Zdravstveno osiguranje - otvoreno o javnom i privatnom -

1. Zdravstveno osiguranje- otvoreno ojavnom i privatnom - Saša Krbavac UNIQA osiguranje

2. 1 Prikaz hrvatskog tržišta osiguranja

3. Zdravstveno osiguranje u RH Sadašnje stanje DAVATELJI USLUGA Obvezno zdravstveno osiguranje HZZO PRIVATNI OSIGURATELJI Dobrovoljno zdravstveno osiguranje Dopunsko DodatnoPrivatno ?

4. Obvezno zdravstveno osiguranje • provodi isključivo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje • svim osiguranim osobama osiguravaju se prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja na načelima uzajamnosti, jednakosti i solidarnosti • nadzor nad zakonitošću rada obavlja Ministarstvo zdravstva • reviziju obavlja Državni ured za reviziju • HZZO-uključen u sustav Državne riznice

5. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje • dopunsko – osigurava pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (razlika do punog iznosa cijene usluga koje nisu u 100% - tnom pokriću u obveznom) • dodatno– viši standard i veći opseg prava u odnosu na prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja • privatno zdravstveno osiguranje – zdravstvena zaštita osoba koje borave u RH, a nisu se obvezne osigurati sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH

6. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje • dobrovoljno zdravstveno osiguranje provodi društvo za osiguranje koje je dobilo dozvolu za obavljanje poslova te vrste osiguranja od nadležnog tijela (HANFA) i prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo • iznimno dopunsko i dodatno (?) zdravstveno osiguranje provodi HZZO

7. JAVNO ZDRAVSTVO • ustanovljeno na načelima uzajamnosti, jednakosti i solidarnosti • financiranje po tzv. “Bismarkovom modelu” putem: - doprinosa za zdravstveno osiguranje - državnog proračuna - prihoda od premija dopunskog zd.osig. - participacija - ostalih izvora (naknade štete, prihoda od vrijednosnih papira, kamata i sl.)

8. Tržište osiguranja u RH

9. Objektivni uzroci pada • česte promjene propisa i uvjeta poslovanja – nemogućnost dugoročnijeg planiranja poslovanja • nejasna granica između obveznog i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja (javno i privatno) • gospodarska kriza • ukidanje poreznih olakšica

10. Subjektivni uzroci pada nedovoljna informiranost

11. Koliko je javnost upoznata s DZO? Znate li da postoji dobrovoljno zdravstveno osiguranje? Izvor: istraživanje tržišta UNIQA osiguranje

12. Prikaz europskog tržišta osiguranja 2

13. ZBP zdravstvenog osiguranja 2001. – 2009.

14. Europa - Udio DZO u ukupnoj premiji • s 25% udjela u ukupnoj premiji, zdravstveno osiguranje 2. najveće neživotno osiguranje • vodeća tržišta – nizozemsko i njemačko (ukupno 2/3 ukupne premije zdravstvenog osiguranja na europskom tržištu)

15. Europa: premija zdravstvenog osiguranja 2001. – 2009. Tržište zdravstvenog osiguranja u Europi

16. Rast • nakon usporavanja u 2009, ponovni rast u 2010. od cca. 6% s premijom od oko 108 mld EUR kao posljedica povećanje potražnje za zdravstvenim osiguranjem uslijed: - demografske slike stanovništva (starenje) - povećanja troškova zdravstvene zaštite

17. Europa – premija zdravstvenog osiguranja per capita 2008.-2009. Različito: od 9 EUR u Turskoj do više od 2.000 EUR u Nizozemskoj. U prosjeku: 171 EUR

18. JAVNO ZDRAVSTVO • Prednosti: - lagano upravljanje - efikasnost - visok stupanj pravednosti • Nedostaci: -o sredstvima odlučuju političari 1x godišnje - izloženost stalnom pritisku za privatnim financiranjem (dvorazinski sustav) Primjer: Velika Britanija, skandinavske zemlje, Irska, Island, Italija, Grčka,Portugal, Španjolska, Kanada DRŽAVNO FINANCIRANJE KROZ POREZE tzv. “Beveridgeov model”: • zdravstvenu zaštitu financira država iz državnog proračuna - prikuplja se općim oporezivanjem: -direktni porezi: od pojedinaca, kućanstava,pravnih osoba -indirektni porezi:od prodaje roba i usluga

19. JAVNO ZDRAVSTVO • Prednosti: - transparentniji od poreznog,prihvatljiviji u javnosti - visok stupanj izbora, visoka razina usluge - pravednost sustava • Nedostaci: - moralna opasnost - nedostatak sredstava u fondu Primjer: Njemačka, Francuska, Belgija, Austrija, Švicarska, Luxemburg SOCIJALNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE tzv. “Bismarckov model” • socijalno zdrav.osiguranje je obvezno • građani-osiguranici redovito uplaćuju doprinos • fondovi-administrativna tijela prikupljaju sredstva i plaćaju usluge • stopu doprinosa utvrđuje vlada ili neko drugo tijelo • drugi izvori financiranja (državne subvencije) • Fond zdrav.osiguranja = neovisna, neprofitna, javna ili privatna organizacija čija je djelatnost strogo regulirana propisima

20. PRIVATNO ZDRAVSTVO RAZLIČITI MODELI: OBVEZNO (Nizozemska) DOBROVOLJNO – dodatno (dodatno i dopunsko), alternativno i zamjensko – modeli se preklapaju i ne postoji jasna granica između pojedinih modela Raznolikost je posljedica ekonomskih, povijesnih, kulturoloških, ekonomski i političkih faktora i rastućih problema javnih zdravstvenih sustava.

21. PRIVATNO ZDRAVSTVO I DODATNO (ADDITIONAL) - dopunsko i dodatno (complementary and supplementary) Dopunsko - proširenje postojećih pokrića javnog sustava ili pokriće troškova koji nisu obuhvaćeni javnim sustavom (Danska, Francuska, Italija, Slovenija) Suplementary – viši standard i veći opseg prava (Austrija, Njemačka, Italija) Prednosti: aktivna suradnja između javnog i privatnog sustava omogućuje osiguranicima cost-sharing i pristup zdravstvenoj usluzi kakvu očekuju

22. PRIVATNO ZDRAVSTVO II ALTERNATIVNO (DUPLICATE) – djeluje paralelno s javnim sustavom nudeći privatnu alternativu ili dvostruka pokrića (VB, Španjolska, Portugal) • omogućuje brži pristup i nudi osiguranicima pogodnost izbora pružatelja zdravstvene usluge Prednosti: • racionalizacija troškova javnog zdravstva • osiguranici putem poreza i dalje pridonose javnom sustavu

23. PRIVATNO ZDRAVSTVO IIIZAMJENSKO (substitute) – zamjenjuje javni sustav, stoga mora osigurati minumum pokrića javnog sustava • osiguranici su ili dobrovoljno ili temeljem zakona izuzeti iz javnog sustava (Njemačka, Španjolska – državni službenici; Austrija – samozaposleni) Prednosti: • osiguranici plaćaju uslugu više od stvarnog troška čime se generira profit koji se može dalje ulagati • osiguranicima nudi pokrića po mjeri koja nisu moguća u javnom sustavu

24. NIZOZEMSKA Obvezno privatno zdravstveno osiguranje uvedeno reformom iz 2006. godine Problemi starog sustava: - previše različitih sustava (javni, privatni, za državneslužbenike) - osiguranici su imali malo ili nimalo izbora - neefikasni i nekonkurentni poticaji za osiguratelje - malo ili nimalo pritiska na pružatelje usluga da poboljšaju svoju uslugu

25. NIZOZEMSKA CILJ REFORME: učiniti zdravstvo efikasnijim i pristupačnijim za sve na dulji rok KLJUČNI ELEMENTI REFORME: • novo standardno osiguranje za sve • osiguranici mogu mijenjati osiguratelja svake godine • konkurencija između osiguratelja • osiguratelji i osiguranici stimuliraju pružatelje usluga na poboljšanje • nadoknada osiguranicima s manjim prihodima

26. Potrošnja za zdravstvenu zaštitu Potrošnja u odnosu na BDP i po stanovniku Izvor: WHO 2009

27. Potrošnja za zdravstvenu zaštitu Odnos državne i privatne potrošnje za zdravstvo Izvor: WHO 2009

28. Potrošnja za zdravstvenu zaštitu Udjeli direktnog plaćanja i privatnog zdravstvenog osiguranja Izvor: WHO 2009

29. ZAJEDNIČKI IZAZOVI 3

30. Udio stanovnika starijih od 65 godina

31. EU – očekivano trajanje zdravog života u odnosu na ukupan životni vijek: muškarci

32. EU – očekivano trajanje zdravog života u odnosu na ukupan životni vijek: žene

33. EU: udio troškova zdravstva u BDP-u

34. EU: udio troškova zdravstva u BDP-u javno/privatno

35. Održivost europskog sustava javnog zdravstva Održivost europskog sustava javnog zdravstva je uvelikoj opasnosti zbog očekivane eksplozije troškova zdravstva uslijed: - demografskih promjena (starenje stanovništva) - inovacija i upotrebe novih tehnologija u medicini - rastućeg pritiska na javnu potrošnju,uključujući i mirovinske fondove - klimatskih promjena

36. Preporuke CEA–e • osiguranje istovjetnih uvjete poslovanja • poboljšanje zdravstvenih usluga • poticanje prevencije • promocija edukacije i informiranosti • alokacija troškova inovacija u medicini • poboljšanje borbe protiv prevara • poticanje poslodavaca da zajedno s osigurateljima razvijaju zdravstvene programe za pojedine profesije

37. HRVATSKA DILEMA 4

38. PRAVNI OKVIR PRIVATNI OSIGURATELJI – - posluju unutar specifičnog zakonskog okvira; • primjena striktnih pravila – aktuarskih, računovodstvenih, upravljanje rizicima, transparentnost • konkurencija

39. JAVNO ZDRAVSTVO - ne primjenjuju se ista pravila kao za privatneosiguratelje; - oslanjaju se na prihode od državnih nameta – poreza / doprinosa; - namjena je osigurati svima osnovnuzdravstvenu zaštitu - princip solidarnosti

40. GORUĆA TEMA ulazak HZZO na tržište dobrovoljnog (dodatnog) zdravstvenog osiguranja

41. Razvoj dobrovoljnog zdravstvenogosiguranja u RH • Jasno definiranje i razgraničenje sustava obveznog od dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja • Izjednačavanje uvjeta poslovanja HZZO i privatnih osiguratelja • Uvođenje poreznih olakšica • Pravna regulativa koja ne podliježe čestim kratkoročnim promjenama

42. KAKO DALJE? 5

43. Cilj: svakom pojedincu pružiti osnovnu zdravstvenu zaštitu; omogućiti pojedincima pravo izbora; uvjet: kvalitetan i financijski održiv sustav.

44. HVALA NA PAŽNJI!