(razvojno orijentirani edukatori) • Kurikulum orijentiran na praksu(kritičari obrazovanja i društveni rekonstruktivisti)

  23. Standardni postupak prilikom izmjene kurikuluma prema modelu kurikuluma orijentiranog na proizvod • Korak 1: dijagnozapotreba • Korak 2: formulacija ciljeva • Korak 3: selekcija sadržaja • Korak 4: organizacija sadržaja • Korak 5: selekcijaiskustava učenja • Korak 6: organizacija iskustava učenja • Korak 7: određivanje sadržaja i postupaka evaluacije

More Related