1 / 47

GORSKA HRVATSKA

GORSKA HRVATSKA. Gorski kotar + Lika + Ogulinsko-plaščanska (Potkapelska) submontana udolina relativno visoka krška regija - nizovi visokih planina međusobno odvojenih dolinama i poljima. reljefna nehomogenost Gorski kotar – visok gorski blok

sydney-fleming
Télécharger la présentation

GORSKA HRVATSKA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. GORSKA HRVATSKA

  2. Gorski kotar + Lika + Ogulinsko-plaščanska (Potkapelska) submontana udolina • relativno visoka krška regija - nizovi visokih planina međusobno odvojenih dolinama i poljima

  3. reljefna nehomogenost • Gorski kotar – visok gorski blok • Lika – zatvorena krška zavala raščlanjena sredogorjem; polja u kršu na 500-700 m visine • Potkapelska submontana udolina – fluviokrška zona

  4. reljef ima modifikatorski utjecaj na klimu • planine ograničavaju toplinski utjecaj Jadranskog mora • reljef utječe na povećanje količine padalina (više padalina u hladnom dijelu godine; dosta snijega i česte magle) • najveći dio ima umjereno kontinentalnu klimu • najviši dijelovi: planinska klima • Južna Lika: submediteranska klima

  5. neplodna tla – ograničene mogućnosti za poljoprivredu • prirodni pokrov jače sačuvan samo u Gorskom kotaru (2/3 površina pod šumom); u Lici 1/3, u Potkapelskoj udolini gotovo nema šuma • problem: kisele kiše • u krškim udolinama i poljima travnjaci i obradivo zemljište; na sredogorju šikara • siromašni prirodni resursi najslabije razvijena regija • tradicionalno šumarstvo i stočarstvo • velika količina padalina i veći broj manjih tokova  pogodnost za izgradnju hidroenergetskog sustava

  6. ključno prometno značenje: «hrvatska vrata» ili «hrvatski prag» • prometni nedostatak: loše stanje i neprikladna izgrađenost željezničke mreže • ceste od početka 18. st; prva pruga 1873. • u 2. polovici 20. st. – modernizirana cesta, elektrificirana pruga i naftni cjevovod, danas auto-ceste • imperativ: modernizacija pruge

  7. 7650 km2, 88.600 st., 12 st/km2-14% površine i 2% stanovništva Hrvatske) (1991.: 143.600 st.) • Indeks 2011/1991 = 61,7 • rijetka naseljenost, bez velikih naselja (600 naselja, najveći Ogulin 8200 st.) • rijetka naseljenost i postojeća struktura naselja rezultat je: • prirodno-geografskih obilježja • historijsko-geografskog razvoja • prometno-geografskog značenja

  8. GORSKI KOTAR • dugo vremena izolacijski karakter • od 1. polovice 18. st. kontaktno i spojno značenje • naseljeniji niži dijelovi (doline, polja u kršu ili visoravni) - gušća hidrografska mreža i izvori

  9. središnji delnički koridor • risnjačko-snježnički gorski blok (visoravan) • dolina Čabranke i Kupe • prijelazni severinski prostor • prijelazni velikokapelski gorski blok

  10. prijelazni severinski prostor rano je naseljen; u 14. st. frankopanski centar Bosiljevo • u 15. st. - burgovi (Kostel, Brod-Moravice...) • u 16. st. nesiguran kraj; ponovo naseljavanje krajem 16. i u 17. st. • naseljenost najizrazitija u dolini Čabranke i Kupe zbog gospodarskog razvoja; u 17. st. rudarstvo, fužinarstvo, iskorištavanje i prerada drva (Čabar)  naseljavanje iz Kranjske (kajkavci) i primorja (čakavci) • najjače naseljavanje u 18. st. – središnja zona (delnički koridor) uz glavne prometnice; kirijašenje • Karolinska cesta – najvažnija Ravna Gora • Lujzinska cesta – najvažnije Delnice

  11. direktna i indirektna cestovna naselja • većina najvažnijih naselja nastala na rubovima polja u kršu

  12. od kraja 19. st. razvoj naselja potaknut željeznicom (Skrad, Donje Vrbovsko, Moravice) - smanjena važnost kirijašenja  gospodarska kriza • razvoj šumsko-industrijske i drugih gospodarskih aktivnosti  prirodni prirast stanovništva • poslije drugog svjetskog rata moderni razvoj temeljen na raznovrsnijim funkcijama (centralne funkcije, drvna industrija, turizam, promet...) • većina naselja je raštrkana i potječe pretežno iz 17. st.

  13. Gorski kotar je područje stapanja različitih migracijskih struja: • kajkavske • čakavske (vinodolska) • štokavske

  14. središnji delnički koridor – visoravni, polja i doline (700-800 m n. m.) – najvažnije područje  najraniji razvoj modernog gospodarstva  emigracija slabija nego u ostalim dijelovima • turističko značenje – prednosti: raznovrsnost ponude, blizina emitivnih područja, mogućnosti za kombinaciju ljetnog i zimskog, tj. primorskog i gorskog turizma

  15. Delnice (4400 st.), Ravna Gora (1700), Vrbovsko (1700), Mrkopalj (760), Skrad (690), Fužine (690), Moravice (660), Lokve (580), Lič (500)

  16. risnjačko-snježnički gorski blok (visoravan) – najviši i najšumovitiji dio (između 650 i 1200 m n. m.) • obilježja: granična lokacija, relativna prometna zatvorenost, depopulacija • naselja: Gerovo (690 st.), Tršće (340 st.), Crni Lug (250 st.)

  17. dolina Čabranke i Kupe – kompozitna dolina - kontrast prema susjednoj risnjačko-snježničkoj visoravni (Brod na Kupi je na 220 m) • granični položaj, šumsko bogatstvo • gospodarski razvoj od 17. st. (fužinarstvo)  rana naseljenost • obilje vode  mogućnost hidroenergetskog iskorištavanja • Čabar (410 st.), Prezid (470 st.), Brod na Kupi (210 st.)

  18. prijelazni severinski prostor – povoljan geografski položaj i relativno povoljnije agrarne mogućnosti (kontinuirana naseljenost od 15. st.) • participacija na trgovačkim karavanskim pravcima; Bosiljevo glavni centar (na Karolini); nakon izgradnje Lujzijane razvoj Severina i Lukovdola • tranzitno prometno značenje • općinski centar Bosiljevo – 63 st. (!)

  19. velikokapelski gorski blok – šumoviti gorski masivi (Bitoraj, Viševica, Bjelolasica...) i mala polja (Jasenačko, Krakarsko, Musulinsko, Drežničko...) • prometno izoliran i zatvoren prostor jake depopulacije  u prošlosti prostor zbjegova stanovništva • vrlo rijetka naseljenost; najveća naselja Drežnica (520 st.) i Jasenak (230 st.) • adm. dio Grada Ogulina

  20. LIKA • podjela: 1. Gacka 2. Krbava 3. Srednja Lika 4. Južna Lika 5. Ličko Pounje • prostrana zavala s poljima (500-700 m), odvojenima sredogorjem • najveći dio građen od jurskih i krednih vapnenaca i dolomita

  21. dno krških polja prekriveno naplavnim materijalom - rijeke ponornice (najveće Lika i Gacka)  većina polja povremeno plavljena zapadni dio – bogatija riječna mreža

  22. nepovoljna klima + tlo  prirodno ograničene mogućnosti poljoprivrede (krumpir, ječam, kupus)  rijetka naseljenost

  23. tranzitno-koridorski prometni položaj

  24. prevladava disperzna naseljenost • mlada kolonizacija kr. 17. st. i poč. 18. st.  porast stanovništva  nizna i disperzna naselja • emigrantski karakter od 2. pol. 19. st. do danas • maksimum naseljenosti 1900. (193.000 st.) • pad nakon 1900. zahvaća sva područja • 1991: 83.900 st., 2011: 43.900 st.

  25. Gacka (s Brinjskim krajem) • Gacko polje + proširenja manjih polja (Gusića polje, Hrvatsko polje itd.) • zbog reljefnih i relativno povoljnih klimatskih obilježja - kontinuitet naseljenosti • Otočac (4200 st.) – od 14. st. (utvrđeni frankopanski grad) sekundarno središte Like • Gacka zajedno s rijekom Likom čini dio HE sustava "Senj“

  26. Brinje (na Jozefini) - nakon prestanka prometa 1873. manje lokalno središte

  27. Srednja Lika • nema veće značenje u predtursko doba • u tursko doba vodeće značenje SZ dijela (Perušić) • promjene nakon nove kolonizacije kr. 17. i poč. 18. st. - od tada se naziv Lika proširuje na čitav današnji prostor Like • premještanje upravnog središta iz Karlobaga u novoosnovani Gospić 1733. g. - razvoj Gospića na zapadnom rubu Ličkog polja - povoljni topografski uvjeti

  28. Gospić (6600 st.) - krajiški planski centar • cestovno raskrižje • postupno se razvija u glavno središte cijele Like - razvoj potaknut željeznicom (Lička pruga, 1925), ali je slaba gospodarska baza onemogućila razvoj u veće naselje

  29. novi cestovni pravci (od 1970-ih) iz Središnje Hrvatske prema srednjem Jadranu zaobilaze Gospić (Plitvice-Korenica-Udbina), kao i željeznička pruga dolinom Une (poslije 2. svjetskog rata) • poslije 2. svj. rata izgradnja novog industrijskog središta u blizini Gospića - Lički Osik (1900 st.) - pokušaj gospodarskog oživljavanja br. stan.1857. 1910. 1931. 1971. 1991. 2001. 2011. Gospić 1431 3275 3825 8033 9025 6088 6575 Otočac 2181 3419 3070 4794 5404 4354 4240

  30. rijeka Lika - kanjon Like je sastavni dio akumulacijskog jezera Kruščica kroz koje se tok nastavlja do Lipovog polja i do ulaza u tunel Lika-Gacka - sastavni je dio HE sustava "Senj"

  31. Južna Lika • Gračačko polje - najvažniji dio južne Like • u sjevernom dijelu viša poljsko-udolinska zona Mazina i Bruvna • submediteranski prostor gornjeg dijela doline Zrmanje • križišno prometno značenje • Gračac (3100 st.) - najveće naselje južne Like - nekad trgovište, danas manje industrijsko središte • prometno križište - željeznička pruga ZG-ST i ceste Gospić-Gračac-Knin te ZG-Karlovac-Plitvice-Gračac-Obrovac-Zadar

  32. Krbava • Koreničko i Krbavsko polje+ Sredogorje s dolomitnim udolinskim zonama • Koreničko polje - na oko 650 metara (podno Plješivice, preko 1600 m) • veliko značenje u sr. vijeku  prvo upravno središte za najveći dio današnje Like prostora - Mrsinju (Krbavska biskupija); nakon toga Udbina

  33. Udbina (960 st.) –povoljan topografski smještaj; u novim uvjetima nema ranije značenje • Korenica (1800 st.) - razvoj u krajiškom razdoblju - postupno preuzima ulogu središta sjevernog dijela Krbave - danas vodeći centar Krbave - najpovoljnije smješten u suvremenim prometnim uvjetima • povezanost s Plitvičkim jezerima - turizam i lovna privreda, šumarstvo

  34. Ličko Pounje • Plješivicom odvojeno od ostatka Like • u srednjem vijeku pripada Krbavi, u sastavu turske Bosne do 1791. (Svištovski mir) - ograničene mogućnosti razvoja • Lapačko polje - povoljan stočarski prostor u središtu tradicionalnih stočarskih dolomitnih zona između Krbave i zapadnobosanskih polja • ratarstvou Lapačkom polju, dolomitnim udolinamai dolini Une(zavala Srba) • Donji Lapac(950 st.) - jača trgovačka i obrtna funkcija te centralnomjesne funkcije • nakon 2. svjetskog rata nešto jači razvoj zbog čvorišnog prometnog položaja

  35. Gospodarski razvoj Like • produktivno tlo za poljoprivredu - oko 6% - žitarice (ječam, kukuruz, pšenica, raž, zob), krumpir, kupus, repa, grah • stočarstvo (ovce i goveda) - pašnjaci na rubnim planinama, osobito Velebitu • šume oko 38% površine (najviše u istočnom dijelu) - prerada drveta osobito od kraja 19. st. (brojne pilane) - nakon 2. svjetskog rata drvna industrija; prerađivačka industrija • slabije rudno bogatstvo – barit, boksit, građevni kamen • hidroenergija • promet (+ poslovne zone uz čvorišta) • turizam

  36. OGULINSKO-PLAŠČANSKA UDOLINA • geografski položaj: • 1. izvan većih susjednih regionalnih cjelina • 2. relativno povoljan prom.-geogr. položaj (na križanju važnih prometnih pravaca: Jozefina + pravac Vrbovsko-Ogulin-Plitvice-Bihać; danas auto-cesta), ali do nedavno nedovoljno iskorišten • vojna uloga bila je ograničavajući faktor stvaranju većeg naselja i koncentraciji stanovništva i gospodarskih djelatnosti u njemu • prometno značenje do izgradnje auto-ceste slabije od prometnog značenja Gorskog kotara i Like

  37. dva veća (Ogulinsko i Plaščansko) i nekoliko manjih polja + izdvojeni humovi • pogodni uvjeti za razvoj agrarnih djelatnosti • izdvojeni humovi (vitunjski, modruški) i reljefni oblici vezani uz ponore (Ogulin) značajni za lokaciju tvrđava

  38. promjene u pejzažu- slabije značenje poljoprivrede  šume uglavnom iskrčene, širi se socijalni ugar i ozelenjavanje obradivih površina • šumsko bogatstvo kapelskog prostora • industrijsko značenje (Ogulin, Plaški) • turističko-rekreativni potencijali

  39. u hidrografskom smislu Ogulinsko-plaščanska udolina je srednja stepenica: prima vode višeg kapelskog zaleđa, a hrani tokove u nižem peripanonskom prostoru • izgradnja hidrocentrale Gojak poč. 60-ih godina 20. st. - gradnjom brana na Dobri i Mrežnici stvorena su akum. jezera za potrebe HE (Sabljaki na Zagorskoj Mrežnici, Bukovnik na Dobri)  nove gospodarske mogućnosti • 2010. HE Lešće

  40. nizak prirodni priraštaj i jača emigracija depopulacija • 1961.: 38000 st. • 1971.: 34 000 st. • 1991.: 29 000 st. • 2011.: 20000 st. • glavna naselja Ogulin i Plaški smještena na suprotnim krajevima udoline; stariji centri bili su Modruš i Vitunj

  41. Ogulin (8200 st.), iznad ponora Dobre • razvoj nakon propasti Modruša i Vitunja (krajem 15. stoljeća), ali limitiran izrazitim vojno-strateškim značenjem - nisu se razvijale jače trgovačke i obrtničke funkcije • u razdoblju gradnje cesta izvan glavnih pravaca • jači razvoj tek nakon 1. svj. rata - drvna industrija 1918., parna pilana, ciglana itd. • 1857.: 3800 st., 1921.: 5900 st.

  42. središte rane naseljenosti: Modruš (frankopanski burg iz 12. st.) - veliko feudalno i crkveno značenje do 16. st. • oštarijsko-josipdolski prostor - jače izraženi krški karakter i hidrografija, posebno kod Oštarija, ali i plodni dijelovi (Carevo polje) • relativno dobro naseljen još u 15. st. (Oštarije) gubi značenje razvojem Ogulina, donekle oživio izgradnjom Jozefinske ceste i, kasnije, ličke pruge • najvažnija naselja Oštarije (1400 st.; želj. križište) i Josipdol (880 st.; pilana)

  43. Plaški (1300 st.) - na longitudinalnom pravcu Vrbovsko-Ogulin-Plitvice-zapadna Bosna • naseljen od 12. st. (stari grad razoren krajem 16. st., u 17. st. nova obrambena kula Zrinskih) • useljavanje pravoslavnog st. crkvene funkcije, izgradnja prvostolne crkve i biskupskog dvora u 18. st. • veće gospodarsko značenje od kraja 1920-ih (drvna ind., mlinovi, štedionica...), a industrijsko nakon 2. svj. rata (industrija celuloze i papira)

More Related