1 / 13

Magnezijum i Cink

Magnezijum i Cink. Uradili : Marko Djukić i Nemanja Ćirić I-7. Magnezijum i njegove legure.

alton
Télécharger la présentation

Magnezijum i Cink

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. MagnezijumiCink Uradili : Marko Djukić i Nemanja Ćirić I-7

  2. Magnezijum i njegove legure • Magnezijumkristališe poheksagonalnoj gusto složenoj rešetki,imaveomamalugustinu (1,74 g/ 7,13 g/cm3) irelativnoniskutemperaturutopljenja (650°C). Lako se vezujesakiseonikom , alije njegovoksidporozan pa stoga ne predstavljadobruzaštitu od korozije. Magnezijum se palina 700 stepeniigoriblještavimplamenom pa se koristi u pirotehnici. Mehanickasvojstva u žarenomstanju Mg su : • -Modulelastičnosti E=45 GPa • -ZateznačvrstocaRm -115 MPa • -NapontečenjaRp 0,2 -25 Mpa • -Procentualnoizduženje A-8%

  3. Magnezijum Magnezijum je hemijski element sa čiji je simbol Mg i atomski broj 12. Spada u grupu zemnoalkalnih metala IIA grupe. Gradi 2+ ione. Oksidacioni broj magnezijuma u jedinjenjima je +2, uz vrlo retke izuzetke gde ima oksidacioni broj +1. Ima najnižu temperaturu topljenja u grupi zemnoalkalnih metala. On je omi najrasprostranjeniji element u Zemljinoj kori i deveti uopšte u poznatom svemiru. Magnezijum je četvrti po rasprostranjenosti element na Zemlji u globalu (iza železa, kiseonika i silicijuma), čini oko 13% ukupne mase planete Zemlje i ima najveći udeo u plaštu Zemlje. Zbog velike rastvorljivosti magnezijumovih iona u vodi, on je i treći po zastupljenosti element rastvoren u svetskim morima. Slično kao kod aluminijuma, proces korozije magnezijuma se zaustavlja zbog pasivizacije.

  4. Magnezijum hlorid Magnezijum

  5. Magnezijum Magnezijum se može naći u većim količinama u obliku magnezita i dolomita, a može se eksploatisati jš iz brucita, karnalita, talka i olivina. magnezit brucit dolomit

  6. Magnezijum karnalit olivin talk

  7. Legure magnezijuma U prošlosti upotreba legura magnezijuma bila je ograničena zbog njihovih osobina da korodiraju i zbog njegove zapaljivosti. Zapaljivost magnezijuma smanjena je dodavanjem malih količina kalcijuma u legure. Prisustvo železa, nikla, bakra i kobalta dosta doprinosi nastanku korozije. Smanjenjem udela ovih metala, poboljšava se otpornost na koroziju.

  8. Primena magnezijuma Magnezijum je izuzetno zapaljiv metal. Prah magnezijuma se koristi za pravljenje vatrometa i signalnih pomorskih baklji. Ova osobina se koristila u Drugom svetskom ratu za zapaljive avionske bombe. Magnezijum je treći nejčešće upotrebljavani metal nakon železa i aluminijuma. Koristi se za legiranje aluminijuma, za uklanjanje sumpora pri proizvodnji gvožđa i čelika, u proizvodnji titanijuma. Kao metal se koristi pri proizvodnji velikog broja automobilskih i kamionskih delova (točkovi, šasije), za proizvodnju elektro-uređaja. Zbog svoje male težine i dobrih mehaničkih i električnih osobina, magnezijum se dosta upotrebljava za proizvodnju mobilnih telefona, laptopova i tablet računara, kamera i drugih elektronskih komponenti. Koristi se u avio industriji i astronautici.

  9. Cink i njegove legure • Hemijski element cink nosi u periodnom sistemu elemenata simbol Zn, atomski (redni broj mu je 30, a atomska masa mu iznosi 65 ,409. Cink je metal plavkastobele boje. Pri sobnoj temperaturi je krt i lomljiv. Na temperaturi od 100-150°C omeksa i postane rastresit , pa se lako kuje, valja u tanke ploče i izvlači u žicu. Iznad 200°C postaje ponovo krt i mrvi se u prah. Burno reaguje sa metalnim oksidima, a sa kiseonikom stvara veliki broj kompleksnih spojeva, amfoteran je, otapa se u kiselinama i jakim lužinama i gradi soli. Ne rđa i na vazduhu je prilično stabilan, jer se na vazduhu prevlači zaštitnim slojem oksida ili karbonata, koji ga štiti od dalje oksidacije ičini ga vrlo otpornim na uticaj vlage. Zbog toga se primenjuje za galvanske prevlake koje se nanose na čelične limove radi zaštite od korozije. • Dobar je provodnik električne struje.

  10. Cink U prirodi se ne nalazi u elementarnom stanju. Najčešće se dobija iz sulfidne rude sfalerita (ZnS) i karbonata smitsonita (ZnCO3). sfalerit smitsonit

  11. Legure cinka i njihova primena Legure cinka se koriste kao niskotopljive legure za lemove. Legure cinka za livenje koriste se za odlivke komplikovanog oblika koji nisu opterećeni, jer imaju veliku tečljivost i lako popunjavaju kalupe složenog oblika. Posebno su važne legure cinka sa bakrom • alpaka (Cu, Zn, Ni) koja se koristi za nakit i posuđe, • mesing (Cu, Zn) koji se koristi za muzičke instrumente, odlivke, vijke, • topovska bronza (Cu, Sn, Zn), koristi se za klizne ležaje i zupčanike, i legure cinka sa aluminijumom • zamak (Zn, Al, Cu, Mg) koriste se u automobilskoj industriji, za proizvodnju igračaka, preciznih instrumenata, kućnih uređaja... • tonsul (Zn, Al, Cu, Mg sa nešto povećanim sadržajem Cu i Mg) koriste se za livenje finih i sitnih odlivaka (ukrasni okovi za nameštaj, metalna galanterija za obuću i odeću)

  12. Cink (Zn)

  13. KRAJ

More Related