1 / 37

Sociologija obrazovanja

Sociologija obrazovanja. dr. sc. Branislava Baranović - Institut za društvena istraživanja u Zagrebu Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja baranov@idi.hr.

shiro
Télécharger la présentation

Sociologija obrazovanja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Sociologija obrazovanja dr. sc. Branislava Baranović- Institut za društvena istraživanja u Zagrebu Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja baranov@idi.hr

  2. Podsjetnik mami:Dizano tijesto za sirnice izrađuje se od ovih sastojaka:1 kg brašna10 jaja (5 cijelih i 5 žumanjaka)25 dkg maslaca 10 dag šećera nekoliko kapi likera od ruže ½ dcl mlijeka izribane korice jednog limuna8 dag kvasca izribane korice jedne naranče

  3. Društvo i obrazovanje: na primjeru socijalizacijske funkcije udžbenika književnosti

  4. Udžbenici kao sredstvo socijalne integracije Socijalna integracija – svijest i osjećaj pripadnosti društvenoj grupi i društvu općenito (društveni sustav) socijalna kohezija (vrijednosni konsenzus i homogenost koja omogućuje suradnju i solidarnost) Kako?

  5. Udžbenici kao sredstvo socijalne integracije Kako? – prijenosom vrijednosti, normi, obrazaca ponašanja na kojima se zasniva društvo (koje dominiraju u društvu)

  6. Udžbenici kao sredstvo socijalne integracije 1. Čitanke 2. Udžbenici povijesti Primjeri: - Promocija određene slike/koncepta rodnog identiteta (kao žene i muškarca) ? - Promocija određenog koncepta nacionalnog identiteta (kao pripadnika-ica nacije) ?

  7. Rezultati empirijskih istraživanja IstraživanjeČitanke i nastava književnosti u osnovnim školama iz rodne perspektive (rodna osjetljivost)

  8. Ciljevi istraživanja 1. Ispitati rodnu osjetljivost čitanki (kako opisuju žene i muškarce; stereotipno ili kao pripadnike grupa s jednakim društvenim položajem i ulogama). 2. Ispitati rodnu osjetljivost čitanki i nastave književnosti iz perspektive nastavnika-ca književnosti i hrvatskog jezika. 3. Ispitati rodnu osjetljivost čitanki i nastave književnosti iz perspektive učenika-ca (osmi razredi).

  9. Analiza udžbenika i anketiranje Provedba: 2005 – 2007 Istraživački tim: Branislava Baranović Ivana Jugović Karin Doolan Institucija: Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja, Institut za društvena istraživanja - Zagreb

  10. Uzorak Uzorak - 10 čitanki iz književnosti od 1.- 8. raz. - 136 nastavnika/ica hrvatskog jezika i književnosti: 88% žena i 10% muškaraca, 2 % nije odgovorilo - 344 učenika/ica 8. razreda: 48% učenice i 50% učenici, 2 % nije odgovorilo

  11. Analiza čitanki – setovi varijabli/istraživačka matrica 1. Opće karakteristike čitanki (površina osnovnih tekstova, vrsta i broj priloga uz tekstove, vrste literarnih djela, tematska struktura čitanki, itd.) 2. Karakteristike vezane za rod: - spol autora čitanki, tekstova i priloga uz tekstove, zastupljenost žena i muškaraca u tekstovima i prilozima; - osobine muških i ženskih likova, njihovi vrijednosni sustavi, zanimanja i obiteljske uloge.

  12. Rezultati istraživanja Autorstvo čitanki, tekstova i priloga

  13. 8. Spol autora/ice udžbenika Razred Spol autora/ice čitanki 1. Ženski 2. Ženski 3. Ženski 4. Ženski 5. Muški 6. Muški 7. Muški 8. Muški Tablica 1Autori-ice čitanki

  14. Autori Niži razredi Viši razredi f % f % Žene 225 51.0 49 12.9 Muškarci 197 44.7 309 81.3 Neprepoz natljiv rod 19 4.3 22 5.8 Ukupno 441 100 380 100 Tablica 2 Autori udžbeničkih tekstova prema spolu

  15. Autori Niži razredi Viši razredi f % f % Žene 96 29.4 27 7.8 Muškarci 209 63.9 176 51.0 Ženei muškarci 0 0.0 6 1.7 Autor/ica nije naveden/a 22 6.7 136 39.4 Ukupno 327 100 345 100 Tablica 3 Autori vizualnih priloga prema spolu

  16. Rod u kojem se pitanja obraćaju učenicama/učenicima Frekven. tekstova % teksta Ne može se odrediti 692 92.8 Muški i ženski rod 26 3.5 Muški rod 23 3.1 Ženski rod 5 0.7 Ukupno 746 100.0 Tablica 4 Rodne forme u pitanjima i zadacima uz tekst namijenjenim učenicima Napomena: Tekstovi bez pitanja i zadataka za učenike/ce su izostavljeni.

  17. Tablica 5Ženski i muški likovi u osnovnim tekstovima

  18. Najčešće spominjane – niži razredi: (su) Osjećajna (15%) Znatiželjna (13%) Pametna (12%) Poduzetna (9%) Nježna (7%) Religiozna (3%) Kreativna (3%) Odana (3%) Pažljiva (3%) Najčešće spominjane – viši razredi: (su) Osjećajna (13%) Razumna (8%) Dobronamjerna (7%) Draga/ljubazna (6%) Darežljiva (4%) Pametna (4%) Odana (4%) Nježna (3%) Tablica 6 Pozitivne osobine ličnosti koje se pretežno vežu uz ženske likove

  19. Najčešće spominjane – niži razredi: Poduzetan (16%) (su) Osjećajan (13%) Drag/ljubazan(11%) Pametan (10%) Dobronamjeran(7%) Hrabar (5%) Susretljiv (4%) Kreativan (4%) Najčešće spominjane – viši razredi: Poduzetan (9%) Pametan (9%) (su) Osjećajan (7%) Dobronamjeran (5%) Hrabar (5%) Ponosan (4%) Razuman (4%) Pokazuje osobine vođe (3%) Pozitivne osobine ličnosti koje se pretežno vežu uz muške likove

  20. 1. Poduzetan-a 2. (su) Osjećajan-a 3. Drag-a/ljubazan-na 4. Pametan-na 5. Dobronamjeran-na 6. Razuman-na Zajedničke osobine muškaraca i žena

  21. Osobine pripisane samo muškarcima: Hrabar Ponosan Pokazuje osobine vođe Osobine pripisane samo ženama: Nježna Odana Pažljiva Muški i ženski stereotipi

  22. Niži razredi: 1. Učiteljica (35%) 2. Učenica (20%) 3. Kućanica (9%) 4. Sportašica (7%) 5. Državnica, kraljica, princeza (7%) 6. Spisateljica (5%) 7. Medijska ličnost (novinarka, voditeljica) (2%) 8. Seljanka (2%) Viši razredi: 1. Učiteljica (26%) 2. Medicinska sestra(13%) 3. Učenica (11%) 4. Odvjetnica (10%) 5. Seljanka (9%) 6. Državnica, kraljica, princeza (7%) 7. Umjetnica (pjevačica, glumica, balerina (3%) 8. Radnica (%) Najčešće spominjana ženska zanimanja

  23. Niži razredi: 1. Državnik, kralj, princ (22%) 2. Student (19%) 3. Obrtnik (10%) 4. Poljoprivrednik (9%) 5. Estradni umjetnik (pjevač, glumac, plesač )(7%) 6. Učitelj (6%) 7. Prodavač (3%) 8. Liječnik (2%) Viši razredi: 1. Vojni dužnosnik (8%) 2. Državnik, princ (7%) 3. Umjetnik (7%) 4. Estradni umjetnik (pjevač, glumac, plesač ) (6.6%) 5. Pisac (5.9%) 6. Student (5.4%) 7. Poljoprivrednik (5%) 8. Policajac (4%) Najčešće spominjana muška zanimanja

  24. Niži razredi: 1.Djeca (21%) 2. Obitelj (15%) 3. Obrazovanje i znanje (12%) 4. Tradicionalizam (9%) 5. Vjerski život (9%) 6. Ljubav (8%) 7. Moć (8%) 8. Prijateljstvo (2%) Viši razredi: 1. Djeca (19%) 2. Obitelj (7%) 3. Vjerski život (6%) 4. Ljubav (6%) 5. Zajedništvo (5%) 6. Domoljublje (4%) 7. Ljudska prava (3%) 8. Izgradnja mira (3%) Vrijednosti ženskih likova (djeca,kuća i crkva, obrazovanje, znanje)

  25. Niži razredi: 1.Ljubav (22%) 2. Obrazovanje i znanje (13%) 3. Djeca (9.7) 4. Obitelj (9%) 5. Prijateljstvo (7.2) 6. Profesionalni uspjeh (5.3) 7. Okoliš (4.%) 8. Moć (4%) Viši razredi: 1. Domoljublje (12%) 2. Ljubav (6.6%) 3. Vjerski život (5.6%) 4. Dobri odnosi s drugima (5.2%) 5. Okoliš (5%) 6. Osobna sloboda (4.2%) 7. Rad (4.2%) 8. Djeca (4%) Vrijednosti muških likova (domoljublje, ljubav, obrazovanje, znanje)

  26. Sličnosti i razlike • Zajedničke vrijednosti: ljubav, djeca, obitelj, vjerski život, prijateljstvo, domoljublje, obrazovanje/znanje i moć. • Razlika u hijerarhiji: kod žena - djeca, obitelj (prva dva mjesta) kod muških - ljubav, domoljublje, obraz./ znanje • Vrijednosti samo muških likova: profesionalni uspjeh, rad, nacionalna pripadnost. • Vrijednosti samo ženskih likova: tradicionalizam, socijalna briga. • Patrijarhalni sustav vrijednost; žene privatna sfera; muškarci javna.

  27. Niži razredi: 1.Majka (23%) 2. Otac (22%) 3. Sin (18%) 4. Djed (9%) 5. Kći (6%) Obiteljske uloge Viši razredi: 1. Majka (28%) 2. Otac (16%) 3. Sin (13%) 4. Baka (7%) 5. Kći (6%)

  28. Niži razredi: 1. Obitelj s djecom (37) 2. Obitelj bez djece (5) 3. Samac (1) 4. Izvanbračna zajednica (0) Bračni status ženskih i muških likova (f) Viši razredi: 1. Obitelj s djecom (38) 2. Obitelj bez djece (9) 3. Samci (3 ž, 3 m) 4. Izvanbračna zajednica (0)

  29. Kvantitativno žene višestruko marginalizirane (značajno rjeđe zastupljene kao autorice tekstova, priloga, likovi u tekstovima i prilozima. Iako je narušena rigidna,dihotomna podjela na ženske i muške osobine, uloge i vrijednosti prisutan je stereotipni opis žena i muškaraca. Promiču ulogu žene kao majke i obitelj s djecom kao preferirani stil života učenika u odrasloj dobi. Žene kao autorice udžbenika same pridonose promociji tradicionalne slike žene kroz udžbenike. Zaključak

  30. - Procjene se podudaraju s prikazom muških i ženskih likova u čitankama, a u nekim slučajevima su i stereotipnije nego u čitankama (npr. profesije). - Nastavnici-ce su svjesni što znači rodno osjetljiva nastava: djecu treba poučavati u duhu ravnopravnosti muškaraca i žena. Nastavničke procjene prikaza muških i ženskih likova u čitankama

  31. Učenici o rodnoj osjetljivosti nastave

  32. Tablica 6Koliko često se na nastavi razgovara o neravnopravnosti muškaraca i žena (% odgovora)

  33. Tablica 7Tvrdnje o rodnoj (ne)osjetljivosti na nastavi

  34. “Donijet ćete krivi sud o autorima čitanki. Nisu oni krivi što je čitava povijest hrvatske i svjetske književnosti patrijarhalna.....Rodna osjetljivost ne postiže se čitankama, već cjelokupnom reorganizacijom društva.”(Odgovor nastavnika/ce u upitniku)Komentar?

  35. Škola nije samo mjesto koje odražava postojeće vrijednosti u društvu, nego i mjesto gdje se kreiraju nove vrijednosti i obrasci ponašanja - - Emancipatorska uloga škole i nastavnika/ica

  36. ZAŠTITNIK Đuro je rekao Sonji: Ako te tko napadne, pozovi me, ja ću te obraniti.Hvala ti na zaštiti - odgovorila je Sonja- ali mene nitko ne napada. Šteta - rekao je Đuro i počeo nagovarati Vlatka da napadne Sonju. - Kako da je napadnem? - upitao je Vlatko. Uradi nešto: istrgni joj torbu, gurni je, stavi joj nešto za vrat. - Zašto? - Da je ja mogu obraniti! Jeste li ga vidjeli? - povikao je Vlatko - Želi da napadnemdjevojčicu kako bi je zatim mogao braniti. U njegovoj se glavi rađaju nevaljale misli. Svi na njega!Dječaci se okome na Đuru i obore ga na travu. Pritrčala je Sonja: Kako vas nije stid? - upitala je. - Svi na jednoga. - I začas ih odgurne od Đure.Dječaci se postideno povuku, a Sonja reče Đuri Ako te još koji put tko napadne, ti samo pozovi mene – obranit ću te!

  37. Henrik Ibsen – Nora Od namijenjene uloge obiteljske lutke do samostalne ličnosti

More Related