1 / 88

Учења о преимућству копнене моћи

Учења о преимућству копнене моћи. (схватање Халфорда Џона Макиндера);. I Kratka biografija II Osnovna u čenja III Zaključak. I Kratka biografija. Шкотски географ и геополитичар; професор на више престижних британских Универзитета Дела: The Geographical Pivot of History (1904)

Télécharger la présentation

Учења о преимућству копнене моћи

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Учења о преимућству копнене моћи (схватање Халфорда Џона Макиндера);

  2. I Kratka biografija • II Osnovna učenja • III Zaključak

  3. I Kratkabiografija

  4. Шкотски географ и геополитичар; професор на више престижних британских Универзитета Дела: The Geographical Pivot of History(1904) Democratic Ideals andReality(1919) “The Round World and the Making of Peace”, Foreign Affairs, July 1943 Sir Halford John Mackinder, (February 15 1861 – March 6, 1947)

  5. Sir Halford John Mackinder was born at Elswitha Hall, Gainsborough, Lincolnshire, on 15 February 1861, the eldest among six children of Draper Mackinder (1818-1912), medical doctor, and Fanny Anne (1831-1905), daughter of Halford Wotton Hewitt of Lichfield, also a medical doctor. • After early schooling at Queen Elizabeth Grammar School, Gainsborough (1870-1874) Mackinder went to Epsom College, boarding school in Surrey, from 1874-1880, before going up to Christ Church, Oxford. In the years 1880 to 1883 Mackinder studied animal morphology receiving a first class degree in natural science. In his fourth year Mackinder read history, gained a second class degree, and was elected to a research scholarship in geology. In 1885 Mackinder moved to London, studied law and was called to the bar from the Middle Temple (1886).

  6. At the Royal Geographical Society he delivered his famous paper on “The Scope and Methods of Geography” and later in the same year, 1887, was appointed Reader in Geography at Oxford. With help from the RGS, Mackinder founded the Oxford School of Geography in 1899, the year in which he led an expedition that made the first ascent of Mount Kenya. • While at Oxford, Mackinder served as the Principal (1892-1903) of University College Reading, today the University of Reading. In 1903 he became the second director of the London School of Economics, resigning in 1908 to follow a political career. He was a Member of the British Parliament from 1910 to 1922. He was also appointed by the then Foreign Secretary, Lord Curzon, to be British High Commissioner to South Russia between 1919 and 1920. 

  7. Mackinder’s major publications include Britain and the British Seas (1902), “The Geographical Pivot of History” (1904) and Democratic Ideas and Reality (1919). Mackinder gave us the concept of a Eurasian Heartland that if controlled by one power or alliance could be a base for world domination. It took two World Wars and the Cold War to prevent the prophecy becoming reality, in the view of James Kurth, “The Decline and Fall of Almost Everything,” Foreign Affairs, LXX 11/2 (1993), p. 159

  8. In 1904 Mackinder gave a paper on "The Geographical Pivot of History" at the Royal Geographical Society, in which he formulated the Heartland Theory. This is often considered as a, if not the, founding moment of Geopolitics as a field of study, although Mackinder did not use the term. Whilst the Heartland Theory initially received little attention outside geography, this theory would later exerce some influence on the foreign policies of world powers. • Possibly disappointed at not getting a full Chair, Mackinder left Oxford and became director of the London School of Economics between 1903 and 1908. After 1908, he concentrated on advocating the cause of imperial unity and lectured only part-time. He was elected to Parliament in January 1910 as Unionist Party member for the Glasgow Camlachie constituency and was defeated in 1922. He was knighted in the 1920 New Year Honours for his services as an MP

  9. His next major work, Democratic ideals and reality: a study in the politics of reconstruction, appeared in 1919.It presented his theory of the Heartland and made a case for fully taking into account geopolitical factors at the Paris Peace conference and contrasted (geographical) reality with Woodrow Wilson's idealism. The book's most famous quote was: "Who rules East Europe commands the Heartland; Who rules the Heartland commands the World Island; Who rules the World Island commands the World." This message was composed to convince the world statesmen at the Paris Peace conference of the crucial importance of Eastern Europe as the strategic route to the Heartland was interpreted as requiring a strip of buffer state to separate Germany and Russia. These were created by the peace negotiators but proved to be ineffective bulwarks in 1939 (although this may be seen as a failure of other, later statesmen during the interbellum). The principal concern of his work was to warn of the possibility of another major war (a warning also given by economistJohn Maynard Keynes). • Mackinder was anti-Bolshevik and as British High Commissioner in Southern Russia in late 1919 and early 1920, he stressed the need for Britain to continue her support to the White Russian forces, which he attempted to unite.

  10. II Osnovna učenja

  11. По њему, у историјском и глобалном сукобу поморских и континенталних сила, предност имају ове друге, тј. Оне државе које контролишу средишњи део европског континента, “географски пивот историје” (“предео срца” или “Heartland”)

  12. The Geographical Pivot of History(1904)

  13. За Мекиндера, релевантна светска историја се може разделити у три епохе: а) пре-Колумбова б) Колумбова, в) пост-Колумбова.

  14. Kada se istoričari u daljojbudućnostiosvrnu unatrag premavekovima krozkojeupravoprolazimo,i vide ihsažeto, kako mi danasvidimoegipatskedinastije, vrloverovatno će opisatiposlednjih400 godinakaoKolumbovskuepohuirecicedase završilaubrzonakon 1900. godine. • Odnedavno,postalo je običajgovoritiogeografskimistraživanjimakao gotovo završenim, i došlo je do saznanja da se geografija mora okrenuti prema ciljevima intenzivnogistraživanjaifilozofskih sinteza.

  15. Od sadašnjeg trenutka nadalje, u postkolumbovskom dobu, oper ćemo se morati nositisa zatvorenim političkim sistemom, i bez sumnje, biće to jedan od svetskih domašaja. • Predlažem da se večeras opišu one fizičkeosobine sveta za koje verujem da su najvise podložne Ijudskomdelovanju, ipredstavljanjuneke odglavnihfaza istorije kaoorganskipovezane snjima, čak i u doba kad su bile nepoznate geografiji. Mojcilj neće bitiraspravljatiouticajuoveilione osobine, nitiproučavatiregionalnugeografijuvec, umesto toga, želimda izložimIjudsku istoriju kao delićživotasvetskogorganizma.

  16. Pokojni profesor Freeman je smatrao da jedina istorija kojavredionamediteranskei evropskerase. Donekle, naravno, ovo je tačno, zatošto suizovih rasa potekleidejekojesuosiguralenaslednicima GrčkeiRimadominaciju u svetu. Udrugom, vrlo važnom smislu, međutim, takvoograničenjeimasužavajući učinak na misao. Ideje koje formiraju naciju, kaosuprotnutek skupini Ijudskihživotinja,najčešće subivaleprihvaćene pod pritiskomzajedničkepatnje i pod zajedničkom nužnošću otpora spoljašnjoj sili.

  17. Ono što moguopisatikaodoslovnukoncepciju istorije,koncentrišući pažnju na ideje i na civilizacije koje su njihove posledice, pogodno je za gubljenje izvidaelementarnijegpokreta, cijipritisak jeobično uzbudljivuzroktežnjezanegovanjemvelikihideja. • Odbojnalicnostsprovodiznačajnudrustvenu funkcijuujedinjavanjasvojihneprijatelja, iEvropa je pod pritiskom spoljašnjeg varvarizmapostiglasvojucivilizaciju. Tražimod vas, stoga, danatrenutakpogledate Evropui evropsku istoriju kaopodređene Aziji i azijatskoj istoriji, jer evropskacivilizacija jeste, u jako realnom obliku, proizvod svetovneborbeprotivazijskeinvazije.

  18. Hiljadama godinaskupineIjudinakonjimaprovaljivaIe su iz Azije kroz široki međuprostor između planina Urala i Kaspijskogmora, jačucikrozotvorenapodručjajužne Rusije i udarali u tabor u Mađarskoj, u samom srcu evropskogpoluostrva, oblikujućitako, zbognužnostisuprotstavljanja, istoriju velikihnaroda -Rusa, Nemaca, Francuza, Italijanai Vizantinaca. • Suparnička mobilnostbilaje mobilnostVikingau njihovimbrodovima. Spuštajući se izSkandinavijepremasevernim, kaoijužnimobalama Europe,prodiralisu u unutrašnjost rečnimputevima. AIi,domašajnjihovadjelovanjajebioograničen, jer, širegovoreći, njihova je moćbiladelotvornasamo ublizinivode.

  19. Tako su naseljenici Europe ležali zahvaćeniizmeđu dva pritiska - azijskih nomada s istoka,a s preostale tri strane pirata s mora. • Po svojojprirodi, nijedan od pritisaka nije bio prevladavajužćci,i oba su stoga bila stimulativna.

  20. Mobilnost preko okeana prirodna je konkurencija mobilnosti konjima i kamilama u srcu kontinenta. Na plovidbivelikim okeanskimrekamazasnivala sePotamska faza civilizacije (to je rana faza u razvoju društva, odnosi se nacivilizacijekojesu se razvilena ušću velikihreka), onaKinenaYangtzeu,Indije na Gangu, Babilonije na Eufratu, EgiptanaNilu. IsključivonanavigacijiMediteranomzasnivalo se ono sto se opisuje kao Talasokratska fazacivilizacije (okeanskecivilizacijekoje se razvijajuna obalama mora), ona Grka i Rimljana. • Saraceni i Vikinzi održavali su svoj uspon plovidbomnaobalamaoceana.

  21. Najvažnijirezultat otkrića putapremaIndijipreko Rta, bilo je povezivanje zapadnih i istočnih obalnih plovidba Evroazije, makar i okolnim putem, i na taj nacin neutralizacija strateške prednosti središnjeg položajastepskihnomada do nekemere, pritiskomizzaleđa. Revolucijakojusuzapočeli veliki pomorci kolumbovske generacije pružilisuhrišćanstvu najveću rnoguću mobilnostsnaga, nekuvrstukrilatemobilnosti. • O uitcaju Alfrada Tajera mahana na pomorsku moć država.

  22. Širokipolitičkiučinak je bio promena odnosa Evrope i Azije, jer dok je u srednjem veku Evropa bila zarobljena između neprohodne pustinje na jugu, nepoznatog okeananaseveruizapadu, ledenihilisumovitihpustara na severu i severoistoku, te na jugu i jugoistoku konstantnougroženasuperiornommobilnošćujahača konja i kamila, sada je isplivala na svet, multiplicirajući više odtridesetputapovršinumora i obalnih zemalja do kojih je imala pristup, iobavijajućisvojim uicajem evroazijskekopnenesilekojesu je prestaleugrožavati.

  23. Ali, kopnena sila i dalje ostaje i nedavni su joj događaji povećali važnost. Dok su pomorski Ijudizapadne Europe prekrili okean svojim flotama, naselili druge kontinente i u razlicitom stepenu učinili dostupnim okeanske rubove Azije, Rusijajeorganizovala Kozake i, izlazeci iz svojih severnih šuma, patrolirala stepom postavljajući svoje nomadeda se susretnu s tatarskirn nomadima.

  24. Samogeneraciju pre činilo se dasupara (parnipogon) i Sueckikanalpomaknulimobilnostmorskesile u odnosu prema kopnenoj sili. Železnice suslužileuglavnomkaopodrškatrgoviniusmerenoj prema okeanu. Ali, transkontinentalne železnice sada menjaju stanje kopnene moći, i nigde taj ucinak nije jači nego u zatvorenom Heartlandu Euroazije, na ogromnim podrucjima u kojima niti drvo, niti kamen nisu bili dostupni za izgradnju puteva. Železnicečinečuda u stepi, jerdirektnozamenjujumobilnostkonjaikamila, fazarazvojaizgradnje puteva ovde je bilaizbegnuta.

  25. Ruske žieleznice imaju čisti put dug 9 600 kilometaraod Wirballena (danas Virbalis na granici Litve s Kalinjingradom) na zapadu do Vladivostoka na istoku. • Ruska vojska u Mandžuriji je značajni pokazatelj mobilne kopnene sile kao što je britanskavojska u južnoj Africi bila pokazatelj morske sile.

  26. Prostori unutar Ruskog Carstva i Mongolijetoliko su ogromni i njihovi su potencijali u stanovništvu, pšenici, pamuku, gorivuimetalimatakoneizrecivovelikida je neizbežno daće se velikiekonomskisvet, vise ilimanjerazdeljentamo razvijatibezpristupa okeansketrgovine. • Kakorazmatramobrzpregledširokih istorijskihtokova, ne postaje Ii evidentnaodređenapostojanostgeografskih odnosa? Nije Ii regija ose svetskepolitiketajogromanprostor Evroazijekoji je nepristupačan za brodove, ali od davnine otvorenza nomadskejahače idanasće bitiprekriven železničkommrežom?

  27. Rusijazamenjuje Mongolsku imperiju. Njenpritisakna Finsku, Skandinaviju. Poljsku, Tursku, Persiju IndijuiKinunadomeštacentrifugalnenapadestepskihIjudi. U svetukaocelinionazauzimasredišnjistrateški položajkojiNemackaposedujeu Europi. Ona može zadati udarac sa svih strana i primitiudaracsasvihstrana, izuzevsasevera. • Potpunirazvojnjenemoderneželezničkemobilnostisamo je pitanjevremena. Nijeverovatnodaće bilokojamoguća društvena revolucijaizrmenitinjenusuštinskupovezanost s velikimgeografskimogranicenjima njenogpostojanja. Mudroprepoznajućifundamentalnaograničenja svojemoći, njenivladarisu se oprostiliodAljaske: jerjednako je tako zakon politike za Rusiju da ne poseduje ništa preko mora kao sto je za Britaniju zakon da bude najbolja na okeanu.

  28. Izvanose, uvelikomunutrašnjemprstenunalaze se Nemačka, Austrija, Turska, Indija i Kinaau spoljašnjem prstenu, Britanija, južnaa Afrika. Australija,Sjedinjene Države, Kanadai Japan. U trenutnom stanjuravnoteže moći, država osa, Rusija,nije ekvivalentna perifernim državama, a imamesta za izjednačavanje u Francuskoj. • Ne utičući na evropskuravnotežu direktno, većprekoRusije, Sjedinjene Države su nedavno postale istočna silakojaće sagraditiPanamskikanalkako bi učinilasvoja dobra s Misisipija i Atlantika dostupna u Pacifiku. Sove tačkegledišta, pravapodelaistokai zapada nalazi se u Atlantskom okeanu.

  29. Promenaravnoteže snaga u koristdržave ose, rezultirajući ekspanzijom nad marginalnim prostorima Evroazije, omogućili bi upotrebu ogromnih kontinentalnih resursa za izgradnju flote i svetska bi imperij tada bila na vidiku. Ovo bi semoglodogoditiako bi se Nemackapovezala s Rusijom. • Opasnostodtakvogdogađaja bi, stogagurnulaFrancusku u savezništvo s drugirn prekomorskim silama, pa bi Francuska, Italija, Egipat, Indija iKoreja postaIe brojni mostobrani na kojima bi spoljašnjemornaricepodupiralevojskuprisiljavajućisaveznikedržave stožera dazaposlekopnenesnagei timeihzaustavila u koncentrisanjusvojeukupnesnagenabrodovima.

  30. Govorio sam kao geograf. Stvarna ravnotežapoliticke rnoci u svako doba je, naravno, proizvod, s jedne strane, geografskih uslova, ekonomskih kaoi strateških i, s druge strane, relativnog broja, stanivništva,opreme i organizacije suparničkog stanivništva.

  31. Zakljucno, može se izričito istaknuti da zamenatipa kontrole nad unutrašnjim područjem, kao što je Rusija. ne bi smeralasmanjivanjugeografskevažnosti pozicije države stožera. Ukoliko bi Kinezi, na primer, organizovani zajedno s Japancirna, zbacili Rusko Carstvo i osvojili rusku terirotiju, moglibi stvoriti žutu opasnost za slobodu sveta samo zatošto bi dodali okeanskufronturesursimavelikogkontinenta, što jeprednostkoja je jošuvekuskraćenaruskimstanovnicimaregije geografske ose istorije.

  32. Democratic Ideals andReality(1919)

  33. Ova knjiga, kakva god bilanjenavrednost, nijesamo rezultatgroznicavihrazmisljanjatokomVelikog rata; idejenakojima jezasnovana bile su u glavnimcrtamaobjavljene pre vise oddesetakgodina. U svomradu , Geografskaosovinaistorije ", procitanimpredKraljevskimgeografskimdrustvom, 1904. godinedaosamosnovnepojmoveoSvetskomostrvuiSrcukontinenta; a1905. godine napisao sam za Nacionalnu Reviju clanak na temu “Ljudskiresursikaomerilosnagenacijeiimperije"; verujemdaje u njemuprvi put upotrebljenpojam“ljudskiresursi". On podrazumevane samo idejusile u vojnomsmislunegoiproizvodnumoc, pre nego puko bogatstvo, kao kljucni momenat u ekonomskom rasudivanju. Mojaodlukadapisemoovimtememanestoopsirnije je posledica toga stoosecamda me Veliki rat nijepokolebao,vecsamo ucvrstio u mojimranijimgledistima. • H.Dz.M.1. februar 1919. godine

  34. U prirodi ne postoji nesto sto bismo nazvali podjednakimmogucnostimarazvojazasvenarode. Ukolikonisampotpunopogresnoshvatiogeografskecinjenice, otisaobihidaljeirekaodasukopnoimora, kaoiplodnostzemljistaiprirodniputevi komunikacije u prirodi grupisani na takav nacin da predisponiraju stvaranje imperija, a na kraju krajeva i jedne jedine, globalneimperije. Ukolikoimamonamerudaostvarimosvojideal, olicen u Drustvu naroda, koje ima za cilj da spreci izbijanje , ratova u buducnosti, moramodaprihvatimoovegeografskerealnostiipreduzmemokorakedaobuzdamonjihovuticaj.

  35. GlediŠtepomoraca

  36. U sustini, u proslosti je postojaosamo jedanokean, alisuljudizasvojepotrebesmatralidapostoje dva, zapadni i istocni, sve dok nisu oplovili Rt dobre nade pre nekihcetiristotinegodina. Tako je ispaloda admiralMahan,' na samom kraju proteklog veka, jos uvek moze da za sniva svoju novu poruku u pogledu pomorske moci na tekstu iz prvogpoglavljabiblijskog.Postanja ". Okean je svovreme biojedan, ali prakticni znacaj te cinjenice od ogromnog znacaja nije u potpunostishvacensve do pre nekolikogodina - mozdateksada pocinjemo da uviđamo njen puni znacaj.

  37. Sadasvishvatajudazahvaljujucipovezanostiokeanskogprostoraipokretljivosti floteodsudnabitkanamoruimatrenutneidalekosezneposledice. Cezarje pobedioAntonija" kodAkcijuma, iod tog trenutkasuCezarovenaredbe bezpogovomo izvršavane s kraja na kraj Mediterana. • Britanija je pobedila u svojojkriticnojbicikodTrafalgara, imoglaje daspreci flotamasvojihneprijateljaizlazakna ma kojiodokeana,da transportuje svoje armije do ma koje obale koju pozeli kao i daihpovuceodatle, daprevozirobuizprekomorskihzemaljakuci, kaoidaizvrsipritisak u pregovorimana ma kojuzemljukojaimaizlazna more.

  38. Usled ulaska SAD u rat, 1917. godine je doslo do velikihpromenapadacarskogrezima u Rusijiipotpunograspadaruskevojnesilekoji je usledio. Globalnastrategijanadmetanja među silama je bilapotpunoizmenjena. Od tog trenutkasmo seborili, i to mogu da kazem, a da ne povredim nijednog od nasih saveznika, dabismosvet u komezivimoucinilisigurnijimzarazvojdemokratije. Toliko sto se tice idealizma. Podjednako je vazno da imamo na umu i novo lice stvarnosti. Do nedavno, uzavrsnimfazama rata, vodilismodirektan duel izmedukopnenei pomorske sile, gde je pomorska sila drzala kopnenu pod opsadom. • Pobedili smo, ali da je pobedila Nernacka, razvila bi svojusopstvenupomorskusiluoslanjajuci se nasirubazunegosto seikada pre dogodilo u istoriji, ustvarinanajsirumogucubazu."

  39. Zajednička kontinentalna masa Evrope, Azije i Afrike sada i efektivno,a ne samo u teoriji, predstavlja "ostrvo". Da ne bismo tozaboravili, od sada ćemo ga ponovo nazivati Svetskim ostrvom utekstu koji predstoji.

  40. Jedan od razloga zbog kojih pomorci nikada nisu shvatili koncept koji je izrazavao naziv "Svetsko ostrvo" je taj sto nisu mogli daploveokonjega. • Razmotrimo na trenutak proporcije i odnose ovog Velikog ostrva koje tek odnedavno opazamo. Ono je postavljeno bocno u odnosu na Severni pol. Mereci od Severnog ka Juznom polu duz sredisnjegazijskogmeridijana, prvonailazimonanekih 1.600kilometaraledomokovanogmorasve do severnihobalaSibira,zatim na oko 8.000 kilometara kopna sve do juznog kraja Indije, a potom na preko 11.000 kilometara mora sve do ledenog pokrivaca antarktickogkopna. Ali mereciduzmeridijanakojiprolaziBengalskim zalivom ili Arabijskim morem," Azija meri s kraja na kraj tek nekih 5.600 kilometara. Od Pariza do Vladivostoka ima blizu 9.600 kilometara, dok je od Pariza do Rta dobre nade otprilikeistotoliko; no, sveove mere se protempoloptastojpovrsiniplanete koja ima nesto vise od 40.000 kilometara u obimu.

  41. Na tajnacinsva tri takozvana nova kontinenta u pogleduprostranstvapredstavljajuteksatelite "starog" kontinenta. Postojijedanokeani on pokrivadevetdvanaestinapovrsineplanete; postojijedankontinent - Svetskoostrvo - kojipokriva dve dvanaestinepovrsineplanete; ipostojimnostvomanjihostrva, gde Severna iJuznaAmerikapredstavljajudvanajveca, kojasvazajednozauzimajupreostaludvanaestinupovrsine. • Prema tome izraz "Novi svet",sadakadasagledavamostvarnerelacije, a ne sarnopredstavekojesu se razviletokomistorije, sadrzi u sebipogresnuperspektivu.

  42. Zamislite na karti sveta ovaj tek minuli rat, onako kako su vodjeneoperacije tokom 1918. godine. Bio je to rat izmedu Ostrvljana i Kontinentalaca, oko toga nema nikakve sumnje. Rat se vodiona kontinentu, uglavnom duz granica poluostrvske Francuske okrenutihglavnoj kopnenoj masi; na istoj strani su se nasle Britanija,Kanada, SAD, Brazil, Australija, Novi Zeland i Japan - sve sami"ostrvljani".

  43. Cinjenice ce se pojaviti u istoj perspektivi i ako razmotrimostanovnistvo planete. Vise od cetmaest sesnaestina celokupnogcovecanstva zivi na Velikom Kontinentu, dok priblizno jos jednasesnaestina zivi na ostrvima uz njegovu obalu, u Britaniji i Japanu. • Cak i danas, posle cetiri veka emigracije, svega oko jedne sesnaestinesvetskog stanovnistva zivi na manjim kontinentima.

  44. StaakoVelikikontinent, citavoSvetskoostrvoili bar njegovvecideo, u nekombuducemvremenupostanejedinstvena, ujedinjenabazapomorskesile? Zar to neceznacitidaceostale "ostrvske“bazebitidalekonadmasene u gradnjibrodovairaspolozivombrojupomoraca? Njihoveflote bi se, nemasurnnje, borilesasvimonimheroizmomkojipredstavljanjihovoistorijskonaslede, allbi konacanishod bio unapredodreden. Caki u upravozavrsenom ratu, ostrvska Amerika je morala da priskoci u pomoc ostrvskoj Britaniji, ne zatostobritanskaflota vise nijebila u stanjudaodrzikontrolunadmorima, vecdaNemacka ne bi dosla u prilikudase mirovnimsporazumom, iliboljeprimirjem, domognetakveteritorijalnebazezaizgradnjufloteiregrutovanjepomoracadabi BritanijazasveganekoIikogodinaposle toga bilanadmasenai u brodovima i u ljudstvu.

  45. GlediŠtekontinentalaca

  46. Uzetizajedno, regionikoji se odvodnjavaju ka ArktikuiliunutarkontinentaobuhvatajugotovopolovinuAzijeicetvrtinuEvrope, iobrazujuveliku, neprekinututeritorijunaseverui u sredistukontinenta. Celatateritorija,koja se proteze od zaledenih, ravnih obala Sibira sve do zarkih, strmihobalaBeludzistanaiPersije, bila je nedostupnabrodovimasaokeana. • Njenootvaranjeputemzeleznice - s obziromna to da je pre toga bila prakticno bez puteva - i prugama avio-saobracaja u bliskoj buducnosti, predstavlja pravu revoluciju u odnosima izmeducovecanstvaiokruzujuceggeografskogprostorau svetu. Ovajogromni region cemonazvatiSrcemKontinenta.'

More Related