1 / 40

Mi šljenje i jezik (govor)

Mi šljenje i jezik (govor). Prof. Vesna Radoman. FASPER. Definicije. MIŠLJENJE je mentalna aktivnost pretežno simboličkog karaktera preko koj e se shvata realnost (spoljašnja i unutrašnja) i u nju unosi poredak i red. Tu spadaju mentalne operacije:

agatha
Télécharger la présentation

Mi šljenje i jezik (govor)

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Mišljenje i jezik (govor) Prof. Vesna Radoman FASPER

  2. Definicije MIŠLJENJE je mentalna aktivnost pretežno simboličkog karaktera preko koje se shvata realnost (spoljašnja i unutrašnja) i u nju unosi poredak i red. Tu spadaju mentalne operacije: - apstrahovanje - konceptualizacija -generalizacija -prosuđivanje -zaključivanje U mišljenje spadaju pamćenje i predstavljanje dakle sve osim opažaja i oseta JEZIK SISTEM ZNAKOVA ILI SIMBOLA UREDJEN PO ODREDJENIM PRAVILIMA POMOĆU KOJIH SE PRENOSI NEKO ZNAČENJE

  3. Veoma diskutovana tema u psihologiji mišljenja: … Da li je jezik (govor) neophodan za mišljenje ili se mišljenje može odvijati nezavisno i neuslovljeno jezikom (govorom) ? Takođe se postavlja pitanje da li je jezik moguć bez mišljenja ?

  4. Podeljena shvatanja Neki smatraju da je jezik (govor) neophodan za mišljenje i da ga određuje (Vorf,Sapir,Bruner,moskovska škola: Ivan- Smolenski, Vigotski, Lurija Drugi autori pridaju mnogo manji značaj jeziku ili dokazuju da se mišljenje može odvijati bez učešća jezika (govora): introspekcionisti – bespredstavna i neverbalna miso, geštaltisti, Pijaže

  5. Dva ekstremna stanovišta 1.Mišljenje se u potpunosti svodi na jezik (Džon Votson) 2. Mišljenje i jezik su potpuno nezavisni (Noam Čomski)

  6. Treće shvatanje: • 3. Mišljenje i jezik su odvojeni ali zavise jedno od drugog

  7. Tri odnosa između jezika i mišljenja • 1. Zavisnost (povezanost) • 2. Nezavisnost • 3. Podudarnost

  8. 1.Tri hipoteze o povezanosti i zavisnosti a.Kognitivistička b. Sapir-Vorfova c.Interakciona

  9. a) Mišljenje prethodi i determiniše jezik Piaget: • Kognitivni razvoj, intelektualno sazrevanje su neophodna podloga za razvoj govora i jezika Dete ne razume reč dok nije ovladalo pojmom koji stoji iza nje • Tokom prve dve god. života dete sebi predstavlja svet u senzorno-motornim akcijama , dakle njegova misao je prelingvistička. Dete opaža permanentnost objekta,imitira ranije viđene akcije,anticipira buduću poziciju objekta,pre njegovog pokretanja. • Nakon druge god.(interiorizacija akcija u misao) jezik počinje da reprezentuje svet i da se povezuje sa interiorizacijom akcije i njenom pretvaranju u misao. • Jezik nije jedini faktor simbolizacije, postoji simbolička igra, odložena imitacija,mentalne slike ,crtanje itd. • Kada semiotička funkcija počinje da bude operativna onda se odvaja misao od akcije. Tada jezik igra važnu ulogu. • Pijaže tvrdi da jezik nije izvor operacionog mišljenja (primer gluvih ), a izgleda i nije dovoljan za formalne operacije.

  10. Reperkusije kognitivističke hipoteze u surdopsihologiji • Pošto se mišljenje razvija bez velikog uticaja jezika onda ono ne trpi posledice nerazvijenog i deficitnog jezika kod gluvih • Mišljenje gluvih može se razvijati normalno • Surdopsiholog Hans Furt je predstavnik ovog shvatanja

  11. b) Jezik je primaran i determiniše mišljenje • Edvard Sapir i Bendžamin li Vorf su tipični predstavnici ovog shvatanja i zato je hipoteza dobila po njima naziv

  12. Sapir-Vorfova hipoteza • B. L. Whorf Jezik kojim čovek govori određuje njegovo opažanje i tumačenje sveta. Jezik predisponira ljude da misle na određeni način. • Primeri: -Hopi indijanci jednom rečju označavaju pilota, insekte i avion • - Zuni indijanci i Uolof Afrikanci imaju jednu reč za crvenu i narandžastu boju • - Eskimi imaju različite reči za različite vrste snega • - u jeziku Acteka postoji jedna reč za sneg, led i hladnoću

  13. Edvard Sapir: • Jezik strukturira misao • Nemoguće je misliti bez jezika • “Jezička zona je jedini poznat put koji vodi ka mišljenju” • Reč i govor su neinstinktivna , stečena sredstva koja su nastala delovanjem kulture

  14. Grinfildova i Bruner: • Eksperiment na tri grupe od po 20 dece od 6-13g. Prva grupa iz Uolof plemena koja govore samo svoj maternji jezik u kome ne postoji posebna reč za narandžastu i žutu boju, druga grupa su Uolof deca koja osim maternjeg govore i francuski i treća grupa su francuska deca koja govore samo francuski jezik

  15. Predpostavka od koje se pošlo: • Pošto Uolofi nemaju posebnu reč za dve boje neće moći ni da klasifikuju po bojama

  16. Rezultat eksperimenta: • Ulof deca koja nisu znala francuski uspešno su klasifikovala prema boji • Ispostavilo se da je broj grešaka jednak u svim grupama i da se on smanjuje sa uzrastom • Ovim eksperimentom je opovrgnuta Sapir Vorfova hipoteza

  17. Kritika Sapir-Vorfove hipoteze: • Činjenica da u jeziku neke kulture ne postoje određene reči , ne znači da pripadnici te kulture ne opažaju i ne uočavaju razlike među objektima koje označavaju pomoću iste reči. • Pojedine reči mogu imati funkciju većeg skretanja pažnje na određene aspekte iskustva mada je način opažanja i mišljenja pripadnika različitih kultura i različitih jezika verovatno u osnovi jednak

  18. VITGENŠTAJN-filozof • :“Jezik je slika sveta , a granice jezika su granice sveta”

  19. Jezik podstiče mišljenje • Rad M.Bowerman (1982.) jezik može uticati na razvoj pojmova. Na osnovu jezičkih struktura savlađuju se značenja • Bruner: konzervacija bolja kod dece koja su verbalizovala • R. Brown: jezik predisponira da se misli na odredjeni način.

  20. Teorijske reperkusije Sapir-Vorfove hipoteze na surdopsihološku ravan • Deficitan i inferioran razvoj jezika kod gluvih dovodi do razvoja deficitnog i inferiornog mišljenja

  21. c) Jezik i mišljenje su u interakciji Jezik utiče na mišljenje i mišljenje paralelno utiče na jezik Tipični predstavnici ovog shvatanja su: Merilin Šac, Bates & Snider

  22. Merilin Šac (M.Shatz 1987) • Jezički i kognitivni razvoj teku paralelno ,utičući jedan na drugi interaktivno • U toku razvoja jezika postoji organizacija i reorganizacija tog sistema pod dejstvom kognitivnog razvoja • Upotreba reči (koje u početku nemaju značenje) u okviru jezičkih pravila doprinosi kognitivnom razvoju i njihovom kasnijem razumevanju

  23. Surdopsihološka ravan Iz pozicije ovog teorijskog shvatanja reperkusije na kognitivni razvoj gluvih: Deficitarni jezik gluvih utiče na razvoj njihovog mišljenja i kognitivno funkcionisanje koje trpi posledice. Inferioran jezik gluvih-inferiorno mišljenje

  24. 2.Jezik i mišlj. su nezavisni • Vircburška škola i geštaltisti • Smith-ov eksperiment (tubocurarinchlorid) • Eksperimenti sa majmunima- Keler • Mišljenje gluvih • Slučaj Antoni Surdopsihološka ravan: Jezički poremećaj nije povezan sa poremećajem mišljenja kod gluvih

  25. Slučaj Antoni: • Kartis i Jamada:1981.g. Longitudinalna studija od 6m. Dečaka uzrasta 6,5g. • Na Lajterovoj internacionalnoj skali IQ=5o, na zadacima Pijažeovog tipa (klasifikacija i konzervacija) podbacio Bentonov test vizuelne percepcije i Knoksove kocke- podbacio Zadata je i baterija testova jezičke sposobnosti gde je Antoni pokazao dobre rezultate

  26. Neki oblici logopatije: • Lenebergov pacijent sa anartrijom (1962;1964) kongenitalnog tipa bio je u stanju da razume vrlo složene pojmove i da izvrši različite komplikovane naloge • Neki tipovi motorne Brokine afazije pri kojoj razumevanje i mišljenje nisu oštećeni a jezičke funkcije jesu

  27. Slučaj gospodina Ballard-agluvonemog instruktora na nacionalnom koledžu u Vašingtonu • “Ja mogu preneti svoje misli i osećanja roditeljima i braći pomoću prirodnih znakova ili pantomimom i ja mogu da razumem šta oni meni kažu istim putem. Naša komunikacija se međutim odnosi na dnevne rutinske aktivnosti vezane za kuću i teško da nadilaze krug mojih sopstvenih opservacija. Moj otac je imao običaj da me vodi sa sobom na njegova poslovna putovanja u inostranstvo jer je to smatrao kompenzacionom merom za moj gubitak sluha. Činio je to češće sa mnom nego sa mojom braćom objašnjavajući da oni mogu mnoge informacije dobiti čulom sluha a da ja zavisim isključivo od vida kod upoznavanja spoljašnjeg sveta.”

  28. Mr. Ballard- nastavak • Tokom tih sjajnih putovanja, a 2-3 godine pre početka mog školovanja tokom koga sam upoznao osnove pismenosti, ja sam počeo da se pitam:”kako postaje svet”. Kada mi je ovo pitanje palo na pamet počeo sam da razmišljam o njemu dugo vremena. Moja radoznalost je bila probuđena:”kakvo je poreklo ljudskog života u njegovom prvom pojavljivanju na planeti zemlji, i o biljkama takođe, o razlogu postojanja zemlje,sunca ,meseca,zvezda. Ne sećam se šta je to prvo bilo što me je navelo na pitanje o poreklu stvari. Pre tog vremena imao sam ideje o poreklu deteta od roditelja, o razmnožavanju životinja i nastanku biljaka od semena( mislim da sam tada bio star oko 5 godina ).Oko 9 godina sam imao kada sam sebi počeo da postavljam pitanja o poreklu univerzuma. U 11-oj godini sam smešten u instituciju gde sam počeo da se obrazujem.

  29. Šema W.James-a “Neka A bude iskustvo od koga polaze brojne individue koje razmišljaju, a Z je praktični zaključak , racionalno proizašao iz njega. Jedna individua do tog zaključka dolazi jednom linijom, druga drugom. Jedna sledi tok engleskih predstava reči a druga nemačkih verbalnih predstava. Kod nekih prevladava vizuelna predstava kod drugih taktilna.

  30. Nastavak obrazloženjaW.James-a uz šemu ...Neki su tokovi obojeni emocijama, drugi ne, neki su vrlo skraćeni, predstavljaju kratice, sintetizovani su i brzi, a drugi oklevajući i razloženi u mnogo koraka. Međutim kada predposlednji impulsi svih tokova konačno pogode u isti zaključak, mi kažemo, i ispravno kažemo, da su svi ovi mislioci imali u osnovi istu misao”

  31. Iz Džejmsovog shvatanja proizilazi: • Da se pravilno rezonovanje tj. mišljenje može obaviti i bez verbalnih sredstava • Dakle i mišljenje gluvih koji imaju verbalni deficit može se obavljati pravilno neverbalnim sredstvima

  32. 1.Poistovećivanje jez.i miš. • Bihejviorista John Watson –misli su implicitne govorne reakcije (subvokalni govor) • Motorička teorija svesti • Kritika:- korelacija ne znači istovetnost • Surdopsihološka ravan: • Poremećaj je istovremeno i jezički i misaoni

  33. Votson: • Mišljenje se svodi na pounutreni govor čiji se rudimenti mogu registrovati kroz minimalne pokrete govornih organa npr. neznatni pokreti laringsa koji se odvijaju tokom procesa mišljenja ili rešavanja nekog mentalnog problema

  34. Eksperimenti u prilog Votsonovog shvatanja • Džekobson 1932.g • On je utvrdio da govor naglas i govor u sebi dovode do sličnih efekata tj. povišenja električnog potencijala u govornim organima

  35. Torsonova: • Pričvrstila je elektrode na usne i jezik svojih ispitanika i zadavala im bezglasno rešavanje niza zadataka kao što su brojanje i računske operacije. • Merenje elektropotencijala pokazalo je podatke slične onima koji se dobijaju kada ispitanici glasno rešavaju iste zadatke

  36. Torsonova je zaključila: • Slično Džekobsonu da je tokom procesa mišljenja prisutna visoka motorička aktivnost govornih organa

  37. Maks (Max 1937.g.) • Istraživao je motoričku aktivnost prstiju kod 19 gluvonemih ispitanika koji su koristili znakovni jezik, tokom rešavanja intelektualnih zadataka. Detektovao je povišen elektropotencijal na njihovim prstima , za razliku od kontrolne grupe ispitanika normalnog sluha • Tako je potvrdio svoju hipotezu o visokoj korelaciji između motorike prstiju i mentalne aktivnosti

  38. Max 1937g. Istraživanje na eksperimentalnoj grupi gluvih • Uzorak:eksperimentalna grupa gluvih ispitanika koji su koristili znakovni jezik i kontrolna grupa čujućih koja je koristila oralni, verbalni jezik • Zadati su im intelektualni problemi slični onima u testovima inteligencije • Meren im je električni potencijal i na rukama • Rezultati: eksperimentalna grupa gluvih pokazala je veći i češći potencijal u rukama od kontrolne grupe --- i kontrolnoj grupi čujućih

  39. Motorička teorija svesti • Bihejvioristi formulisali motoričku teoriju svesti koja svodi mišljenje na pounutreni , bezglasni govor koji se manifestuje kroz povišen elektropotencijal motoričkih aktivnosti govornih organa • Kritika: motorička aktivnost može biti samo pratilac misaone aktivnosti koja se ne svodi na nju

  40. Klasifikacija različitih shvatanja (Dž. Grin) • Jezik je neophodan za proces mišljenja i on determiniše način na koji mislimo • Mišljenje prethodi jeziku i neophodno je za razvoj jezika • Jezik i mišljenje imaju nezavisne korene i razvijaju se u početku paralelno da bi kasnije došlo do interakcije (Vigotski)

More Related