1 / 28

NOVIM ZNANJIMA, VJEŠTINAMA I KOMPETENCIJAMA PREMA EUROPSKOJ I SVJETSKOJ KONKURENTNOSTI

NOVIM ZNANJIMA, VJEŠTINAMA I KOMPETENCIJAMA PREMA EUROPSKOJ I SVJETSKOJ KONKURENTNOSTI. MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA Tatjana Dalić, pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava ANDRAGOŠKA KONFERENCIJA Vodice, 2012. KARAKTERISTIKE GLOBALNOG TRŽIŠTA RADA. starenje stanovništva,

Télécharger la présentation

NOVIM ZNANJIMA, VJEŠTINAMA I KOMPETENCIJAMA PREMA EUROPSKOJ I SVJETSKOJ KONKURENTNOSTI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. NOVIM ZNANJIMA, VJEŠTINAMA I KOMPETENCIJAMA PREMA EUROPSKOJ I SVJETSKOJ KONKURENTNOSTI MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA Tatjana Dalić, pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava ANDRAGOŠKA KONFERENCIJA Vodice, 2012.

  2. KARAKTERISTIKE GLOBALNOG TRŽIŠTA RADA • starenje stanovništva, • bijeg sa sela – urbanizacija, • globalne klimatske promjene • neusklađenost vještina i potreba tržišta rada (u EU 43% radne snage je bez potrebne kvalifikacije) • porast socijalne isključenosti.

  3. HRVATSKO TRŽIŠTE RADA • stopa nezaposlenosti krajem 2011. iznosila 13,0 posto. • stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji kao cjelini, krajem 2011. iznosila je 9,9 posto. • stopa aktivnosti (15-64) u Hrvatskoj 60,9% znatno je niža nego u EU 76,9% kao cjelini, • relativno niskoj stopi aktivnosti hrvatskog stanovništva pridonosi i relativno niža razina obrazovanja

  4. OBRAZOVANJE • Hrvatskuobilježava relativno niska razina sudjelovanja u cjeloživotnom učenju; • Obrazovanje neće bitno poboljšati položaj na tržištu rad ukoliko nije usklađeno sa njegovim potrebama • Prema podacima iz 2010. udio osoba koje sudjeluju u u cjeloživotnom učenju u ukupnom stanovništvu u dobi od 25 do 64 godine iznosio je 9,1% u EU, a u Hrvatskoj samo 2,2%.

  5. OBRAZOVANJE • u prosjeku samo 43 % mladih koji završe srednju strukovnu školu u četverogodišnjem trajanju i 49% mladih iz trogodišnjih škola uspije pronaći posao u okviru kojega koriste znanja stečena tijekom obrazovanja; • oko 60 tisuća mladih na svom prvom poslu nema prilike steći radnu praksu u okviru svoje kvalifikacije; • na globalnoj razini gotovo 80 milijuna ljudi posjeduje slabe ili tek osnovne vještine i kompetencije.

  6. OBRAZOVANJE • od cjeloživotnog učenja najviše koristi ipak imaju oni boljeg obrazovanja; • do 2020. će dodatnih 16 milijuna radnih mjesta zahtijevati visoku stručnu spremu; • potražnja za niskom razinom vještina smanjit će se za 12 milijuna radnih mjesta; • s obzirom na trend produžetka radnoga vijeka, stjecanje i razvoj novih vještina tijekom cijeloga života će postati osnovni zahtjev i uvjet.

  7. PRVI ZAKLJUČAK U Hrvatskoj je: • stopa nezaposlenosti relativno velika; • stopa aktivnosti relativno mala; • udio visoko obrazovanih nije dovoljno velik; • udio završenih studenata društvenih znanosti prevelik; • a sudjelovanje u cjeloživotnom učenju premalo.

  8. BUDUĆA KRETANJA NA TRŽIŠTU RADA • dolazi do daljnjeg povećanja prosječne starosti radnika, ponajprije zbog kasnijeg odlaska starijih osoba u mirovinu te zbog smanjenog ulaska mladih osoba u radnu snagu • produženje radne karijere povećat će potrebu za cjeloživotnim učenjem

  9. BUDUĆA KRETANJA NA TRŽIŠTU RADA • Smanjit će se potražnja za radnicima koji obavljaju rutinske poslove i zadatke • Povećat će se potražnja za visokoobrazovanim radnicima • Tome će pridonijeti i dublje uključivanje Hrvatske u Europsku uniju, veći priljev izravnih stranih ulaganja te lakši pristup međunarodnom tržištu intelektualnih i poslovnih usluga • Nastavit će se povećanje potražnje za stručnjacima na području informatike, računarstva, elektrotehnike, strojarstva i drugih tehničkih disciplina.

  10. BUDUĆA KRETANJA USLUŽNI SEKTOR • povećanje ukupnog realnog dohotka, rast izvoza i gospodarstva →povećanje potražnje za uslugama; • inozemna potražnja za hrvatskim uslugama će se povećati → restrukturiranje zaposlenosti u smjeru većeg udjela uslužnog sektora; • potražnja za specijaliziranim uslugama visoke kvalitete prilagođenih specifičnim potrebama relativno malog broja korisnika (individualne potrebe); • potrebna specijalistička znanja i vještine ili specijalne kombinacije općih i posebnih znanja i vještina; • ključna uloga komunikacijskih i interpersonalnih vještina

  11. BUDUĆA KRETANJAOSTALE DJELATNOSTI • poljoprivreda - rast produktivnosti rada dovest će do daljnjeg smanjenja zaposlenosti; • povećanje potražnje za proizvodima visoke kvalitete i posebnih obilježja; • pojava novog izvora jeftine energije mogla bi značajno povećati neke oblike poljoprivredne proizvodnje; • globalno zatopljenje i klimatske promjene → jačanje sektora niskougljične tehnologije i obnovljive energije – stvaranje novih poslova i zanimanja –zelenih poslova

  12. DRUGI ZAKLJUČAKIZAZOVI TRŽIŠTA RADA ZA RH Osnovna buduća obilježja tržišta: • nove tehnologije dovode do povećane potražnje za visokokvalificiranim radnicima • prijelaz na niskougljičnu tehnologiju – zeleno gospodarstvo (razvoj energetike, gospodarenja vodom i otpadom, građevina, prijevoz, industrija, agrikultura i šumarstvo) • usmjerenost na cjeloživotni razvoj kompetencija • povećan porast potražnje transverzalnih ključnih kompetencija • naglašena potreba za mobilnošću radnika • novi pristup radnom mjestu i zapošljavanju – spremnost na višestruku promjenu posla(zanimanja) tijekom radnog vijeka i usmjerenost na jačanje znanja i vještine koja jačaju zapošljivost.

  13. IZAZOVI ZA RH TREBAMO : • kvalitetno rano i osnovno, temeljno obrazovanje • sprječavanje ranog prekida školovanja • nove tehnologije = drugačije kompetencije ( potražnja za visokokvalificiranim radnicima je u porastu) • ravnopravnost spolova i načelo pravičnosti postaje važno • do 2020. znatni porast broja poslova u uslužnim djelatnostima

  14. STRATEGIJA „EUROPA 2020” Temelji se na prioritetima pametnog, održivog i uključivog rasta: • pametnog rasta koji nastaje razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji, • održivog rasta kroz promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija i • uključivog rasta koji njeguje ekonomiju s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i teritorijalnu koheziju.

  15. STRATEGIJA ”NOVE VJEŠTINE ZA NOVE POSLOVE” Kako bi se postigao zajednički cilj - stopa zaposlenosti od 75 % za dob 20-64 godina (danas ona iznosi 69 posto) EU je donijela strategiju „Nove vještine za nove poslove" za buduće prioritete: • kako bolje predvidjeti vještine koje će biti potrebne građanima i poslodavcima, • kako reformirati sustav obrazovanja i usvajanja vještina kako bi bolje pripremili ljude za poslove budućnosti te poboljšali usklađenost politike zapošljavanja i politike obrazovanja.

  16. STRATEGIJA ”NOVE VJEŠTINE ZA NOVE POSLOVE” Prioritetni ciljevi strategije su fokusirani na: • bolje funkcioniranje tržišta rada; • povećanje udjela kvalificirane radne snage; • poboljšanje kvalitete poslova i uvjeta rada i • jačanje politika stvaranja radnih mjesta i potražnje za radnom snagom. Definiranje osnovnih kompetencija - znanja, vještine i ponašanja koje bi svi mladi ljudi trebali usvojiti tijekom početnog obrazovanja i koje bi odrasli trebali moći usvajati i održavati cjeloživotnim učenjem.

  17. OSAM KLJUČNIH KOMPETENCIJA Europski referentni okvir za kompetencije definira osam ključnih kompetencija cjeloživotnog učenja: • komunikacija na materinjem jeziku; • komunikacija na stranim jezicima; • matematička kompetencija i osnovne kompetencije u znanosti i tehnologiji; • digitalna kompetencija; • učiti Kako učiti; • socijalne i građanske kompetencije; • osjećaj za inicijativu i poduzetništvo • osjećaj za kulturološku svijest.

  18. SLOBODA KRETANJA ZNANJA Tih 8 kompetencija dovodi do još jedne • Pete slobode kretanja u EU – slobode kretanja znanja • upravo zbog tehnoloških dostignuća u zadnjih desetak i više godina postaje primarna sloboda

  19. BITI SPREMAN • Ulaskom u europsku uniju, za razvoj ljudskih potencijala na raspolaganju će nam biti sredstva ESF-a koja će moći koristiti svi akteri tržište rada, i privatni javni. • Mi ih samo moramo znati iskoristiti i stoga, biti spremni

  20. ETIČKI PRINCIPI OBRAZOVANJA Obrazovanje se mora temeljiti na kriterijima koji sadrže etičke principe: • Znanje se mora i može koristiti jedino za dobro, a ne za zlo. • Znanje se mora koristiti za napredak i prosperitet pojedinca, zajednice i čitavog društva. • Činiti dobro, ne nanositi štetu. • Afirmacija etičkih vrijednosti koje će se koristiti prilikom razvoja novih tehnologija – inovativnost je izrazito važna i neophodna, no razvoj novih tehnologija mora proći kroz etičko „sito” i mora biti usmjereno prema napretku.

  21. AFIRMACIJA PODUZETNIČKOG NAČINA UČENJA Obrazovanje mora afirmirati sve dobro što poduzetništvo nosi sa sobom: • Treba se naučiti rješavanju problema i upravljati rizicima, • Greška nije strašna i ne smije se promatrati kao podbačaj, već kao mjesto učenja. Dakle unutar obrazovanja važna je afirmacija i poticanje pozitivnih vrijednosti poduzetništva – jer ako pojedinac nauči kako zaposliti sebe, puno lakše će zaposliti i druge osobe pa pomažući sebi, pomaže i drugima.

  22. TREĆI ZAKLJUČAK-afirmacija vrijednosti • Poslovanje bez etičkih kriterija i gospodarstvo bez morala ne mogu dati trajnije, stabilnije i značajnije rezultate niti neku zajednicu učiniti sretnom i prosperitetnom. • I danas, u 21. stoljeću, unatoč saznanju o pravim i trajnim vrijednostima u društvu, svi zajedno se nalazimo u situaciji gdje se svakodnevno susrećemo s inverzijom tih vrijednosti. Prioriteti u društvu su bitno drugačiji i mijenjaju se sa svakom novom generacijom u smjeru koji se ne odražava najpovoljnije na zajednicu. • Moramo i kroz akademsku zajednicu i javne politike afirmirati novi sustav vrijednosti koji će promicati rad i kulturu rada, a ne radno mjesto, a ulaganje u znanje kao najvažniju investiciju , a ne trošak.

  23. AFIRMACIJA VRIJEDNOSTI-nastavak • Hrvatskoj treba socijalno odgovorno društvo, društvo u kojemu se radnik ne promatra kao roba i u kojemu su znanje, rad i socijalna solidarnost visoko na ljestvici društvenih vrijednosti te društvo u kojemu dominira osjećaj da svatko doprinosi zajedničkom naporu za opće dobro u skladu sa svojim mogućnostima. • U skladu s načelom razdiobne pravednosti, država mora transparentnoi pod jednakim uvjetima otvarati šanse svima, i radnicima i poslodavcima. Samo tako regulirani odnosi i obveze mogu jamčiti uređeno tržište rada i sigurnu zapošljivost.

  24. ŠTO RH TRENUTNO RADI-ZAKON O HKO • Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru prvi je korak u usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada. • Upućen je u proceduru donošenja • Dio je strukturnih reformi koje stavljaju fokus na razvoj ljudskih potencijala u cilju razvoja konkurentnostigospodarstva. • Ključna poluga razvoja je obrazovana radna snaga koja ima sposobnost usvajanja novih znanja prema potrebama tržišta rada. • Prihvaćanje modela cjeloživotnog učenja bitna je pretpostavka za prilagođavanje promjenama u tržišnim uvjetima. • Hrvatski kvalifikacijski okvir koncipiran je upravo na takav način da daje prilagodljiva, efikasna i pravovremena rješenja na obrazovne potrebe.

  25. HKO Nekoliko je ključnih pretpostavki za ostvarenje ovog cilja: • planiranje obrazovanja mora pratiti i podupirati strateške ciljeve regionalnog i industrijskog razvoja te razvoja zajednice; • ovaj Zakon je prvi koji predviđa suradnju tri ključna ministarstva: ministarstva odgovornog za regionalni razvoj, ministarstva odgovornog za rad i ministarstva odgovornog za obrazovanje; • suradnja bi trebala osigurati relevantnost kvalifikacija za gospodarstvo i društveni razvoj, kako u planiranju budućih potreba tržišta rada tako i u definiranju politika obrazovanja.

  26. HKO • Veliku odgovornost za definiranje potreba tržišta rada koje čini temelj dobrog planiranja obrazovanja i razvoja kvalifikacijskog okvira preuzelo je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava koje će biti zaduženo za vođenje registra zanimanja. • U cilju ispunjavanja svojih novih zadaća iz ovog zakona ministarstvo će definirati nove mehanizme za praćenje potreba tržišta rada.

  27. NA KRAJU Ovim se zakonom briga za razvoj ljudskih potencijala u Hrvatskoj stavlja na mjesto koje je nužno za razvoj i veće blagostanje. Svaki napredak počinje s investiranjem u ljude i davanje prilika njihovim znanjima, poduzetničkim porivima i inovacijskom potencijalu.

  28. HVALA NA PAŽNJI!

More Related