1 / 48

ETIKA JAVNOG ZDRAVLJA I JAVNOZDRAVSTVENI ETIČKI KODEKS

ETIKA JAVNOG ZDRAVLJA I JAVNOZDRAVSTVENI ETIČKI KODEKS. PREDAVANJE: Vesna Bjegović Decembar, 2004. Definicija etike Etičke teorije Definicija javnog zdravlja Etika javnog zdravlja Javnozdravstveni etički kodeks Uloga etike u definisanju problema u razvoju sistema zdravstvene zaštite.

steffi
Télécharger la présentation

ETIKA JAVNOG ZDRAVLJA I JAVNOZDRAVSTVENI ETIČKI KODEKS

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ETIKA JAVNOG ZDRAVLJA I JAVNOZDRAVSTVENI ETIČKI KODEKS PREDAVANJE: Vesna Bjegović Decembar, 2004

  2. Definicija etike • Etičke teorije • Definicija javnog zdravlja • Etika javnog zdravlja • Javnozdravstveni etički kodeks • Uloga etike u definisanju problema u razvoju sistema zdravstvene zaštite

  3. ETIKA • Ethos– običaj, ethicos– moral • Nauka o moralu ili moralnom fenomenu. • Moral ili moralni fenomen je skup običaja, navika, normi ili pravila ponašanja kojima se ljudi rukovode u svojim postupcima. teorijska etika • Etika normativna etika (etika u praksi)

  4. Istražuje i proučava moral pojedinca, grupa ljudi, klasa, društva, cele epohe. Analizira i pronalazi objašnjenja za određena moralna ponašanja Vrši komparaciju između nekadašnjih i sadašnjih normi ponašanja i traži sličnosti i razlike Nastoji da formuliše i obrazloži norme pravilnog, ispravnog, dobrog postupanja u svakodnevnom životu. Definiše dobro postupanje u određenim profesijama, u pojedinim oblastima života i u specijalnim društvenim grupama. ETIKA Teorijska etika Normativna etika (etika u praksi)

  5. ETIČKE TEORIJE • Utilitarizam • Liberalizam • Komunitarizam

  6. UTILITARIZAMNajveće dobro najvećeg broja ljudi • Jeremy Bentham • Političku odluku treba procenjivati na osnovu njenih posledica • Fokus na ishodima

  7. UTILITARIZAM • Subjektivni utilitarizamSubjekat: ljudi odlučuju o svojoj dobrobiti • Objektivni utilitarizamObjekat: stručnjaci smišljaju indeks da procene dobrobit

  8. Subjektivni utilitarizam • Lični izbor • Ne-hijerarhijski koncept • Korisnici (potrošači) su aktivni i upoznati sa uslugama koje se nude, a tržište konkurentno • Vrši decentralizaciju procesa evaluacije • Analiza troškova i dobiti

  9. Objektivni utilitarizam • Procena na osnovu svih ishoda • Indeksi DALY – godine života korigovane u odnosu na nesposobnost, QUALY – godine života popravljene u odnosu na kvalitet

  10. Problemi utilitarnog principa • Da li korist postoji? • Da li postoji jedan pravilan način da se proceni dobrostanje? • Da li zaista možemo da žrtvujemo jedne zbog drugih?

  11. LIBERALIZAMPoštovanje prava pojedinca da izabere svoj sopstveni životni plan • Immanuel Kant • Odgovornost društva da ljudima da odgovarajuću polaznu osnovu

  12. Libertarijanizam: Ostaviti na miru negativna prava • Egalistički liberalizam: Pozitivna prava kao preduslov za efektan izbor

  13. Kako da znamo ko ima koja prava? Kako možemo da ih preraspodeljujemo? Šta da radimo kada prava dođu u konflikt? Problemi kod liberalizma

  14. KOMUNITARIZAMDruštva treba da nagnaju svoje članove da iskažu dobar karakter da bi stvorili dobra društvo • Fokusira se na prirodu i karakter zajednice • Jedinica za analizu nije pojedinac već društvo

  15. Relativni komunitarizamSvako društvo za sebe definiše dobar karakter • Univerzalni komunitarizamPostoji jedna istinita definicija dobrog karaktera

  16. Kako da znamo koje su granice zajednice? Koliko toga zajednice mogu da učine da suzbiju neslaganja? Šta se dešava kada se ljudi sa suprotstavljenim vizijama sretnu? Problemi sa komunitarizmom

  17. Pristup javnog zdravlja Širi društveni, ekonomski, kulturalni, zdravstveni i uslovi sredine i politike na globalnom, nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou Životni i radni uslovi Društvene, porodične i mreže u zajednici Individualno ponašanje Individualne pretnje: godine, pol, rasa, i biološki faktori --- Biologija bolesti Tokom celog života Izvor:Adaptirano iz Dahlgren, Whitehead, 1991. Isprekidane linije iznačavaju interakcije izmedju različitih nivoa determinanti zdravlja (Worthman, 1999).

  18. JAVNO ZDRAVLJE “Javno zdravlje je nauka i umetnost preveniranja bolesti, produženja života, unapređenja fizičkog zdravlja i efikasnosti kroz organizovane napore zajednice za sanaciju okoline, kontrolu infekcija u zajednici, edukaciju individua o principima lične higijene, organizovanje zdravstvene službe za ranu dijagnozu i preventivnu terapiju bolesti i razvoj socijalnih mehanizama koji će obezbediti da svaka individua u zajednici ima standard života koji će joj omogućiti da očuva zdravlje.” Charles-Edvard A. Winslow, 1920

  19. JAVNO ZDRAVLJE “Nauka i umetnost prevencije bolesti, produžavanja života i unapređenja zdravlja putem organizovanih napora društva.“ WHO, 1999

  20. Komisija za makroekonomikui zdravlje: “Investiranje u zdravlje za ekonomski razvoj” (WHO 2001) : Zdravlje je samo po sebi prioritetni cilj jer predstavlja osnovni resurs (input) ekonomskog razvoja.

  21. Jedinstvene karakteristike javnog zdravlja • Upotreba prevencije kao primarne interventne strategije • Zasnivanje na brojnim disciplinama • Zasnivanje na filozofiji socijalne pravde • Povezanost sa vladinom i javnom politikom

  22. Deset velikih dostignuća javnog zdravlja u 20. veku • Vakcinacija • Bezbednost u saobraćaju • Sigurnija radna mesta • Kontrola infektivnih bolesti • Smanjivanje smrti usled koronarne i cerebrovaskularne bolesti • Sigurnija i zdravija hrana • Zdravije majke i bebe • Porodično planiranje • Fluoridacija pijaće vode • Prepoznavanje upotrebe duvana kao hazarda po zdravlje CDC, 1999

  23. Sadašnji izazovi javnog zdravlja VIŠE OD 150 MILIONA UDATIH ŽENA IMA POTREBU DA OGRANIČI RADJANJE GODIŠNJE VIŠE OD 10 MILIONA DECE ISPOD 5 GODINA UMIRE USLED UZROKA KOJI SE MOGU PREVENIRATI GODIŠNJE VIŠE OD 13 MILIONA OSOBA UMIRE USLED INFEKTIVNIH BOLESTI, OD KOJIH JE VEĆINA PREVENTABILNA ILI SE MOŽE LEČITI BLIZU 600.000 GODIŠNJE UMIRE USLED KOMPLIKACIJA TRUDNOĆE, PORODJAJA I PUERPERIJUMA

  24. STARO I NOVO JAVNO ZDRAVLJE Staro javno zdravlje… bavi se po zdravlje rizičnim, sigurnom hranom, vazduhom i vodom.... Rešava infektivne, toksične i traumatske uzroke smrti … Novo javno zdravljesintetizuje tradicionalni pristup sa menadžmentom zdravstvenim i javno-zdravstvenim službama i akcijama u zajednici(Tulchinsky & Varavikova 2000) . Novo javno zdravlje, pored klasičnih oblasti, nastoji da se bavi problemima koji se odnose na pravično korišćenje zdravstvenih usluga, ekologiju, javno-zdravstvenu politika, povezanost zdravlja sa socijalnim i ekonomskim razvojem(Ncayiyan et al. 1995) .

  25. JAVNO ZDRAVLJE • Nauka i umetnost preveniranja bolesti, prolongiranja života i promocije zdravlja kroz organizovane napore društva. • Ono što mi kao društvo kolektivno činimo da osiguramo uslove da ljudi budu zdravi. • Fokus javnog zdravlja je na zdravlju populacije.

  26. ETIKA JAVNOG ZDRAVLJA • Načela i vrednosti koja pomažu da se sprovedu akcije kreirane da promovišu zdravlje kao i da spreče povrede i bolesti među stanovništvom. BIOMEDICINSKA ETIKA ETIKA U JAVNOM ZDRAVLJU

  27. ETIKA NOVOG JAVNOG ZDRAVLJA Jednakost Solidarnost Održivost  Participacija Efikasnost Pravda Mir Laaser, U., D. Donev, V. Bjegovic, Y. Sarolli 2002

  28. ? • Da li je etika javnog zdravlja skup pojedinačnih interesa u okviru populacije? • Koje moralno stanovište treba pridodati opštem dobru? • Pod kojim uslovima bi pojedinačni interesi trebalo da se povuku da bi se postigla zajednička korist za populaciju?

  29. Profesionalna etika Tiče se etičkih dimenzija profesionalnosti i moralnog poverenja koje društvo daje zdravstvenim radnicima da bi radili u prilog opšteg dobra. Primenjena etika Orjentisana je ka pojedinačnim situacijama ili slučajevima , želeći da razume moralno odgovarajuće odluke u konkretnim slučajevima Etika u javnom zdravlju Zastupnička etika Ističe najvažnije vrednosti u zajednici, služi interesima populacije.

  30. Šta je zakon javnog zdravlja? • Skup pravila ponašanja i akcije koje su propisane od strane države. • Zakon je primarno sredstvo uz pomoć koga vlada stvara uslove za ljude da vode zdravije I sigurnije živote. • Zakon je sredstvo u radu zdravstva, koje se koristi da utiče na norme za zdravo ponašanje, da identifikuje I odgovori na pretnje zdravlju, i da postavi i nametne zdravstvene i bezbednosne standarde.

  31. Stav debate • Da li je zakon prikladan način zaštite i promovisanja zdravlja zajednice? • Prinudne intervencije usmerene na menjanje ponašanja pojedinca su možda najsporije. • Prinudne mere su ili ne efikasne ili previše nametljive (narušavaju autonomiju, prava i slobodu).

  32. Koja je uloga ljudskih prava u javnom zdravlju? • Jezik ljudskih prava se koristi na više različitih, ali preklapajućih načina. • Ljudska prava kao sredstvo da se postavi niz ovlašćenja u okviru međunarodnog prava. • Ljudska prava zbog njihovih aspirativnih I retoričkih kvaliteta.

  33. Etički kodeks javnog zdravlja Američka zdravstvena asocijacija 12 Izlaže ključne principe etičke prakse javnog zdravlja. Uzajamna zavisnost ljudi – suština zajednice. Zdravlje pojedinca povezano sa životom u zajednici. Etički kodeks javnog zdravlja

  34. Principi etičke prakse javnog zdravlja • Javno zdravlje treba da se bavi osnovnim uzrocima bolesti i onim što je potrebno za zdravlje zajednice, imajućI za cilj da spreči štetne zdravstvene ishode. • Javno zdravlje treba da postigne zdravlje zajednice na način koji poštuje prava pojedinaca u zajednici. • Politike, programi i prioriteti javnog zdravlja treba da budu razvijeni i procenjeni kroz procese koji omogućavaju doprinos članova zajednice.

  35. Principi etičke prakse javnog zdravlja 4.Javno zdravlje treba da zastupa i da radi na davanju moći bespravnim članovima zajednice, imajući za cilj da obezbedi da osnovna sredstva i uslovi neophodni za dobro zdravlje budu dostupni svima. 5.Javno zdravlje treba da ima potrebnu informaciju da bi sprovelo efektne politike i programe koji štite i promovišu zdravlje. 6. Institucije javnog zdravlja treba da zajednicama obezbede informacije koje poseduju, koje su potrebne za odluke u vezi politika ili programa, i treba da zadobiju pristanak zajednice za njihovo sprovođenje.

  36. Principi etičke prakse javnog zdravlja 7. Institucije javnog zdravlja treba da pravovremeno reaguju u vezi informacija koje poseduju u okviru sredstava i mandata koji im je javnost dala. 8. Programi i politike javnog zdravlja treba da inkorporiraju razne pristupe koji anticipiraju i poštuju različite vrednosti, uverenja i kulture u zajednici. 9. Programi i politike javnog zdravlja treba da budu primenjeni na onaj način koji najviše unapređuje fizičko i socijalno okruženje.

  37. Principi etičke prakse javnog zdravlja 10. Institucije javnog zdravlja treba da zaštite poverljivost informacija, koje mogu naneti štetu pojedincu ili zajednici ako se objave u javnosti. 11. Institucije javnog zdravlja treba da obezbede profesionalnu kompetentnost svojih zaposlenih. 12. Institucije javnog zdravlja i njihovi zaposleni treba da se upuste u saradnje i pripajanja tako da grade poverenje javnosti i efektivnost institucije.

  38. Vrednosti i uverenja koje naglašava kodeks ZDRAVLJE ZAJEDNICA OSNOVE ZA AKCIJU

  39. ETIČKI PRISTUPI U RAZVOJU SISTEMA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

  40. CIKLUS REFORME SISTEMA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE DEFINISANJE PROBLEMA EVALUACIJA POSTAVLJANJE DIJAGNOZE E T I K A P O L I T I K A FORMULISANJE POLITIKE IMPLEMENTACIJA POLITIČKA ODLUKA

  41. Uloga etike u definisanju problema? • Poznavanje etičkih teorija • Opravdanost etičkih teorija • Korišćenje etičkih teorija • Mogućnost pomešanih pozicija

  42. POZNAVANJE ETIČKIH TEORIJA • ISHODI: UTILITARIZAM • PRAVA, KAO POLAZIŠTE: LIBERALIZAM • KARAKTER I NORME ZAJEDNICE: KOMUNITARIZAM

  43. OPRAVDANOST ETIČKIH TEORIJA • VERA • EMOCIJA - INTUICIJA • LOGIKA • SVET • NEMA OPRAVDANJA

  44. KORIŠĆENJE ETIČKIH TEORIJA • ZAŠTO BITI DOSLEDAN ? • ZAŠTO BITI SAMOKRITIČAN – TRANSPARENTAN ? • POJEDNOSTAVLJENJE I UPOTREBA • KRITIČNOSTU RAZMIŠLJANJU

  45. POMEŠANE POZICIJE • RIZIK “KAFANSKE ETIKE” • SISTEMATIČNOST • ULOGA RAZMATRANJA U ODGOVORNOSTI

  46. BENČMARKING ETIČKIH TEORIJA • KONTINUIRANO MERENJE PROCESA U POREDJENJU SA ONIMA KOJI SE SMATRAJU LIDERIMA U JEDNOJ OBLASTI ILI SA SLIČNIM AKTIVNOSTIMA U NAMERI DA SE NAĐE I PRIMENI NAČIN ZA UNAPREĐENJE. JCAHO, 1998 • TRAŽENJE NAJBOLJEG, POREĐENJE SEBE SA NAJBOLJIM I UČENJE OD NAJBOLJEG. Wilson, Goldschmit 1995

  47. INDIKATORI • Efekti po javno zdravlje • Finansijske barijereza postizanje jednake dostupnosti • Nefinansijske barijere u dostupnosti • Sveobuhvatnost dobrobiti • Pravično finansiranje • Efikasnost i kvalitet zdravstvene zaštite • Administrativna efikasnost • Demokratska odgovornost i osnaživanje • Autonomija korisnika i davalaca zdravstvenih usluga

  48. HVALA NA PAŽNJI !

More Related