1 / 22

ZAJEDNIČKI JEZIK SVIH HRVATA

ZAJEDNIČKI JEZIK SVIH HRVATA. Ime i prezime: Nikol Repić Razred: 7. b Školska godina: 2012./2013. Ime i prezime mentora: Silvija Borovečki, prof . Škola: Osnovna škola Šećerana, Šećerana Datum prezentacije: 10. svibnja 2013.

talbot
Télécharger la présentation

ZAJEDNIČKI JEZIK SVIH HRVATA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. ZAJEDNIČKI JEZIK SVIH HRVATA Ime i prezime: Nikol Repić Razred: 7. b Školska godina: 2012./2013. Ime i prezime mentora: Silvija Borovečki, prof. Škola: Osnovna škola Šećerana, Šećerana Datum prezentacije: 10. svibnja 2013.

  2. Od druge polovice 18. st. na području Slavonije, Bosne, Like, Dalmacije i Dubrovnika ujednačeni jezik štokavske ikavštine (jekavština). • Jedino područje Hrvatske gdje se ostvarivao drugi književnojezični tip bio je KAJKAVSKI sjeverozapad. • Najveći dio hrvatskog teritorija OPĆEHRVATSKIM ŠTOKAVSKIM JEZIČNIM ODLIKAMA

  3. Hrvatski narodni preporod • U prvoj polovici 19.st. doći će do snažnog nacionalnog, političkog i kulturnog pokreta HRVATSKI NARODNI PREPOROD ILI ILIRSKI POKRET

  4. Vodeći preporoditelji • Uz Gaja, važnu ulogu među preporoditeljima imali su: Dragutin Rakovac Ljudevit Vukotinović Dimitrije Demetar

  5. Njihove ideje u Saboru zastupa grof Janko Drašković. Janko Drašković

  6. Ciljevi preporoditelja • U 18.st. hrvatski književni jezik će se izgrađivati na štokavštini. • Pred preporoditelje postavljaju 3 osnove zadaće: 1.)JEZIČNO SJEDINJENJEkajkavskoga sjeverozapada sa štokavskom književno-jezičnom većinom 2.)UJEDNAČENJE GRAFIJE(Svaka regionalna tradicija imala je svoj način slovopisa, što je bila značajna poteškoća u izgrađivanju jednog književnog jezika.) 3.)OSIGURAVANJE HRVATSKOM JEZIKU POLOŽAJ U JAVNIM SLUŽBAMA(državne službe, škole, tisak i sl.)

  7. Zapostavljenost hrvatskoga jezika • Reč o domovini o hasnovitosti pisanja vudomrodnom jeziku (Proglas domovini o koristi pisanja na narodnome jeziku) • Nastaje na kajkavskom jeziku kojim je pisao tada dvadesetogodišnji pisac. • U hrvatskim školama uči se samo njemački i latinski, nema novina ni časopisa na narodnome jeziku, niti je on jezik ureda i javnih službi. • U Saboru se tada govori latinski.

  8. Ljudevit Gaj • Knjižica Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanaña (1830.)  iznosi razloge nezadovoljstva postojećom slovnom neuređenošću u hrvatskim knjigama i nudi rješenja.

  9. Rasprava Pravopisz (otisnuta u Danici 1835.)  Gaj odabire konačna slovna rješenja: * ć, č, ž, š, lj, nj- slova koja i danas rabimo * dvoslovi dj, gj (=đ) i tzv. rogato e, nadredni jednoslov ė za stari jat.

  10. Gajica • Latinično pismo koje je prema potrebama hrvatskog jezika prilagodio Ljudevit Gaj naziva se gajica. • U njegovu oblikovanju Gaj se koristio i rješenjima koja su imali drugi slavenski narodi koji su rabili latinicu.

  11. Danica • Danica (DaniczaHorvatzka, Slavonska y Dalmatinzka, kasnije Danica ilirska) glavni književni časopis koji u početku objavljuje štokavske i kajkavske književne tekstove, ubrzo samo štokavske, a od 10. broja prve godine (1835.) objavljuje se novom Gajevom grafijom.

  12. U 10. broju je tiskana i Horvatska domovina Antuna Mihanovića. Antun Mihanović

  13. Postignuća hrvatskoga narodnoga preporoda • Preporoditeljska nastojanja tijekom desetak godina (1835.-1848.) urodila su plodom • Preporoditelji su: - ujedinili Hrvate u jednomu književnome jeziku - prihvatili jedinstvenu latiničnu grafiju - uzdigli položaj hrvatskoga jezika

  14. Hrvatski jezik postaje službeni • Ivan Kukuljević Sakcinski je 2. svibnja 1843. u Saboru održao prvi govor hrvatskim jezikom.

  15. 1846. na zagrebačkoj Akademiji otvorena je katedra za hrvatski jezik (profesor je vodeći preporoditeljski gramatičar Vjekoslav Babukić) Vjekoslav Babukić

  16. 1847. otvoren je Narodni dom (središnja ustanova kulture onoga vremena)

  17. 23. listopada 1847. hrvatski jezik postaje službenim u Trojednoj Kraljevini Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. • Hrvatski jezik je 1847. i uveden u škole i upravu. • Postao je ˝diplomatički˝ (službeni) jezik.

  18. Književnici hrvatskoga preporoda • Velika imena hrvatske književnosti: *Petar Preradović *Stanko Vraz *Ivan Mažuranić

  19. Potaknuli su kulturni život Hrvata pa su nicale čitaonice, tiskane novine, utemeljene mnoge kulturne ustanove. • Sve je to bitno utjecalo na nacionalnu svijest Hrvata i ostavilo neizbrisive tragove u našoj kulturi, umjetnosti i uopće javnome životu.

  20. Jezikoslovci hrvatskoga preporoda • Jezikoslovci su oblikovali pravila književnoga jezika u svojim jezičnim priručnicima: rječnicima i gramatikama. • Najznačajniji slovničari Zagrebačke filološke škole bili su:

  21. Najznačajniji rječničar je Bogoslav Šulek Vjekoslav Babukić Antun Mažuranić Adolfo Veber Tkalčević

  22. Izvori znanja: Lugarić, Z. i Družijanić, E.: Riječi hrvatske 7, Profil, Zagreb, 2007. www.google.com

More Related