Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2013. – 2015. Slavko Linić, ministar financija

2. Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2013. – 2015. Slavko Linić, ministar financija Zagreb, srpanj 2012. Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2013. – 2015. www.mfin.hr

3. Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2013. – 2015. Gospodarsko-politički kontekst u kojemu se izrađuju ovogodišnje Smjernice karakterizira iznimno nepovoljno makroekonomsko okruženje, te novo produbljivanje financijske i ekonomske krize u inozemstvu. Takva kretanja pokazala su i da je dosadašnji model ekonomskog rasta temeljen na rastu osobne potrošnje iscrpljen, te da je potreban prelazak na model rasta koji će se temeljiti na ulaganju u produktivne sektore i rastu proizvodnje. Nužan je nastavak provođenja fiskalne konsolidacijei poštivanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji predviđa značajno smanjenje proračunskih rashoda pri čemu je važno zadovoljiti trošak financiranja kamata i uplata u zajednički proračun EU. Uz fiskalnu konsolidaciju za ekonomski oporavak i rast nužno je i ubrzavanje i intenziviranje strukturnih reformi, koje su planirane u širokom spektru područja. Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2013. – 2015. www.mfin.hr

4. Makroekonomske projekcije U ove makroekonomske projekcije ugrađene su procjene utjecaja provedenih i najavljenih mjera ekonomske politike, kao i pretpostavka povoljnijih gospodarskih kretanja u međunarodnom okruženju u narednom razdoblju. U 2012. godini očekuje se realna stagnacija BDP-a odnosno stopa promjene od 0,0%. U narednom razdoblju očekuje se postupno ubrzanje realnog rasta BDP-a i to u: • 2013. godini 1,8% • 2014. godini 3,0% te • 2015. godini 3,5% Makroekonomske projekcije upućuju na usporavanje stope inflacije s razine od nešto iznad 3% u 2012. na iznad 2% krajem projekcijskog razdoblja. Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2013. – 2015. www.mfin.hr

5. Prihodi državnog proračuna (1) Ukupni prihodi državnog proračuna u 2013. projicirani su u iznosu od 112,7 milijardi kuna, rast od 3,4%, u 2014. u iznosu od 118,5 milijardi kuna, rast od 5,2%, te u 2015. u iznosu od 123,8 milijardi kuna, rast od 4,5%. Porezni prihodi projicirani su na konzervativnim pretpostavkama, uzimajući u obzir izmjene u poreznim zakonima koje su stupile na snagu tijekom 2012., a čiji će cjelogodišnji efekti kao i daljnji učinci biti vidljivi i tijekom 2013. Kretanje poreznih prihoda u projekcijskom razdoblju uvjetovano je i budućim promjenama u poreznom sustavu koje se odnose na: • daljnje usklađivanje s pravnom stečevinom EU - ukidanje nulte stope PDV-a s 1. siječnjem 2013. i uvođenje snižene stope od 5% te uvođenje snižene stope od 10% na usluge prehrane u ugostiteljskim objektima • uvođenje poreza na imovinu • početak procesa fiskalizacije • daljnje smanjenje stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje s 13% na 12% od 1. siječnja 2013. Važnu kategoriju prihoda u narednom razdoblju predstavljat će i pomoći EU.

6. Prihodi državnog proračuna (2) Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2013. – 2015. www.mfin.hr

7. Rashodi državnog proračuna (1) U narednom trogodišnjem razdoblju rashodi državnog proračuna bit će prilagođeni fiskalnim mogućnostima zemlje odnosno kontinuirano će smanjivati svoj udio u bruto domaćem proizvodu, čime će dugoročno pridonijeti stabilnosti javnih financija. Rashodi proračuna ostvarivat će se u skladu s ciljevima i prioritetima Vlade RH, uz istodobno poštivanje odredbi fiskalnog pravila iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Značajne implikacije na visinu i strukturu rashoda imat će i procesi povezani s pristupanjem i punopravnim članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2013. – 2015. www.mfin.hr

8. Rashodi državnog proračuna (2) U 2013. rashodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 122,3 milijarde kuna, u 2014. u iznosu od 126,2 milijarde kuna, a u 2015. u iznosu od 128,8 milijardi kuna. Rashodi za zaposlene – u 2013. projicirani na razini od 20,5 milijardi kuna • u značajnoj mjeri određeno racionalizacijom broja zaposlenih Materijalni rashodi - u narednom trogodišnjem razdoblju procjenjuju se na prosječnoj razini od 8,1 milijarde kuna • daljnji nastavak primjene mjera racionalizacije i štednje na svim stavkama, a posebno na naknadama troškova zaposlenima, rashodima za usluge i dr. Financijski rashodi – u 2013. projicirani na razini od 10 milijardi kuna -2 milijarde kuna više u odnosu na razinu planiranu u 2012. • projicirani su u skladu sa stanjem uvjeta na financijskim tržištima te dospijećima budućih plaćanja kao i preuzimanjem jamstava brodogradnje u javni dug Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2013. – 2015. www.mfin.hr

9. Rashodi državnog proračuna (3) Subvencije - u 2013. iznose 6,2 milijarde kuna – godišnje povećanje od 691,8 milijuna kuna • subvencije poljoprivredi – potreba većeg nadzora i kontrole pri dodjeli • subvencije HŽ-u – nužnost provođenja strukturnih reformi – potrebno smanjiti ovisnost željeznica o državnom proračunu i pridonijeti jačanju njihove konkurentnosti • ulazak RH u EU te mogućnost većeg korištenja sredstava iz strukturnih fondova EU dodatno će ubrzati procese restrukturiranja i modernizacije HŽ-a • subvencije brodogradnji - u skladu s obvezama iz planova restrukturiranja - predstavljaju doprinos RH tom procesu Pomoći –u 2013. projicirane na razini od 6,7 milijardi kuna - 1,7 milijardi kuna više • obveza plaćanja doprinosa RH u proračun EU od 1. srpnja 2013. – 1,7 milijardi kuna • u 2014. doprinos proračunu EU iznosit će 3,8 milijardi kuna, a u 2015. 3,9 milijardi kuna Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2013. – 2015. www.mfin.hr

10. Rashodi državnog proračuna (4) Naknade građanima i kućanstvima - u 2013. iznose 64,4 milijarde kuna - povećanje od 638,2 milijuna kuna • njihova visina najvećim dijelom određena kretanjima rashoda za mirovine i zdravstvo te rashodima za dječji doplatak, porodiljne naknade, naknade za nezaposlene te socijalnu skrb • provođenje strukturnih reformi usustavu zdravstva, socijalne skrbi, osnovnog i srednjeg školstva te znanosti Ostali rashodi - planirani na razini od 4,8 milijardi kuna • zbog ograničenih sredstava prioritet trebaju imati projekti koji se sufinanciraju iz EU fondova • pojedina ministarstva trebaju s velikom pažnjom pristupiti planiranju i pripremi projekata koji će biti realizirani iz fondova EU u idućem razdoblju Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2013. – 2015. www.mfin.hr

11. Rashodi državnog proračuna (5) Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2013. – 2015. www.mfin.hr

12. Manjak/višak u razdoblju 2011. – 2015. – metodologija računskog plana Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2013. – 2015. www.mfin.hr

13. Zakon o fiskalnoj odgovornosti Fiskalno pravilo Zakona o fiskalnoj odgovornosti nalaže da se ukupni ESA 95 rashodi općeg proračuna izraženi udjelom u procijenjenom BDP-u godišnje smanjuju za najmanje 1 postotni bod. Zakonom se definira da se povećanje rashoda općeg proračuna izravno povezanih uz financiranje projekata sufinanciranih iz pretpristupnih programa pomoći i europskih fondova u procesu pridruživanja RH EU i u prve tri godine članstva izuzima od utvrđenih fiskalnih pravila. U Smjernicama se čak i bez izuzimanja rashoda povezanih s financiranjem EU projekata, poštuje Zakon o fiskalnoj odgovornosti. Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2013. – 2015. www.mfin.hr

14. Financiranje u razdoblju 2013. – 2015. Politika financiranja u nadolazećem razdoblju bit će okarakterizirana smanjenim potrebama za financiranjem prvenstveno kao rezultat smanjivanja fiskalnog deficita. U razdoblju 2013. – 2015. na naplatu dospijeva šest obveznica, pri čemu su četiri domaće, a dvije inozemne. U pogledu pozitivnih implikacija na financiranje i dinamiku javnog duga, treba naglasiti značaj i potrebu privatizacijskih primitaka u nadolazećem razdoblju. Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2013. – 2015. www.mfin.hr

15. Javni dug u razdoblju 2013. – 2015. Uz osnovnu projekciju kretanja javnog duga koja se temelji na srednjoročnim fiskalnim i ekonomskim kretanjima važno je istaknuti da se u razdoblju do pristupanja RH u EU očekuje i povećanje javnog duga temeljem preuzimanja duga brodogradnje. Projekcije ukazuju na povećanje javnog duga s razine od 46,7% BDP-a krajem 2011. na razinu od 51,7% BDP-a krajem 2012. U 2013. godini, sukladno fiskalnim i ekonomskim kretanjima, javni dug povećava se do razine od 52,9% BDP-a, nakon čega se u 2014. godini očekuje njegovo smanjivanje na razinu od 52,6% BDP-a, a u 2015. godini i njegovo daljnjesmanjivanje na razinu od 51,5% BDP-a. Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2013. – 2015. www.mfin.hr