7. predavanje

1. 7. predavanje Pjesni�tvo od Haramba�ica do Mato�a: Silvije Strahimir Kranjcevic: Pjesnik, prorok, kodifikator

2. 1. �enoa kao uzor Na�a knji�evnost (1865): �Pjesni�tvo imamo� ... �Ma�uranic, Preradovic i Trnski bili bi ponosom svakom narodu. Cengic-aga, Prvenci i Krijesnice resile bi svaku knji�evnost. Zanimljivo je medutim da je �enoa bio uzor iducoj generaciji. Preradovic, Markovic i Jorgovanovic bili su bolji pjesnici, ali nisu imali odjek. Politicka situacija u vrijeme Khuena slicna kao u vrijeme Bachova apsolutizma.

3. 2. Odnos prema tradiciji i sredini Kriticki odnos ne samo prema strancima, nego i prema vlastitoj sredini. Proleterizacija sela � malogradanski mentalitet, zbunjenost i nemogucnost pronala�enja rje�enja na dru�tveno i politickom planu. Poluintelektualci: iskrivljenost svjetonazora. Niski eticki standardi, neosjetljivost nacinalne svijesti � vracanje �enoinim porukama. Markovic � idealiziranje opceslavenske ideje, Preradovic � autobiografske i pesimisticke refleksije.

4. 3. Forma i poruke �enoa: obilje�io stih jambskim jedanaestercem. Poruka: domoljubna, ali ne apstraktna, ne deklarativna. Gradba na motivima pro�losti, eticka snaga, kori�tenje narodnim legendama. �enoina poruka optimisticka i okrenuta buducnosti, a istovremeno kriticka prema aktualnim dogadajima. Premda je ta poezija osrednje vrijednosti � ipak je zbog rodoljublja i ne upadanja u zamku diletantizma (p)ostao uzor generaciji.

5. 4. Realizam i poezija Doba velikih promjena u dru�tvu. Realisticka paradigma nije vrijeme sklono poeziji. Najbolja djela vremena pripadaju formi romana. Poezija: u Viencu stihovi nevelika dometa. Tri skupine: Pisci koji su cijelog �ivota bili na rubu produkcije. Pisci koji stihove pi�u u mladosti, a bolja ostvarenja u drugim �anrovima (Tomic, Kozarac) Uporni pjesnici koji do kraja pi�u poeziju (Ivan Trnski i �uro Arnold).

6. 5. �uro Arnold,  Pojavio se 1873. u Viencu, stihove pisao sve do 1930-ih. Romance i balade, rodoljubna i intimna lirika. Nije nikad oti�ao dalje od uzora � �enoe. Kasnoromanticka poetika, poezija idilicke glorifikacije i pjesnicke pripovijesti. Poeziju nije shvacao kao intimnu ispovijest i izraz vlastita identiteta. Zahtijevao razumljivost, izra�avanje mi�ljenja i cuvstava.

7. 6. Badalic, Milka Pogacic, Hranolovic Hugo Badalic: domoljubna poezija, nemogucnost izra�avanja na nov nacin. Vje�t versifikator, jambski jedanaesterci, osmerci, osjecaj za ritam. Mnoge pjesme uglazbljene, napisao libreto opere Nikola �ubic Zrinski, jedan od prvih antologicara. Milka Pogacic: dvije knjige pjesama, kasna romanticarska poetika. Jovan Hranilovic � poznatiji kao kriticar.

8. 7. August Haramba�ic Najutjecajniji pjesnik razdoblja, iz pocetka uzor Kranjcevicu. Ljubav prema �eni i idelolo�ko opredjeljivanje, dva motiva njegove poezije. Susret s djevojkom Tugomilom i celnikom Stranke prava A. Starcevicem bitno obilje�ili njegov �ivot. Utjecaj Preradovica i �enoe, ali i Zmaja Jove Jovanovica. Bez eksperimentiranja, ostaje na crti poetike uzora.

9. 8. Haramba�iceva poetika Prva zbirka Ru�marinke (1882) � ljubavni vapaji prema �eni i nagla�ena ljubav prema domovini. Zbog doticaja sa Starcevicem �estoki zagovornik stranke prava, agitator. Kljucne rijeci Hrvatska � sloboda � narod. On osjeca pisanje kao du�nost, �to cesto proizvodi prosjecne stihove. Deklarativnost i povr�nost, ali je optimizmom i prizivanjem slobodne Hrvatske osigurao �iroki krug citatelja. Kritika nepravedna: ili ga je previ�e hvalila ili kudila.

10. 9. Prvi uzori Silvija Strahimira Kranjcevica Svoju prvu pjesmu Zavjet Kranjcevic je objavio u Hrvatskoj vili, ur. Eugena Kumicica 1883. godine. Prvi uzori cetiri godine stariji August Haramba�ic i �enoa. Okru�enost deklarativnim rodoljubljem i ljubavnim stihovima. Osim Preradovica nije bilo uzora koji su ponirali u intimu i privatni poetski iskaz. Zbirka Bugarkinje, 1885. � utjecaj �enoe i Haramba�ica, ali novi tematski interesi.

11. 10. Kranjcevicev �ivotopis Rana majcina smrt i sukob s ocem. Nakon pubune u �koli izgubio pravo na polaganje mature i oti�ao na studij teologije, prvo u Senj a onda u Collegium Germanico-hungaricum. Nakon �est mjeseci napu�ta teologiju i skriva se kod tete u Vrhovinama. Nije mu dopu�teno polaganje mature, pa je krenuo u Zagreb na pedago�ki tecaj i 1886. dobio uciteljsku diplomu. Nije mogao dobiti posao u Hrvatskoj.

12. 11. Kranjceviceva Bosna Vec 1886. ucitelj je u Mostaru, a onda po kazni (zbog �hrvatovanja�) biva premje�ten u Livno. Te�ko mu pada bosanska provincija. Druguje s obitelji direktora Nikole Marakovica i cesto s njegovom suprugom Ma�om koja mu zamjenjuje majku i dom, a djeca necake. Tako to traje godinama, sve do nagle �enidbe s Elom Ka�aj s kojom ce �ivjeti deset godina. Ona ce na njemu osjetiti teret bolesti, njegovog umiranja koje traje godiinama, sve do 1908.

13. 12. Kranjceviceve kontradikcije Pjesnik u dramaticnom dijalogu s bo�anstvom. Jak glas koji se od samih pocetaka bavi krupnim temama opstanka: pojedinacnim, nacionalnim, opceljudskim. Velike slike, sna�an rijecnik, kompozicije i teme. Vec kao mladic koristi rijeci kojima se nisu slu�ile ni mnogo stariji kolege. Njegove pjesme pripovijedaju: Velike povijesne zgode (Noc na Foru), Velike povijesne licnosti (Mojsije) Velika, iznimna du�evna stanja (Iza spu�tenih trepavica) Istovremeno, Krancjevic je u obicnom �ivotu bio skromni cinovnik, podredenik vlasti, te�ki bolesnik koji u poeziji �trese sto�ere svijeta� u �ivotu oviseci o drugima.

14. 13. Kranjceviceva poetika Unatoc krhku tijelu, borbama i dvoumicama, njegova poezija raste do golemih razmjera. Njegov je doprinos hrvatskoj poeziji je velik, a citava mu poetika djeluje kao pjesnicko poslanje. Opjevao bol i radost, osjecaji sublimirani u do�ivljaj. Snaga iskaza koja je rijetkost, magija pjesnickih slika i dubine, veliki potezi. Od samih pocetaka poezija koja ne promatra izvana, nego sudjeluje iznutra.

15. 14. Kronologija Prva zbirka Bugarkinje izlazi 1885. godine. Domoljubni motivi, ali Kranjcevic ne polazi od kolektivne eurorije i zanosa deklarativnog iskazivanja narodne svijesti. Polazi od unutarnje drame, vlastite spoznaje nesklada i kaoticnosti okru�enja u kojem se krece. On kao jedinka cjeline osjeca bol i patnju. Simbioza tri bitne odrednice: domovina � narod � pjesnik. Poezija se bavi velikim temama: opstanak

16. 15. Od Bugarkinja do Izabranih pjesama (1893). Opstanak pojedinacni, nacionalni, opceljudski. Dok se pjesnici postpreporodnog razdoblja lacaju maca i pu�ke, Kranjcevic rje�ava socijalna pitanja, a rje�enje problema vidi u radu. Poezija kao sredstvo obrane i borbe za dostojanstvo covjeka. Polazi od samog sebe, vlastitih nemira, crnih slutnji i do�ivljaja nepravde u ljudskom dru�tvu. U drugoj zbirci objavio je �ezdesetak pjesama nastalih u tih 13 godina.

17. 16. Izabrane pjesme Pjesma Vili pjesme: Bez tebe sam mrzak sebi/ A uz tebe svemir grlim, / I kad dignem oci tebi, / Ko po cvijecu trnjem hrlim. Kranjcevic ovdje vec svjesno namece zadacu da postane poetom borcem za pravdu. U prvoj zbirci poziva na borbu, a u ovoj se namece kao glavni akter u borbi. Potreba za okretanjem sebi, tra�enje konkretnih rje�enja. Zapitan za sudbinu naroda postavlja i pitanje opstojnosti samog sebe, ali i covjecanstva opcenito. Trzaji u poeziji: On ne postupa s gradom po svojoj volji, vec uvijek u navali custava koja se medusobno potiskuju (Barac).

18. 17. Prorok i borac za slobodu Kranjcevicev poetski ideal bio je pjesnik-prorok, a ljudski ideal pojedinac koji se bori i �rtvuje za drugoga. Smisao Kranjceviceve poezije mo�e se shvatiti na dva nacina: Specificni do�ivlja pjesnickog poziva, Pjesnikovi otpori i bunt protiv svih barijera koje sputavaju slobodu covjeka. Krist kao simbol idealnog covjeka i covjecastva uopce.

19. 18. Zavr�na faza Pocetak javljanja sumnji, poetska rijec poprima pesimisticke akcente. U zbirci Trzaji (1902) ima nekoliko ljubavnih intimnih pjesama, �eni, U zanosu, U �elji ljubavi. Usavr�iv�i Preradovicev i �enoin jezik stvar iskaz koji je i vrhunac prethodnog i pretpostavka buduceg (I. Frange�). U Kranjcevicu sublimirano prethodno hrvatsko pjesni�tvo, od Marulica do �enoa, ali je on isto prethodnik Mato�a, Kamova, Ujevica i Krle�e.