OSOBNA I DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

1. OSOBNA I DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

2. Dvije su temeljne sastavnice infrastrukture:  osobna infrastruktura (znanje i osobnost čovjeka), društvena infrastruktura (infrastruktura poduzeća i državna infrastruktura.

3. Osobna infrastrukturaima četiri temeljne sastavnice:  filozofija (uključujući religiju, etiku i moral),  umjetnost,  šport i  znanost.

4. Primjeri elemenata osobne infrastrukture: osobni svjetonazor, materinski jezik,  pisanje stručnih i znanstvenih radova (npr. članak, diplomski rad, predstudija, studija, elaborat, magistarski rad, disertacija),  služenje računalom (npr. obrađivanje teksta, crtanje slika, ske-niranje i obrađivanje slika, tablično računanje, matematičko računanje, modeliranje i simuliranje, pretraživanje internetom), vještine nastupa (npr.: odijevanje, ponašanje, održavanje pre-zentacija,vođenje sastanaka), vještine poslovanja (npr. vođenje projekata, bankarsko poslo-vanje, knjigovodstvo), ITD.

5. OSOBNI SVJETONAZOR

6. Svjetonazor je zbir pretpostavki (koje mogu biti istinite, djelomično istinite ili potpuno neistinite, kojih se držimo (svjesno ili podsvjesno, dosljedno ili nedosljedno), o temeljnom ustrojstvu našega svijeta.

7. Svatko od nas priznaje da nešto postoji. Prije nego što uopće počne razmišljati. Svi svjetonazori pretpostavljaju da nešto postoji, a ne da nema ničega. Ta je pretpostavka tako temeljna da većina od nas uopće ne zna da smo je pretpostavili. Pa, naravno da nešto postoji! Ako to ne priznamo, nećemo nikamo stići. Razumijevanje da nešto postoji početak je svjesnog života. I dviju grana filozofije: metafizike (nauke o biću) i epistemologije (nauke o znanju). No, kad smo jednom priznali da nešto postoji, nismo nužno priznali i što je to što postoji. Ovdje se počinju odvajati dva svjetonazora: – materija je temeljna supstanca koja postoji, – nematerijalna supstanca, kao što je Duh ili Duša.

8. Osobni svjetonazorsedam temeljnih pitanja (James W. Sire, Izazov svjetonazora, STEPress, Zagreb, 1994., pregled temeljnih svjetonazora) 1.      Što je prvobitna stvarnost  prava stvarnost? 2.      Kakva je priroda vanjske stvarnosti, što znači svijeta oko nas? 3.      Što je ljudsko biće? 4.      Što se događa kad netko umre? 5.      Zašto je moguće bilo što znati? 6.      Kako razlikujemo dobro od zla? 7.      Kakvo je značenje ljudske povijesti?

9. 1. Što je prvobitna stvarnost  prava stvarnost? Na to možemo odgovoriti: Bog, ili bogovi, ili materijalni svemir.

10. 2. Kakva je priroda vanjske stvarnosti, što znači svijeta oko nas? Ovdje naši odgovori pokazuju kako vidimo svijet: –stvoren ili samosvojan, –kaotičan ili uređen, –materijalan ili duhovan, –subjektivan (osoban) ili objektivan (odvojen od nas).

11. 3. Što je ljudsko biće? Na to bismo mogli odgovoriti: vrlo složen stroj, uspavan bog, osoba stvorena na Božju sliku, "najobičniji majmun".

12. 4.Što se događa kad netko umre? Mogli bismo odgovoriti: dokidanje osobe ili preobrazba u viši stupanj, ili odlazak u duhovno postojanje na "drugoj strani".

13. 5. Zašto je moguće bilo što znati? Odgovori bi mogli sadržavati zamisao da smo stvoreni na sliku sveznajućeg Boga ili da su se svijest i razum razvili pod okolnostima opstanka u dugom procesu evolucije.

14. 6. Kako razlikujemo dobro od zla? I opet, možda smo stvoreni na sliku Boga čija je priroda dobrota, ili su dobro i zlo određeni isključivo ljudskim odabirom, ili su to tek pojmovi koji su se jednostavno razvili na poticaj kulturnog ili fizičkog opstanka.

15. 7. Kakvo je značenje ljudske povijesti? Na to možemo odgovoriti: da ostvari ciljeve Boga ili bogova, da stvori raj na zemlji, da pripremi ljude za život u zajednici sa svetim Bogom punim ljubavi, ili nešto drugo.

16. Odgovori na ova pitanja ne mogu se izbjeći. Odabiremo jedan stav, a odbijanje da se usvoji bilo koji stav je također svjetonazor ili barem filozofsko stajalište. Često se javljaju i druga pitanja: Tko upravlja ovim svijetom: Bog ili ljudi ili nitko? Jesmo li mi kao ljudska bića predodređeni ili slobodni? Stvaramo li mi sami vrijednosti? Ja li Bog zaista dobar? Je li Bog osoban ili neosoban? Ili, postoji li on uopće?

17. Ukratko, u zamci smo. Sve dok živimo, živjet ćemo ili preispitanim ili nepreispitanim životom. Moje je mišljenje da je život bolje preispitati.

18. Sistematizirani odgovori: – kršćanski teizam, – deizam, – naturalizam, – nihilizam, – egistencijalizam, – istočnjački panteistički monizam, – Novo doba ili Nova stvarnost (New Age)

19. Deizam(kraj 17. i početak 18. st.) • Postavke • Bog je stvoritelj svemira, koji nakon obavljena posla ostavlja ljude na miru i više se ne pokazuje u našem svijetu. • Svemir je definitivno oblikovan i u sebi zatvoren, nova čuda više nisu moguća. Kritika • Mehanički determinizam i vjerovanje da se može mijenjati svijet su logički nespojivi. • Sve postojeće je dobro, jer je cijeli svijet od Boga stvoren. Nema zla, mema razlike između dobrog i lošeg, pa etika ne može postojati.

20. Naturalizam(nasta u 18. st., osnažio u 19. st., sazrio u 20. st.) • U praksi se manifestira kao svjetovni humanizam i marksizam. • Postavke • Bog je zamijenjen svemirom, koji je proglašen vječnim i nepromjen-ljivim. Svemir je sve što postoji, što je ikad postojalo i što će ikada postojati (C. Sagan). • Povijest je linearni tijek vremena bez svrhe i cilja. Čovjek nije cilj evolucije. • Vrhovna vrijednost je ljudski život. • Etika je ljudska izmišljotina.

21. Kritika • Zatvorenost svemira izaziva klaustrofobičan osjećaj patnje. • Sumnja u vrijednost razuma kao vrhunske instance svijeta.

22. Nihilizam (19. i 20. st.) • Postavke • Isključuje svaku vrijednost idealima i društvenim normama, jer negira sve, pa čak i stvarnost samog postojanja. Kritika • Ljudima je sve dozvoljeno. • Logičko-spoznajni nihilizam poriče objektivnu vrijednost znanstvene spoznaje i dovodi se u vezu s radikalnim skepticizmom. • Moralno-politički nihilizam tvrdi da se političke i društvene vrijednosti ne temelje na racionalnim postavkama. • Uništava bit našeg postojanja: dostojanstvo, vrijednost i značenje čovjeka, a ne otvara mogućnost vraćanje vrijednosti bilo čemu.

23. Egzistencijalizam (sredina 19. st. i 20. st.) • Postavke • Čovjek je potpuno slobodan u pogledu vlastite prirode i sudbine, te mu unutrašnja nesputanost daje mogućnost stvaranja vrijednosti, ne samo za sebe, već i za druge. • Veliča individualnost prema kolektivizmu.

24. Novo doba ili Nova stvarnost(druga polovica 20. st.) • Postavke • Nevidljivi dio stvarnosti moguće je spoznati kroz izmjenjena stanja svijesti. Vrijeme može teći unatrag, crna magija, moralnost nestaje, iskustva nakon smrti, život prije života, izvantjelesni doživljaji). • Kozmička svijest natkriljuje fizičko nestajanje.

25. Etički kodeks IEEE Etika (1)Skup načela moralnoga ponašanja nekog društva ili društvene skupine koja se zasnivaju na temeljnim društvenim vrijednostima kao što su: dobrota, poštenje, dužnost, istinska ljudskost, itd. (2) Znanost o moralu kao društvenom fenomenu koji se izražava u konkretnim ljudskim postupcima u okviru pravila, maksima i civilizacijskih zasada jednog društva. (3) Filozofska disciplina. Milan Kangrga: Etika, Golden marketing, Tehnička knjiga, 2005.

26. IEEE Code of EthicsSee also IEEE Ethics & Member Conduct Committee We,the members of the IEEE, in recognition of the importance of our technologies in affecting the quality of life throughout the world, and in accepting a personal obligation to our profession, its members and the communities we serve, do hereby commit ourselves to the highest ethical and professional conduct and agree: Mi, članovi IEEE-a, prepoznajući značaj utjecaja naših tehnologija na kvalitetu života svuda po svijetu te prihvaćajući osobnu dužnost prema našoj profesiji, članovima naše profesije i zajednici kojoj služimo, obavezujemo se da ćemo postupati visokoetički i profesionalno, pa prihvaćamo:

27. 1. to accept responsibility in making engineering decisions consistent with the safety, health and welfare of the public, and to disclose promptly factors that might endanger the public or the environment; 2. to avoid real or perceived conflicts of interest whenever possible, and to disclose them to affected parties when they do exist;3. to be honest and realistic in stating claims or estimates based on available data;4. to reject bribery in all its forms;5. to improve the understanding of technology, its appropriate application, and potential consequences;

28. 6. to maintain and improve our technical competence and to undertake technological tasks for others only if qualified by training or experience, or after full disclosure of pertinent limitations;7. to seek, accept, and offer honest criticism of technical work, to acknowledge and correct errors, and to credit properly the contributions of others;8. to treat fairly all persons regardless of such factors as race, religion, gender, disability, age, or national origin;9. to avoid injuring others, their property, reputation, or employment by false or malicious action;10. to assist colleagues and co-workers in their professional development and to support them in following this code of ethics.

29. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

30. Infrastruktura poduzeća  Energetski institut Hrvoje Požar,  Končar – Institut za elektrotehniku,  Pliva  Institut, itd.

31. Državna infrastruktura  Ministarstvo gospodarstva  Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa  Zavod za intelektualno vlasništvo  Zavod za normizaciju  Nacionalna i sveučilišna biblioteka  Sveučilište u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku  Institut Ruđer Bošković  Institut za fiziku  tehnološki parkovi (npr. Tehnološki park Zagreb) – internet.