1 / 57

FIZIOLOGIJA RADA

FIZIOLOGIJA RADA. Krvožilni i dišni sustav. Srčanožilni sustav. Srce+krvne žile=srčanožilni sustav. Srce. Teži između 7 i 15 unci  200 do 425 g Nešto veće od šake Za života srce “otkuca” više od 3,5 milijardi puta

vianca
Télécharger la présentation

FIZIOLOGIJA RADA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. FIZIOLOGIJA RADA Krvožilni i dišni sustav

  2. Srčanožilni sustav • Srce+krvne žile=srčanožilni sustav

  3. Srce • Teži između 7 i 15 unci  200 do 425 g • Nešto veće od šake • Za života srce “otkuca” više od 3,5 milijardi puta • U danu prosječno “otkuca” 100 000 puta, pumpajući oko 2 tisuće galona  7571 l krvi

  4. ANATOMSKI POLOŽAJ I OVOJNICE • Smješteno u sredini prsišta između plućnih krila, iza i nešto lijevo u odnosu na prsnu kost • Perikard obavija srce poput vreće. Dvoslojna ovojnica, jedan sloj obavija velike srčane žile, a drugi srčani mišić • Vanjski sloj ligamentima pričvršćen za kralješnicu, ošit i okolne strukture

  5. Srčane ovojnice

  6. GRAĐA SRCA • Ljudsko se srce sastoji od 4 komore- • 2 pretklijetke i 2 klijetke • Dijeli ih mišićni zid zvani septum • Najjača komora je lijeva klijetka

  7. Građa srca

  8. Zalisci • Trikuspidalni: Regulira protok između DP i DK • Pulmonalni: Regulira protok iz DK u plućne arterije, koje nose krv u pluća da tamo pokupi kisik • Mitralni: Omogućuje oksigeniranoj krvi da iz pluća prođe iz LP u LK • Aortalni: Omogućuje oksigeniranoj krvi da iz LK uđe u najveću krvnu žilu ljudskog tijela-AORTU

  9. Srčani zalisci-trikuspidalna valvula

  10. Pulmonalna valvula

  11. Mitralna valvula

  12. Aortalna valvula

  13. SUSTAV PROVOĐENJA IMPULSA • Električni impulsi iz srčanog mišića uzrokuju kontrakcije (otkucaje) srca. Signal započinje u SA čvoru (“prirodnom pacemakeru”), koji se nalazi na vrhu DA i uzrokuje kontrakciju pretklijetki. • Signal potom stiže u AV čvor, koji ga kontrolira i šalje kroz mišićna vlakna klijetki, uslijed čega nastupi i njihova kontrakcija. SA čvor šalje signale u određenom ritmu (puls), koji se mijenja u naporu, kod stresa, hormonskih promjena i sl.

  14. Sustav provođenja impulsa

  15. Koronarna cirkulacija

  16. Krvne žile čovjeka • Kada bi ih poredali u neprekinuti niz, dobili bi duljinu od 60 000 milja  • 96 500 km (Zemlju bi opasali više od 2 puta)

  17. Vaskulatura glave

  18. Vaskulatura torza

  19. Vaskulatura ruke

  20. Vaskulatura noge

  21. Srce kao pumpa… • KASNA DIJASTOLA • Pri kraju dijastole otvorene su trikuspidalna i mitralna valvula, a pulmonalna i aortalna su zatvorene. Krv šupljim, odnosno pulmonalnim venama dotiče u srce i puni atrije i ventrikule. Ventrikuli se rastežu, krv teče sve sporije, kuspisi se pasivno kreću prema položaju zatvaranja. Na taj se način u klijetke ubaci oko 70% krvi • Kontrakcija (sistola) atrija dodatno ubaci još nešto krvi u ventrikule.

  22. SISTOLA KLIJETKI • U početku je to izometrička kontrakcija, sve dok se ne otvori valvula aorte i arterije pulmonalis. Ova faza traje 0,05 sekundi. • U trenu kada tlak u LK nadmaši postojeći tlak u aorti (80 mm Hg), a tlak u DK nadmaši postojeći tlak u a. pulmonalis (10 mm Hg), valvula aorte i pulmonalne arterije se otvore i započinje razdoblje izbacivanja krvi iz klijetki (ejekcijska faza srčanog ciklusa). U mirovanju svaka klijetka izbaci 70-90 ml krvi po sistoli – udarni volumen

  23. Srčana kontrakcija

  24. RANA DIJASTOLA • Kako se krv prazni u velike krvne žile, tlak u klijetkama polako opada. • Kada srčani mišić postigne maksimalnu kontrakciju klijetki, tlak u klijetkama počinje naglo padati, zbog čega se zatvaraju aortalni i pulmonalni zalistak. • Ovu fazu zovemo protodijastola, traje 0,04 sekunde • Kada tlak u klijetkama opadne toliko da je niži od arterijskog, otvaraju se trikuspidalna i mitralna valvula i krv počinje pritjecati iz atrija u ventrikle  izometrička relaksacija klijetki

  25. Srčana relaksacija

  26. Osnovni fiziološki pokazatelji srčana frekvencija (f) udarni (UV) i minutni volumen (MV=UVxf) arterijski krvni tlak (RR)

  27. Autoregulacija ventrikularne pumpe počiva na • Franck-Starlingovu zakonu: • “Srce će unutar fizioloških granica opterećenja ispumpati svu krv koja u njega stigne, ne dozvoljavajući značajniju stagnaciju krvi u velikim venama”.

  28. U tu svrhu srce će: • Povisiti frekvencijuopterećenju - to je najjednostavniji i najčešće korišten parametar za procjenu opterećenja • 2-3 puta povećati UV (sa 70 ml na i do 200 ml)i do 8 puta povećati MV (sa oko 5,5 l/min na do 40 l/min ) • Povisiti arterijski tlak, što do gornje fiziološke granice ( 170 mm Hg) neće imati bitnog učinka na UV i MV, jer je za njih presudan tlak u desnom atriju. Fiziološki gledano, iznad ove granice javljaju se znaci zatajenja srca - u praksi kontrolirati dijastolu!

  29. Ocjena stanja KV sustava u opterećenju-ERGOMETRIJA • Parametar koji se preferira=aerobni kapacitet (AC) • ( maksimalni primitak kisika kod maksimalnog rada)

  30. Metode mjerenja: • a) direktna - NE u praksi • b) indirektna- ASTRANDOVA metoda • (očitavanje AC iz tzv. Astrandovih tablica pri poznatim vrijednostima f iopterećenja)

  31. Dišni sustav

  32. Plućna cirkulacija

  33. Disanje

  34. DIFUZIJSKA KONSTANTA

  35. DIFUZIJSKA KONSTANTA • Količina kisika koja prijeđe u minuti iz pluća u krv pri gradijentu tlakova od 1 mm Hg (u mirovanju oko20 ml).

  36. MINUTNA, TOTALNA ILI GLOBALNA VENTILACIJA • RV(0,5 l) x frekvencija disanja (12 x/min) = u mirovanju oko 6 l/min • Ona uključuje: • 1. ALVEOLARNU VENTILACIJU • 2. VENTILACIJU MRTVOG PROSTORA

  37. Mrtvi prostor ne sudjeluje u izmjeni plinova. • Anatomskije to konduktivna i tranzitorna zona pluća, • a fiziološki je to anatomski mrtvi prostor + oni dijelovi respiratorne zone u kojima nema perfuzije ili je ona manja od ventilacije.

  38. U tijeku rada se: 1. 3-4x poveća difuzijska konstanta • - otvaranjem novih alveola • - otvaranjem novih kapilara (fenomen neovaskularizacije) • - dilatacijom postojećih kapilara

More Related