Download
1 / 41
430 likes | 1.28k Vues
Opcenito o upravnom sporu. Upravni spor oblik sudske kontrole nad upravom, prvenstveno kontrole nad upravnim aktomNastaje pocetkom 19. stoljeca.Razlikujemo dvije osnovne vrste sudske kontrole nad upravom: sustav redovnih sudova (angloamericki) i sustav posebnih upravnih sudova (francuski)Mogli
E N D
1. UPRAVNI SPOR
2. Opcenito o upravnom sporu Upravni spor oblik sudske kontrole nad upravom, prvenstveno kontrole nad upravnim aktom
Nastaje pocetkom 19. stoljeca.
Razlikujemo dvije osnovne vrste sudske kontrole nad upravom: sustav redovnih sudova (angloamericki) i sustav posebnih upravnih sudova (francuski)
Mogli bismo navesti i treci sustav - upravno sudovanje koje provodi sama uprava, ali se on zanemaruje
3. Sustav redovnih sudova Ovaj sustav obicno nazivamo angloamericki jer je nastao u Velikoj Britaniji i proirio se u njene nekadanje kolonije i SAD.
Medutim, ovaj sustav se pojavljuje i u nekim skandinavskim zemljama (Danska, Norveka)
Moramo znati da je polazna tocka ovog sustava poneto specificno britansko pravo (common law), gdje postoji nacelo jedinstva prava.
Medutim, i u Velikoj Britaniji imamo posebne upravne sudove koji se osnivaju ad hoc.
4. U SAD-u je jo od poznatog slucaja Marbury vs. Madison iz 1803. na snazi nacelo da je uprava subjekt sudske kontrole.
Vrijedi nacelo da sudovi uvijek mogu kontrolirati rad uprave, osim ako je to posebnim zakonom iskljuceno.
5. Sustav posebnih upravnih sudova Ovaj sustav razvio se posebno u francuskom pravu i francuskoj pravnoj praksi.
Posebnu ulogu odigrao je francuski Dravni savjet.
Nakon Francuske revolucije, u Francuskoj je na snazi ogranicavanje sudske vlasti, i elja da uprava bude nezavisna od sudova.
Zato se formiraju posebni upravni sudovi, od kojih je najvaniji spomenuti Dravni savjet.
Kontrola nad upravom je prema francuskom sustavu konstruirana kao dio funkcije uprave.
6. Upravni spor u formalnom i materijalnom smislu Upravni spor u formalnom smislu znaci spor za cije je rjeavanje nadlean upravni sud.
Vrijedi i kad u redovnim sudovima imamo posebne upravne odjele.
Ovakvo prihvacanje odredenja upravnog spora moguce je samo u sustavima koji imaju posebne upravne sudove.
Ovakvo odredenje pojma upravnog spora je nepouzdano.
7. Kod definiranja upravnog spora u materijalnom smislu razlikujemo dvije koncepcije.
Po jednoj se pri odredivanju pojma upravnog spora polazi od subjekata spora, a po drugoj se polazi od pravnih normi koje se odnose na predmet spora.
Za prvu je koncepciju bitno da se kao pasivna stranka u sporu pojavljuje sama uprava.
Za drugu je bitno pravno pitanje u domeni upravnog prava, bez obzira na organizacijska svojstva stranaka u sporu.
8. VRSTE UPRAVNIH SPOROVA 1. Spor o zakonitosti i spor pune jurisdikcije
2. Objektivni i subjektivni spor
3. Prvotni i naknadni spor
9. 1. Spor o zakonitosti i spor pune jurisdikcije Ova je podjela teorijski i prakticki najvanija.
Glavna razlika je u distinkciji objekta.
Spor o zakonitosti pokrece se i vodi sa svrhom da se ocijeni da li je neki akt zakonit ili ne, te je predmet spora egzistencija zakonitosti.
Kod spora pune jurisdikcije radi se o tome da sud SAM rjeava neki predmet, dakle, sud osniva, mijenja ili ukida neku pravnu situaciju, i u ovom obliku upravnog spora su ovlasti suda puno ire.
Spor o zakonitosti se odreduje opcom klauzulom s negativnom enumeracijom.
Ucinak sudske odluke kod spora o zakonitosti iri je od sudske odluke kod spora pune jurisdikcije.
10. Subjektivni i objektivni spor Postoji vie kriterija podjele sporova na subjektivne i objektivne.
Ako kao kriterij za podjelu uzmemo cilj spora, onda je objektivni spor onaj kojemu je cilj zatita objektivne zakonitosti, a subjektivni onaj kojemu je cilj zatita subjektivnih prava pojedinca.
Ako kao kriterij za podjelu uzmemo vrstu akata koji mogu biti predmet spora, onda je objektivni spor onaj koji se moe pokrenuti protiv opcenormativnog akta, a subjektivni spor je onaj koji se pokrece protiv individualnog akta.
11. Prvotni i naknadni upravni spor Razlika izmedu ove dvije vrste spora proizlazi od trenutka kada je moguce pokrenuti i voditi upravni spor.
Kod prvotnog, spor se vodi prije nego je uopce donesen akt vezujemo ga s proputanjem uprave.
Naknadni spor se javlja kao spor u kojem se odlucuje o upravnom aktu donesenom u konkretnoj upravnoj stvari.
Spor o zakonitosti samo naknadni.
Spor pune jurisdikcije se nacelno moe javiti i kao prvotni i kao naknadni upravni spor.
12. Upravni spor u Hrvatskoj do 1991. Do 1918. na podrucju Hrvatske nije bilo upravnih sudova, a tako ni upravnog spora.
1922. godine donoenjem Zakona o Dravnom savjetu i upravnim sudovima uspostavlja se sudska kontrola nad radom uprave.
1939. se nakon stvaranja Banovine Hrvatske ustrojava posebni Upravni sud u Zagrebu.
Nakon II. Sv. rata, u Jugoslaviji se ukidaju posebni upravni sudovi, to traje do 1952. i donoenja Zakona o upravnim sporovima.
13. Upravni spor u Hrvatskoj od 1991. Ustav RH jamci sudsku kontrolu zakonitosti pojedinacnih akata upravne vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.
RH je preuzela jugoslavenski Zakon o upravnim sporovima.
14. Tijelo koje rjeava upravne sporove Upravni sud republike Hrvatske je prema zakonu tijelo koje odlucuje o tubama protiv konacnih upravnih akata.
Upravni sud je sud prvog i posljednjeg stupnja.
Odlucuje u vijecima sastavljenim od trojice sudaca, osim ako je zakonom odredeno da odlucuje u irem sastavu.
Upravni sud ima vie odjela, a na celu odjela nalazi se njegov predsjednik.
Upravni sud odrava sjednice svih sudaca kada raspravlja odredeno sporno pravno pitanje.
15. Predmet spora Predmet upravnog spora jest ocjena zakonitosti upravnog akta.
Sudskom kontrolom se utvrduje sukladnost upravnog akta ne samo sa zakonom, nego sa svim ostalim normama iz pozitivnog pravnog poretka.
Ako sud utvrdi da je povrijedeno materijalno ili formalno stanje, stavlja takav akt van snage.
Upravni se akt moe voditi samo protiv upravnog spora.
ZUS daje definiciju upravnog akta cl. 6. st. 2.
16. Definicija nam daje odgovor na pitanja tko je donosioc akta, to je predmet akta i to je objekt akta.
Ogranicenje pokretanja upravnog spora spor se moe pokrenuti samo protiv drugostupanjskog akta.
Iznimke postoje.
Vana iznimka je situacija utnje administracije.
17. Stvari izuzete iz upravnog spora One stvari koje su izuzete iz upravnog spora nabrojane su sustavom generalne (opce) enumeracije s negativnom klauzulom.
Dakle, nacelno se upravni spor moe pokrenuti protiv svakog upravnog akta.
Ne moe se voditi upravni spor protiv akata donesenih u stvarima u kojima je sudska zatita osigurana izvan upravnog spora.
18. Razlozi zbog kojih se upravni akt moe pobijati 1. zato to u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon, propis utemeljen na zakonu ili drugi zakonito doneseni propis ili opci akt
2. zato to je akt donijelo nenadleno tijelo
3. zato to se u postupku koji je aktu prethodio nije postupilo prema pravilima postupka, a osobito zato to cinjenicno stanje nije pravilno utvrdeno ili to je iz utvrdenih cinjenica izveden nepravilni zakljucak u svezi s cinjenicnim stanjem.
Problem diskrecijske ocjene.
19. Stranke u upravnom sporu Stranke u upravnom sporu su:
1. tuitelj
2. tueni
3. zainteresirana treca stranka
20. 1. Tuitelj Tuitelj u upravnom sporu moe biti pojedinac, pravna osoba, organizacija, skupina osoba, naselje i sl. kad smatra da mu je upravnim aktom povrijedeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu.
Osim ove generalne odredbe, ZUS daje jo i jedinicama lokalne samouprave i dravnom odvjetniku, pod zakonom utvrdenim pretpostavkama, pravo na pokretanje upravnog spora.
21. 2. Tueni Tueni u upravnom sporu jest organ ciji se akt osporava, tj. donosioc upravnog akta.
Postoji problem odredivanja tuenoga kod tzv. sloenih upravnih akata.
U situacijama utnje administracije, tuena strana je organ koji je bio ovlaten donijeti akt.
22. Zainteresirana treca osoba Zainteresirana treca osoba ima u sporu poloaj stranke.
Zainteresirana treca osoba moe biti svaka pravna i fizicka osoba o cijem se pravu ili interesu odlucivalo u upravnom postupku.
Stranacki interes zainteresirane trece osobe je u tome da akt kojeg se napada ostane onakav kakav jest.
Poloaj zainteresirane trece osobe pribliava se poloaju tuenog.
Ovakve se situacije posebno javljaju kada je tuitelj dravni odvjetnik.
Zatim, to su situacije kada imamo u upravnom postupku dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima.
23. Pokretanje upravnog spora i sadraj tube Upravni se spor pokrece podizanjem tube podnoenje formalne tube je formalna radnja bez koje nema upravnog spora.
U tubi se mora navesti:
1. ime, prezime, zanimanje i adresu tuitelja
2. upravni akt protiv kojeg je tuba upravljena
3. kratko se mora izloiti razlog iz kojeg se tui, te u kojem se omjeru i opsegu predlae ponitavanje upravnog akta.
Ako se tubom trai povrat stvari ili nadoknada tete, onda se mora staviti odredeni zahtjev glede stvari ili pretrpljene tete.
Ako nema potrebnih elemenata, onda je tuba nepotpuna ili nerazumljiva. Onda predsjednik suda poziva tuitelja da tubu nadopuni. Ako to tuitelj u ostavljenom roku ne ucini, tuba se odbacuje (osim ako se utvrdi nitavost).
24. Rok i predaja tube Rok za predaju tube iznosi 30 dana od dana dostave akta kojeg se osporava.
Jedini izuzetak dravni odvjetnik.
Ovaj rok je neproduiv, njegovo prebacivanje dovodi do toga da se tuba odbacuje.
Tuba se moe predati neposredno, a moe biti upucena i potom.
25. Tuba i odlaganje izvrenja U pravilu, tuba u upravnom sporu ne odgada izvrenje upravnog akta protiv kojeg je poneesena.
Postoje dvije mogucnosti odgode izvrenja:
1. obvezno odlaganje izvrenja
2. fakultativno odlaganje izvrenja
26. Odustajanje od tube Tuitelj moe odustati od tube do otpreme sudske odluke.
Ako tuitelj odustane od tube, sud rjeenjem obustavlja postupak.
Odustanak treba biti izricit, a moe biti i djelomican.
Ako tuitelj jednom odustane od tube, ne moe ponovno podizati tubu u stvari u kojoj je vec jednom odustao.
Primjena cl. 261. ZUP-a.
27. Postupak suda po tubi Sud glede tube moe postupiti na sljedece nacine:
1. tubu moe odbaciti
2. moe ponititi upravni akt bez dostavljanja tube na odgovor
3. tubu rijeiti provodenjem redovnog postupka
28. 1. Odbacivanje tube Sud ce tubu odbaciti (uz prije spomenuti slucaj):
1. tuba je podnesena nepravovremeno ili prijevremeno
2. akt kojeg se tubom osporava nije upravni akt, odnosno da se upravni spor pokrece zbog nedonoenja akta u stvari u kojoj se niti ne donosi odgovarajuci upravni akt
3. da je ocito da se upravnim aktom koji se tubom osporava ne dira pravo tuitelja ili njegov neposredni osobni interes zasnovan na zakonu
4. da se protiv upravnog akta koji se tubom osporava mogla podnijeti alba, pa nije uopce ili nije pravovremeno podnesena
5. da vec postoji pravomocna odluka donesena u upravnom sporu o istoj stvari
29. 2. Ponitavanje upravnog akta bez dostavljanja tube na odgovor Ako sud ne odbaci tubu na temelju clanka 29. stavka 2. (tuitelj nije nadopunio nepotpunu ili nerazumljivu tubu) ili clanka 30. ovog zakona (razlozi za odbacivanje tube), a nade da osporeni upravni akt sadri takve bitne nedostatke koji sprecavaju ocjenu zakonitosti akta, moe iz tog razloga presudom ponititi akt i bez dostave tube na odgovor.
30. 3. Redovni postupak Ako sud ne odbaci tubu rjeenjem niti poniti akt bez dostavljanja tube na odgovor, provodi redovni postupak po tubi.
Prva radnja je dostavljanje tube tuenom organu ( i eventualnim zainteresiranim trecim osobama) na odgovor.
Tueni organ je duan da u ostavljenom mu roku poalje sve spise predmeta Upravnom sudu, ako to ne napravi, sud moe rijeiti stvar i bez spisa.
31. Usmena rasprava Nejavna
Fakultativna, o provodenju odlucuje sud po svom nahodenju.
Ne provodi se pred naim Upravnim sudom
32. Sudske odluke (presuda i rjeenje) Presudom se spor rjeava na nacin da se tuba uvaava (ponitava se upravni akt) ili se odbija kao neosnovana.
Rjeenjem sud odbacuje tubu iz zakonom predvidenih razloga.
Presuda odnosno rjeenje obuhvacaju:oznaku suda, ime i prezime predsjednika vijeca i clanova vijeca i zapisnicara, oznaku stranaka i njihovih zastupnika, kratko izlaganje predmeta spora i dan kad je presuda, odnosno rjeenje izreceno i objavljeno, dispozitiv, obrazloenje i pouku o albi, ako je alba doputena.
33. Razlozi zbog kojih sud ponitava osporeni upravni akt Sud rjeava spor, u pravilu, na podlozi cinjenica koje su utvrdene u upravnom postupku.
Ako sud nade da se spor ne moe raspraviti na podlozi cinjenica utvrdenih u upravnom postupku zbog toga to u pogledu utvrdenih cinjenica postoji proturjecnost u spisima, to su one u bitnim tockama nepotpuno utvrdene, to je iz utvrdenih cinjenica izveden nepravilan zakljucak u pogledu cinjenicnog stanja, ili nade da se u upravnom postupku nije vodilo racuna o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rjeavanje stvari, sud ce osporeni upravni akt ponititi presudom. U takvu slucaju nadleni organ duan je postupiti onako kako je u presudi odredeno i donijeti nov upravni akt.
Ako bi ponitenje osporenoga upravnog akta i ponovno vodenje postupka kod nadlenog organa izazvalo za tuitelja tetu koja bi se teko mogla popraviti, ili ako je na temelju javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta ocito da je cinjenicno stanje drugacije od onoga utvrdenog u upravnom postupku, ili ako je u istom sporu vec jednom poniten upravni akt, a nadleni organ nije u potpunosti postupio po presudi, sud moe i sam utvrditi cinjenicno stanje i na podlozi tako utvrdenoga cinjenicnog stanja donijeti presudu, odnosno rjeenje, kada sud utvrduje cinjenicno stanje po potrebi na raspravi, ili preko jednog clana vijeca, ili preko drugoga redovnog suda, ili preko drugog organa. Na raspravu se poziva i stranka.
34. Pravni lijekovi u upravnom sporu U upravnom sporu ne postoji mogucnost albe, dakle nema redovnih pravnih lijekova.
Postoje dva izvanredna pravna lijeka:
1. zahtjev za zatitu zakonitosti
2. ponavljanje postupka
35. 1. Zahtjev za zatitu zakonitosti Pravo na koritenje ovog izvanrednog pravnog lijeka ima samo dravni odvjetnik.
Zahtjev za zatitu zakonitosti podnosi se u roku od tri mjeseca od dana kad je strankama dostavljena odluka protiv koje se zahtjev podnosi.
Zahtjev za zatitu zakonitosti sadri oznaku sudske odluke protiv koje se zahtjev podie, razloge zbog kojih se sudska odluka pobija i oznaku podnositelja zahtjeva.
O njemu odlucuje Vrhovni sud RH
36. Ponavljanje postupka Postupak dovren presudom ili rjeenjem ponovit ce se na prijedlog stranke:
1) ako stranka sazna za nove cinjenice ili nade ili stekne mogucnost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih bi spor bio povoljnije rijeen za nju da su te cinjenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijanjem sudskom postupku:
2) ako je do odluke suda dolo zbog krivicnog djela suca ili radnika u sudu, ili je odluka isposlovana prijevarnom radnjom zastupnika ili punomocnika stranke, njegova protivnika ili protivnikova zastupnika ili punomocnika a takva je radnja krivicno djelo;
3) ako je odluka utemeljena na presudi donesenoj u krivicnoj ili gradanskoj stvari, a ta je presuda kasnije ukinuta drugom pravomocnom sudskom odlukom;
4) ako je isprava na kojoj se temelji odluka lana ili lano preinacena, ili ako je svjedok, vjetak ili stranka pri sasluanju pred sudom dala laan iskaz, a odluka se suda temelji na tom iskazu;
5) ako stranka nade ili stekne mogucnost da upotrijebi prijanju odluku donesenu u istom upravnom sporu;
6) ako zainteresiranoj osobi nije bila dana mogucnost da sudjeluje u upravnom sporu.
Zbog okolnosti iz toc. 1. i 5. ponavljanje ce se dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije bila u stanju da te okolnosti iznese u prijanjem postupku.
37. Ponavljanje postupka moe se traiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. Ako je stranka saznala za razlog ponavljanja prije nego to je postupak kod suda dovren, ali taj razlog nije mogla upotrijebiti u toku postupka, ponavljanje se moe traiti u roku od 30 dana od dana dostave odluke.
Nakon proteka pet godina od pravomocnosti odluke ponavljanje se ne moe traiti. Iznimno, i poslije roka od pet godina obnova se moe traiti zbog zakonskih osnova navedenih u cl. 52. stavku 1. tockama 2., 3. i 4.
38. Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se Upravnom sudu Hrvatske.
O prijedlogu za ponavljanje postupka rjeava Upravni sud Hrvatske na nejavnoj sjednici u vijecu sastavljenom od pet sudaca.
U prijedlogu se mora osobito navesti:
1) presuda ili rjeenje doneseno u postupku cije se ponavljanje trai;
2) zakonska osnova ponavljanja (clan 52) i dokazi, odnosno okolnosti koji cine vjerojatnim postojanje te osnove;
3) okolnosti iz kojih proizlazi da je tuba podnesena u zakonskom roku i cime se to dokazuje;
4) u kom se pravcu i u kom opsegu predlae izmjena presude, odnosno rjeenja donesenog u postupku cije se ponavljanje trai.
39. Sud ce odbaciti prijedlog rjeenjem ako utvrdi da je tubu podnijela neovlatena osoba ili da prijedlog nije pravovremena ili da stranka nije ucinila bar vjerojatnim postojanje zakonske osnove za ponavljanje.
Ako sud ne odbaci prijedlog, dostavit ce ga protivnoj stranci i zainteresiranim osobama te ih pozvati da u roku od 15 dana odgovore na tubu.
Nakon proteka roka za odgovor na prijedlog sud presudom rjeava o prijedlogu za ponavljanje postupka.
Ako se ponavljanje dopusti, stavit ce se izvan snage prijanja odluka u cjelini ili djelomicno. Prijanje procesne radnje na koje ne utjecu razlozi ponavljanja nece se ponavljati.
Presudom kojom se ponavljanje doputa odlucit ce se i o glavnoj stvari.
Protiv odluke suda donesene o prijedlogu za ponavljanje postupka mogu se podnijeti pravna sredstva koja su doputena u glavnoj stvari.
40. Posebne vrste sporova U naem pravu poznajemo:
Spor pune jurisdikcije
Naknada tete i povrat stvari
Zamjenjivanje upravnog akta odlukom suda
Situacija utnje administracije
41. Zatita prava i sloboda zajamcenih Ustavom Razlikujemo dvije vrste povreda sloboda i prava zajamcenih Ustavom povrede konacnim pojedinacnim aktom i nezakonitom radnjom.
Kolizija nadlenosti Upravnog i Ustavnog suda
