U KRATKO

1. U KRATKO

2. RAZVOJ POSEBNOG ODGOJA • U prvobitnim zajednicama djecu sa smetnjama u razvoju smatrali su nekorisnim, te su ih ostavljali sa strane jer su prestavljali teret kojeg se trebalo riješiti . • U Antici uglavnom je dominirao netolerantan stav, nije moglo biti organizirano obrazovanje . • Humanizam i renesansa usmjeravaju se prema čovjeku i njegovim potrebama. • 1784. god. prva javna škola za slijepe i mentalno retardirane otvorena u Parizu . • 1895 prva škola za slijepe otvorena je u Zagrebu

3. POSEBNI odgoj u našem društvu Predmet specijalnog odgoja tradicionalno pokriva populaciju djece sa smetnjama u razvoju,a posljednjih godina se nastoji afirmirati i u odnosu na djecu natprosječnih sposobnosti, te one sa specifičnim teškoćama u učenju koja zbog školskog neuspjeha nerijetko napuštaju školu . Cilj tog odgoja je da u granicama individualnih potencijala djece osigura njihov maksimalni razvoj.

4. Najvažniji zadaci • Kreiranje uvjeta za maksimalni rast i razvoj potencijala i sposobnosti djeteta. 2 Osiguravanje adekvatne pshološke i pedagoške atmosfere prikladne za zadovoljavanje specifičnih interesa i pedagoških potreba djeteta ovisno o vrsti i stupnju smetnje u razvoju. • Osiguravanje adekvatnih metoda usvajanja znanja, vještina i navika. 4 Razrada i apliciranje specijalnopedagoškog instrumentiranja za sprječavanje, otklanjanje i ublažavanje posljedica smetnji na ličnost i aktivnost djeteta.

5. 5 Kad god je moguće osposobljavanje djeteta za samopercipiranje i shvaćanje vlastitog položaja . 6 Prilagođavanje na vlastiti nedostatak i osposobljavanje za adekvatno reagiranje na neprekidne postupke okoline . 7 Osposobljavanje za obavljanje poslova svakodnevnog života usvajanjem navika i vještina samopomoći .

6. Institucija secijalnog odgoja • Razlikujemo tri vrste institucija za osobe sa smetnjama u razvoju: • -institucija odgoja i • obrazovanja • - institucija rehabilitacije • - institucija medicinske i socijalne skrbi

7. Institucije se mogu podijeliti prema vrsti smetnji- na ustanove za osobe sa smetnjama vida , sluha , govora , sa smetnjama u ponašanju , sa motoričkom smetnjom, te ustanove za mentalno retardirane osobe : prema stupnju izraženosti tih smetnji- na ustanove za slijepe ,slabovidne , gluhe , nagluhe , tjelesno invalidne

8. Ustanove predškolskog odgoja (jaslice ,vrtići prema vrsti smetnji), ustanove osnovnog odgoja i obrazovanja (osnovne škole prema vrstama smetnji), ustanove usmjerenog obrazovanja (srednje škole i srednjoškolski centri prema vrstama smetnje ), ustanove višeg i visokog obrazovanja (viša škola odnosno faklulteti). • Ustanove odgoja i obrazovanja 1. Ustanove predškolskog odgoja Osnivaju se za djecu s onim vrstama smetnji u razvoju koje se u ranoj životnoj i predškolskoj dobi mogu otkriti i utvrditi . To su najčešće vrtići za djecu sa smetnjama vida ,sluha i motorike .

9. 2. Ustanove osnovnog odgojai obrazovanja • su specijalne osnovne škole koje se također organiziraju po vrstama smetnji , a obuhvaćaju djecu sposobnu za odgoj i obrazovanje osim djece s poremećajima u ponašanju i govoru. 3. Ustanove srednjeg usmjerenog obrazovanja • odvija se uglavnom u posebnim školama , djeluju srednjoškolske ustanove i centri usmjerenog obrazovanja za osoba sa smetnjama vida , sluha , motorike .

10. Organizacijski oblici posebnog odgoja • Najstariji organizacijski oblik posebnog odgoja je zavod kao ustanova koja se održava još i danas . • Zavodski oblik ima određene pozitivne i negativne strane . • Organiziraju se dvije vrste programa • 1)programi odgoja i obrazovanja škole odgovarajućeg stupnja . • 2)programi produženog stručnog tretmana koji su dijelom odgojno –obrazovnog razvoja.

11. Učenici sa smetnjama u razvoju • Učenici osnovne škole sa smetnjama u razvoju su djeca koja su bilo u fizičkom bilo u intelektualnom području, različita od druge djece . • Opće karakteristike su uglavnom slične ili identične vršnjacima bez smetnje u razvoju . • Zajedničke karakteristike se odnose na sve vrste odgojno sposobne djece sa smetnjama u razvoju koja pohađaju osnovnu školu .

12. Karakteristike učenika sa smetnjama u razvoju • Odstupanje od onog što smatramo očekivanim rastom i razvojom . • Imaju neke od većih definiranih smetnji u razvoju . • Imaju ozbiljne teškoće u odgoju i obrazovanju metodom, sredstvima, programima namjenjenim učenicima bez smetnji u razvoju . • Imaju izrazitu potrebu za prihvaćanjem od stranih vršnjaka , nastavnika , roditelja i socijalne okoline- uspostavljanje povoljne psihološke klime u razredu i izvan njega važno je za stjecanje samopouzdanja i očuvanje mentalnog zdravlja.

13. Učenici sa smetnjama vida • Učenici sa smetnjama vida su slijepi i slabovidni učenici. • Slabovidni učenici svoj reducirani vid uspješno koriste u vizualnim konformiranim prilikama u razredu i izvan njega . • Slabovidna djeca mogu imati maglovitu , nejasnu i nedefiniranu sliku pred očima . • Slabovidnost može imati stanovite posljedice i na emocionalnom ,socijalnom ,fizičkom te obrazovnom planu .

14. Učenici sa smetnjama sluha • Razlikujemo gluhe i nagluhe osobe • Gluhe osobe su u znatno težoj poziciji od nagluhih , ali obje skupine zaslužuju veoma ozbiljnu pažnju ,naročito s obzirom na teškoće njihova komuniciranja u razredu i izvan njega . • Sporazumjevanje s osobama oštećenog sluha je korištenje jednoručne i dvoručne abecede .

15. Učenici sa smetnjam govora • To su djeca koja imaju vrlo ozbiljne teškoće u komuniciranju s okolinom , koristi se lošim modelom govorenja pa ga sredina ne prihvaća te se u njemu javljaju emocionalni problemi u obliku tjeskobe ,povlačenje u sebe ,nesigurnost i strah . • Kako bi pomogli djeci ,koja ulažu veliki napor da isprave svoj govr ,takvoj djeci potrebna je pomoć logopeda

16. Mentalno retardirani učenici • Sa stanovništva odgoja i obrazovanja su zanimljiva je podjela: laka MR (djeca koju je moguće odgajati i obrazovati),umjerena MR (djeca koju je moguče odgajati). • Takva djeca u odnosu na vršnjake sporije napreduju i duže ostaju na istoj razini, sporije uče, pokazuju ispodprosječne rezultate u rješavanju zadataka neverbalnih testova inteligencije, češće se manifestiraju smetnje govora, imaju siromašni riječnik, slabije razvijenu finu motoriku, a ponekad i smetnje vida, sluha, druge bolesti.

17. Učenici sa smetnjama u ponašanju • Među djecom sa smetnjama ili poremećajima u ponašanju razlikujemo socijalno neprilagođenu djecu i djecu s emocionalnim poremećajima . • Socijalno neprilagođena djeca manifestiraju smetnje ponašanja na relaciji pojedinac-društvo, (lijenost, nedostatak interesa za rad i učenje, površnost i nebrižljivost, nedisciplina, laž, prevara, bježanje od kuće, nedolično ponašanje na javnom mjestu, krađa i skitnja).