D24-D25

1. MJERE SIGURNOSTI PUTNIKA I TERETA ODNOSNO CJELOVITOSTI TRUPA NA PUTNIČKIM I RO-RO PUTNIČKIM BRODOVIMA D24-D25

2. 1. Uvod • Veliki broj putničkih brodova i trajekata plovi većinom između većih gradova sjeverne i zapadne Europe. • Prevoze milione putnika svake godine. Većina tih brodova su tzv. roll-on-roll-off izvedbe i prevoze istovremeno i teret i putnike. • Putnički ro-ro brodovi mogu prevoziti i preko 3000 putnika.

3. Uvod • Posljednih godina dogodio se velik broj vrlo ozbiljnih nesreća, uključujući i brodove Harald of Free Enterprise, Scandinavian Star i Estonia. • Sve nesreće rezultirale su velikim gubitkom života, ali su dovele i do stvaranja stručnih internacionalnih tijela koja su započela razmatrati ovaj problem. • Iako je broj nesreća velikih trajekata mali, ozbiljnost nesreća je u tome što je broj žrtava bio golem.

4. Uvod • Glavni problem bio je identificiran: sačuvati stabilitet u različitim stanjima i spasiti sve na brodu. • Problem stabiliteta primjenjiv je na sve ro-ro brodove, iako su samo putnički katastrofalni po broju žrtava. • Svi ti brodovi građeni su s glavnom svrhom -maximalnog kapaciteta prijevoza tereta i -što bržeg ukrcaja i iskrcaja tereta.

5. Uvod • To je dovelo do stvaranja projekata brodova s velikim otvorenim palubama za vozila i kontejnere. Takve palube su uobičajeno blizu vodne linije. Ako se te velike palube naplave, slobodna vodena površina utjecat će drastično na stabilitet broda. Čak i male količine vode dovest će do značajnog gubitka stabiliteta.

6. Uvod • Problem spašavanja je još veći zbog velikog broja putnika i posade na brodu. Prema SOLAS pravilima, trajekti trebaju biti tako projektirani da ostanu uspravni najmanje 30 minuta, čak i po teškom vremenu. • Ta pravila potječu iz vremena kad je broj putnika i posade bio značajno niži nego danas.

7. Uvod • S brojem ljudi na brodu danas, iskustvo govori da je to vrijeme značajno prekratko. • U tri slučaja, na tri različita broda u Finskoj (Wasa Queen, Sally Albatross i Tallink) bilo je evakuirano po oko 1000 putnika. • Evakuacije su bile izvedene po dobrom vremenu, ali su ipak trajale oko 1,5 sat.

8. 2. Razvoj ro-ro brodova • Začetak modernih roll-on/roll off brodova možemo smjestiti negdje sto godina unazad, kada su se takvi brodovi izrađivali za prijevoz vlakova preko rijeka koje su bile preširoke za izgradnju mostova; • takvi brodovi bili su opremljeni tračnicama i vlakovi su naprosto ulazili u brod (rolled on to the ship) koji je zatim prelazio rijeku, a zatim su vlakovi izlazili na drugoj strani rijeke (rolled off). • Primjer takvog broda je škotski trajekt Firth of Forth iz 1851. godine.

9. Razvoj ro-ro brodova • Ideja o korištenju ro-ro brodova za prijevoz cestovnog saobraćaja, pokazala se praktičnom tek za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada se ta ideja iskoristila za gradnju brodova za prijevoz tenkova korištenih npr. pri iskrcavanju u Normandiji. • Trgovački brodovi počinju se razvijati kasnih 1940-tih godina i početkom 50-tih godina. Pokazali su se zaista popularnima, pa su doveli do značajnih tehničkih. napredaka - kako u razvoju karakteristika brodova, tako i u razvoju prihvatnih luka.

10. Razvoj ro-ro brodova • Za brodovlasnike takav je način prijevoza pokazao mnoge prednosti, prvenstveno brzinu; automobili ili kamioni mogu se uvesti direktno na ro-ro brod u jednoj luci i u drugoj luci jednostavno izvesti u vrlo kratkom vremenu, tako značajno uštedjevši vrijeme provedeno u luci. • Ro-ro brodovi se mogu također dobro povezati s prijevozom nekih drugih vrsta tereta, kao što su npr. kontejneri. Naročito su omiljeni kod vlasnika osobnih automobila i turističkih djelatnika jer su u neku ruku i oni doprinijeli značajnom porastu turizma.

11. Razvoj ro-ro brodova • Do 1950-tih godina, ako je netko želio prevesti svoj automobil s jedne na drugu stranu mora, morao ga je "uvesti" u brod dizalicom, što je vrlo spor i skup proces. • U Velikoj Britaniji u Doveru 1953. godine otvoren je prvi ro-ro terminal. Do tada je ta luka služila za utovar dizalicama samo 10 000 automobila godišnje, da bi se s ro-ro terminalima taj broj samo u prvoj godini udeseterostručio, a do 1985. godine ta se brojka popela na preko 2.5 miliona vozila. Do 1994. taj je broj narastao na 4.6 miliona.

12. Razvoj ro-ro brodova • 1994. godine oko 4600 ro-ro brodova plovilo je svjetskim morima. Posebno su popularni u Europi; ali česti su na linijama između Europe i Sjeverne Amerike, Europe i Bliskog istoka, a također je značajan i promet između Sjeverne Amerike i Kariba.

13. 3. Podjela ro-ro brodova • Podjela ro-ro brodova vrlo je kompleksna. Postoje, naime, različiti kriteriji po kojima bi ih mogli razvrstati, ali i različiti sudionici u ro-ro transportu, koji tu podjelu vrše u skladu sa svojim potrebama. Vrlo često se kao kriterij uzima veličina ili gaz ro­ro broda. S druge strane, ti se brodovi klasificiraju prema namjeni i vrsti tereta za koju su građeni.

14. Podjela ro-ro brodova • Početkom sedamdesetih godina dolazi do diferencijacije prema dužini relacije na kojoj plove, a koristi se i razvrstavanje prema generacijama - odnosno periodima u kojima su građeni, prema nosivosti i dužini plovidbene rute.

15. 3.1. Podjela prema gazu • Međunarodna komisija za standardizaciju ro-ro brodova i vezova (Report ofthe International Commisssion on the Standardisation of Roll-on!Roll-off Ships and Berths, Bruxselles) preporučila je 1966. godine da se vezovi za ro-ro brodove grade s dubinom uz obalu od 6,1 metara. Kao argument poslužila im je okolnost da je tada u eksploataciji većina brodova imala gaz manji od 6 metara, pa se ro-ro brodovi, zbog lakšeg planiranja izgradnje specijaliziranih terminala dijele na dvije klase: • klasa" A" s gazom do 6 metara, • klasa "B" s gazom iznad 6 metara.

16. 3.2. Podjela prema klasifikacijskim društvima • Klasifikacijska društva su organizacije koje se bave tehničkim nadzorom pomorskih plovila. Kako oni i sami kažu, njihov je osnovni zadatak promicanje sigurnosti ljudskih života i imovine na moru i unutarnjim vodama, te zaštita pomorskog okoliša.

17. Podjela prema klasifikacijskim društvima • Tehnička pravila propisuju najviše primjenjive međunarodno prihvaćene tehničke standarde, tj. usuglašene zahtjeve IACS-a, kao i obvezatne ugovorne dokumente Međunarodne pomorske organizacije (IMO). • Klasifikacijska društva ro-ro brodove razvrstavaju u različite kategorije. • Svi se uglavnom koriste kategorijom putničko-teretni brodovi, koju onda razdijeljuju na više podskupina.

18. 3.2.1. Hrvatski registar brodova • Hrvatski registar brodova ne odvaja na poseban način vrste brodova. Ukoliko postoji neka specifičnost za dotičnu vrstu broda, Hrvatski registar dodat će zasebno poglavlje unutar nekog dijela registra. • Npr. sve posebnosti vezane uz stabilitet nalaze se u dijelu 4. "Stabilitet", a pod dodatnim zahtjevima za stabilitet u točci 3.1 date su sve posebnosti koje se tiču upravo npr. putničkih brodova. Gdje je to god potrebno Hrvatski registar poziva se na pravila ili rezolucije SOLAS-a.

19. Hrvatski registar brodova • Hrvatski registar brodova dijeli svoja pravila za tehnički nadzor pomorskih brodova na zasebne dijelove od kojih je dio 21 posvećen prijevozu putnika. U tom dijelu daju se upute na koje dijelove pravila se treba obratiti. Neki dijelovi su još u razradi, kao dio 28 - brodovi za ukapljene plinove ili dio 29 - pravila za gradnju brzih brodova.

20. 3.2.2. Lloyds Register of Shipping Ro-ro brodovi uvrštavaju se, prema Lloyds Register of Shipping, u grupu za prijevoz suhog tereta, odnosno putnika (dry cargo/ passenger ship). Unutar te grupacije brodovi se dijele na : • barge carrier, • container ro-ro cargo ship, • container ship, • deck cargo ship, • general cargo ship,

21. Lloyds Register of Shipping • heavy load carrier, • landing craft, • livestock carrier, • log-tiping ship, • nuclear fuel carrier, • palletised cargo ship, • passenger (cruise )ship, passenger/container ship, passenger/general cargo ship,

22. Lloyds Register of Shipping • passenger/ro-ro cargo ship, • passenger landing craft, • passenger ship, • pearl shell s carrier, • pulp carrier, • reffigerated cargo ship, • ro-ro cargo ship, • stone carrier, • vehicles carrier.

23. Lloyds Register of Shipping • Vehicles Carrier - brod za prijevoz vozila LR ga definira kao brod projektiran s više paluba za prijevoz novih cestovnih vozila. Utovar i istovar tereta vrši se ro-ro načinom na unutarnje palube i to preko vratiju/rampi i unutarnjih rampi između paluba. Varijanta može uključivati- prijevoz drugih (težih) tereta i/ili teretnih vozila na jednoj ili više ojačanih paluba vozila.

24. Lloyds Register of Shipping • Passenger Ship - putnički brod • Brod projektiran s više paluba i nadgrađem za prijevoz 12 ili više putnika za koje je osiguran kabinski smještaj. Varijante mogu obuhvaćati: • - dodatno skladište ili skladišta na pramcu za prijevoz tereta čiji se utovar i istovar vrši lo-lo načinom.

25. Lloyds Register of Shipping Podskupine su sljiedeće: • Ferry (trajekt) - brod za prijevoz putnika; kabinski smještaj je osiguran za 12 ili manje putnika na kratkim prugama. • Passenger/RoRo Cargo - putnički brod s dodatnim palubama za prijevoz teretnih vozila, čiji se utovar odnosno istovar vrši preko krmene i/ili pramčane rampe/vrata. • Passenger/RoRo Cargo/Ferry - putnički/ro-ro teretni brod s dozvolom za prijevoz više putnika od onih za koje je predviđen kabinski smještaj.

26. Lloyds Register of Shipping • RoRo Cargo Ship - ro-ro teretni brod • Višepalubni brod specijaliziran za prijevoz cestovnih i/ili željezničkih vozila i tereta koji se utovaruje i istovaruje na kotačima. Utovar i istovar vrši se ro-ro načinom na unutarnje palube preko vratiju/rampi.

27. Lloyds Register of Shipping Različite varijante uključuju: • - jedna ili više paluba opremljene su tračnicama za prijevoz željezničkih vozila; takav prijevoz može biti kombiniran s prijevozom cestovnih vozila na istim ili odvojenim palubama, • - dodatna oprema za ukrcaj/iskrcaj tereta lo-lo načinom,- unutarnje rampe ili lift ovi za pomicanje tereta između paluba, • - kabine za vozače kamiona, • - bočna oprema za ukrcaj paleta koje sadrže terete poput rola papira, • - palube ili dijelovi palube opremljeni s torovima za prijevoz stoke; torovi mogu biti uklonjivi.

28. Lloyds Register of Shipping Podskupine su slijederee: • Landing craft - ro-ro teretni brod projektiran sa samo jednom palubom gdje se teret prevozi samo na izloženoj palubi, a prilaz je preko pramčane rampe. Dodatno može imati tankove ispod palube za prijevoz goriva i/ili vode. • RoRo Cargo/Ferry - brod za prijevoz i roro tereta i putnika za koje nepostoji kabinski smještaj, na kratkim prugama. Ro-ro teret može se prevoziti u unutrašnjosti ili na izloženoj palubi. Radi lakšeg ukrcaja obično je otvoren i s pramca i krme.

29. 3.2.3 Det Norske Veritas Det Norske Veritas također ro-ro skupinu brodova uvrštava u skupinu "passenger and dry cargo ship s" , koju zatim dijeli na: • passenger ship, • car ferry A (or B), • train ferry A (or B), • car and train ferry A (or B),

30. Det Norske Veritas • general cargo carrier (RO/RO), • bulk carrier ESP (HC, HC-E or HC-EA), • bulk carrier (HC, HC-E or HC-EA), • ore carrier ESP, • container carrier, • car carrier, • GRAIN (grain carriers).

31. Det Norske Veritas Dodatne oznake uz podjelu broda znače: • A = vozila na zatvorenim palubama, • B = vozila samo na otvorenoj palubi, • RO/RO = roll on/roll off brod, • PWDK = permanent decks for wheelloading (nepomične palube za ukrcaj na kotačima), • MCDK = arranged with movable car decks (pomične palube vozila), • PET = arranged for carriage of motor vehicles with fuel in their tanks for their own propulsion (za prijevoz motornih vozila s gorivom u svojim tankovima za vlastiti pogon).

32. Det Norske Veritas • Pravila su tako organizirana da se svaki tip broda može točno pronaći već u sadržaju i zatim se unutar toga poglavlja nalaze svi zahtjevi za taj tip broda, počevši od gradnje trupa, stabiliteta, pa sve do nekih posebnih zahtjeva u vezi s npr. protupožarom, navigacijom ili sl. • Kod Det Norske Veritasa također je zanimljivo, ali vrlo korisno to što se u njihovim pravilima ne samo poziva na pravila i zahtjeve prema SOLAS-u, već su ti zahtjevi navedeni u samom pravilniku, ali označeni italik fontom slova.

33. 3.3. Podjela ro-ro brodova prema namjeni • Ro-ro brodovi se prema teretu kojeg prevoze, načinu rukovanja teretima i konstrukcijskim karakteristikama dijele na sedam grupa, označenih posebnom kraticom (Jansen, B. Safety of RO-RO vessels - RO-RO vessels' causalty statistics. Hamburg, Ro-Ro Conference Papers, Congress Centrum, 1981.):

34. Podjela ro-ro brodova prema namjeni • 1. RORO - brodovi za dugu i kratku plovidbu gdje je prisutna isključivo horizontalna manipulacija teretom - obuhvaćaju 34% ukupne flote, 2. CAPA - klasični ro-ro brodovi koji mogu primiti više od 12 putnika (obično vozača vozila koja se prevoze). Prema SOLAS konvenciji iz 1977. godine ovi brodovi moraju biti građeni prema "standardu jednog prostora" - 4% ukupne ro-ro flote,

35. Podjela ro-ro brodova prema namjeni • 3. CACA (PCC) - čisti prijevoznici vozila duge i kratke plovidbe - 13% ukupne ro-ro flote, • 4. CONV - konvencionalni ro-ro brodovi - kombinacija broda s tradicionalnom opremom za suhi teret, kombinirano s ro-ro prilazom na jednu ili više paluba - 8% ukupne ro-ro flote, • 5. CONT - tradicionalni brodovi za prijevoz kontejnera kombinirani s ro-ro prilazom na jednu ili više paluba - 5% ukupne ro-ro flote,

36. Podjela ro-ro brodova prema namjeni • 6. FERRY(P ACA) - putnički trajekti konstruirani za prijevoz ro-ro prikolica i automobila s putnicima na kratkim rutama (SOLAS 1977) - 32% ukupne ro-ro flote, • 7. HYBR - višenamjenski ili hibridni ro-ro brodovi - za prijevoz specijalnih tereta, kao što su: drvo, nafta, ugljen, vino, teški tereti... - 4% ukupne ro-ro flote.

37. 3.4. Podjela prema dužini i širini rampi • Radi ubrzanja manipulacije teretom, a ujedno i skraćenja boravka u luci, danas se ugrađuju sve šire rampe. Prve brodske rampe bile su građene za promet vozila samo u jednom smjeru. • Njihova širina od 4 metra nije bila pogodna za dvosmjerni promet, pa je širina rampe uskoro povećana na 7 metara.

38. Podjela prema dužini i širini rampi • Potreba da se na ro-ro brodove krcaju 20 stopni kontejneri pomoću viličara dovela je do daljnjeg povečanja širine rampe na 8 metara. • Već od 1978. godine firma za projektiranje i izgradnju brodske opreme MacGregor počela je konstruirati brodske rampe od 18 metara.

39. Brodovi prema dužini i širini rampe mogu biti: • 1. ro-ro brodovi prve generacije počeli su se razvijati krajem šezdesetih godina, a imali su duljinu 110m, širinu 16m, gaz 5m, kapacitet 3800 DWT i 200-300 TEU, s rampom duljine 12m, širine 6m i nosivosti do 150 tona, • 2. ro-ro brodovi druge generacije počinju s eksploatacijom sredinom šezdesetih godina, bili su dugi 150m, široki 20m, gaza 7m, kapaciteta 6000 DWT i 300-500 TEU, s rampom duljine 18m, širine 7m i nosivosti 150 tona,

40. Brodovi prema dužini i širini rampe mogu biti: • 3. ro-ro brodovi treće generacije počeli su s eksploatacijom početkom sedamdesetih godina; slijedećih su karakteristika: dužina 190m, širina 27m, gaz 8m, kapacitet 1800 DWT i 500-1000 TEU, s rampom duljine 34m, širine 15m i nosivosti oko 200 tona, • 4. ro-ro brodovi četvrte generacije koriste se od kraja sedamdesetih godina; duljina 228m, širina 35m, gaz 9m, kapacitet 18000 DWT i 1300-3600 TEU, s rampom duljine 50m, širine 24m i nosivosti 400 tona,

41. Brodovi prema dužini i širini rampe mogu biti: • 5. ro-ro brodovi pete generacije dosegli su slijedeće karakteristike: duljina 290m, širina 38m, gaz 11m, kapacitet 24000 DWT, s rampom dužine 54m, širine 28m i nosivosti 550 tona.

42. 4. Prednosti i nedostaci ro-ro brodova • 1. ro-ro tehnologija omogućuje gotovo potpunu integraciju cestovnog i pomorskog prometa i time povećava optimalizaciju transportnih lanaca i smanjuje manipulacijske troškove, • 2. ro-ro tehnologija znatno je proširila mogućnost primjene multimodalnog transporta "od vrata do vrata" i izravan prijevoz tereta od proizvođača do potrošača na relativo velikoj udaljenosti,

43. Prednosti i nedostaci ro-ro brodova • 3. ro-ro brodovi osposobljeni su za ukrcaj, smještaj, prijevoz i iskrcaj tereta u svakom obliku i svake veličine, 4. ro-ro tehnologija omogućuje vrlo velike prekrcajne učinke. Ro-ro brodovi prve i druge generacije prekrcavaju od 400-600 tona tereta na sat, dok brodovi treće, četvrte i pete generacije prekrcavaju od 600-1500 tona tereta na sat,

44. Prednosti i nedostaci ro-ro brodova • 5. ro-ro tehnologija u odnosu na druge tehnologije prijevoza zahtijeva najniže lučke investicije. Ro-ro brodovi mogu obavljati ukrcaj i iskrcaj tereta gotovo u svakoj luci, jer je potreban samo operativni vez i operativna površina uz taj vez bez ikakvih dizalica i skladišta, • 6. ro-ro tehnologija omogućuje izmjenu redoslijeda luka iskrcaja tereta bez tramakanja tereta i uvećanih manipulacijskih troškova, • 7. ro-ro brodovi mogu obavljati ukrcaj i iskrcaj tereta i noću bez ikakvih poteškoća i time omogućuju veći promet u 24 sata.

45. Prednosti i nedostaci ro-ro brodova • Glavni i osnovni nedostatak je u neadekvatnoj iskorištenosti brodskog prostora karakterističnog za slaganje tereta na kotačima. • Ako usporedimo potpuno kontejnerski brod s ro-ro brodom vidjet ćemo da ro-ro brodovi gube 1/3 korisne brodske površine, a to se sve događa iz slijedećih razloga:

46. Prednosti i nedostaci ro-ro brodova • 1. relativno veliki razmak između prikolica, poluprikolica i drugih vozila s ili bez tereta radi lakšeg pristupa i manevriranja, • 2. neiskorištenost prostora ispod prikolica, poluprikolica i drugih vozila, koja zauzimaju kotači, • 3. rampe za uvoženje tereta na sve palube i izvoženje tereta s paluba zauzimaju relativno mnogo brodskog prostora, • 4. prostor između prikolica i gornjeg dijela paluba ostaje neiskorišten jer se vozila ne slažu jedna na druga.

47. 5. Sigurnost ro-ro brodova • Iako su se ro-ro brodovi komercijalno dokazali, od samog početka njihovog korištenja ukazali su se problemi sa stajališta sigurnosti. Sam projekt takvih brodova je različit od tradicionalnih brodova zbog mnogobrojnih elemenata koji te brodove upravo i čine posebnima.

48. 1. Nedostatak unutarnjih pregrada • Na konvencionalnim brodovima trup je podijeljen nepropusnim poprečnim pregradama na zasebne odjeljke. U slučaju oštećenja trupa broda, te pregrade će onemogućiti ili barem usporiti prodor vode, dozvoljavajući tako sporo potonuće broda, što omogućuje evakuaciju svih na brodu ili spas cijelog broda.

49. Nedostatak unutarnjih pregrada • Čitav koncept ro-ro brodova počiva na tome da je glavna paluba prohodna i nepodijeljena od krme prema pramcu, kako bi se omogućio nesmetani ukrcaj i iskrcaj; to međutim, podrazumijeva izostanak bilo kakvih nepropusnih pregrada na palubi vozila. • Iako su ro-ro brodovi nepropusno podijeljeni ispod palube nadvođa, kako to u uostalom preporuča i SOLAS, velika otvorena paluba vozila omogućava vrlo brz prodor vode, a također i omogućava brzo i nesmetano širenje vatre.

50. 2. Rampe • Rampe, preko kojih se vrši ukrcaj i iskrcaj tereta, bilo da se nalaze na pramcu ili krmi ili pak boku ro-ro broda, predstavljaju slabu točku. • Tijekom godina rampe (vrata) mogu biti oštećena, izvijena ili nedovoljno dobro održavana.