1 / 42

SOCIJALNA SKRB ZA DJECU

SOCIJALNA SKRB ZA DJECU. ALTERNATIVNI OBLICI SKRBI ZA DJECU 18. ožujka, 2013. . DJECA BEZ RODITELJSKE SKRBI U SVIJETU. Milijuni djece u svijetu žive bez svojih bioloških roditelja, u formalnoj ili neformalnoj udomiteljskoj obitelji, u institucijama ili drugdje,

aurek
Télécharger la présentation

SOCIJALNA SKRB ZA DJECU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. SOCIJALNA SKRB ZA DJECU ALTERNATIVNI OBLICI SKRBI ZA DJECU 18. ožujka, 2013.

  2. DJECA BEZ RODITELJSKE SKRBI U SVIJETU • Milijuni djece u svijetu žive bez svojih bioloških roditelja, u formalnoj ili neformalnoj udomiteljskoj obitelji, u institucijama ili drugdje, • Milijuni su u riziku od odvajanja od roditelja zbog AIDS-a, oružanih sukoba, prirodnih katastrofa i siromaštva. • 13.4 milijuna djece u Aziji, Africi i Latinskoj Americi koji su izgubili jednog ili oba roditelja zbog AIDS-a. • Desetine tisuća djece koja su odvojena od roditelja tijekom katastrofa i hitnih stanja velikih razmjera (tsunami, uragani u Americi i sl.) • Dječja domaćinstva - posebno u područjima ratnog sukoba i AIDS-a (npr. samo u Ruandi je 227.000 takvih domaćinstava) • Nemoguće utvrditi broj djece koja žive izvan roditeljske ili društvene skrbi (na ulici, u ropstvu kao radna snaga ili kao vojnici u sukobima).

  3. RIZICI DJECE BEZ RODITELJSKE SKRBI • Djeca bez ikakve skrbi i zaštite države su izložena najvećem riziku od zlostavljanja i iskorištavanja ( 1.2 milijuna djece - žrtve trgovine ljudima i 2 milijuna djece koja rade u komercijalnoj porno industriji) • Djeca u zamjenskim obiteljima u riziku od diskriminacije, neadekvatne skrbi, zlostavljanja i iskorištavanja zbog slabe kontrole. • Djeca unutar formalnog sistema skrbi (posebno u ustanovama) često ostaju u njima predugo što doprinosi lošem emocionalnom razvoju i riziku od vršnjačkog nasilja, kasnije se teško prilagođavaju na “odrasli” život i češće su u sukobu sa zakonom ili postaju žrtve.

  4. Podjela djece u skrbi : • Djeca bez roditeljske skrbi (bolest ili smrt roditelja, napuštanje, prirodne katastrofe) 2. Djeca bez adekvatne roditeljske skrbi – djeca čijim je roditeljima oduzeto pravo na čuvanje i odgoj odnosno skrb za dijete (uključivo i djecu s PUP)

  5. POTREBE DJECE • osnovne potrebe za preživljavanjem i rastom • potrebe za emocionalnom dobrobiti • posebne potrebe djece odvojene od bioloških roditelja: • Za stabilnošću /trajnosti (sigurnost, pripadanje, obiteljski život, biti voljen i voljeti) • Za identitetom (poznavanje biološke obitelji, poznavanje prijašnjih odnosa i događaja, usklađivanje prošlosti i sadašnjosti, prikladan kontakt s osobama iz prošlosti i biti vrednovan kao ono što jesi) Thoburn, 1994.

  6. PITANJA I DILEME • koliko dugo pružati i kakvu podršku obiteljima koje ne zadovoljavaju temeljne potrebe djece? • kako procijeniti pravi trenutak izdvajanja djeteta? • kako postići da izdvajanje ne bude ni prerano ni prekasno? • kako izabrati najbolji tip smještaja? • kada je udomiteljska obitelj, a kada neki drugi oblik skrbi najbolje rješenje?

  7. KRITERIJI I OKOLNOSTI DONOŠENJA ODLUKE O IZDVAJANJU DJECE • svi oblici zlostavljanja i zanemarivanja djece prema zakonskim i stručnim definicijama, ugrožavanje života i zdravlja djeteta • kvaliteta odnosa između roditelja i djece, osobine roditelja te sposobnosti roditelja za promjene u ponašanju i brizi za dijete • kvaliteta socijalne mreže obitelji Najčešće okolnostii kumulativni stresori: siromaštvo, nezaposlenost i alkoholizam (ne sami po sebi, već u međudjelovanju s drugim čimbenicima), odnosno multiproblematičnost obitelji

  8. KRITIČNI MOMENT ILI KOLIČINA AKUMULIRANIH STRESORA KOJI NAVODE NA POKRETANJE POSTUPKA IZDVAJANJA dojava o teškom zlostavljanju djeteta eskaliranje situacije u obitelji koja je duže vrijeme pod nadzorom vidljive posljedice ugroženog razvoja

  9. INSTRUMENTI PROCJENE • rijetko korištenje psihodijagnostičkih instrumenata i upitnika socijalne procjene TEORIJSKA UPORIŠTE? • iskustvena znanja i zakonska određenja

  10. SIGURNOST U DONOŠENJU ODLUKE O IZDVAJANJU DJETETA • ugrožen život djeteta odnosno dobrobit djeteta na krajnje opasan način • postojanje vidljivih posljedica teškog zlostavljanja ili grubog zanemarivanja • djetetovo iskazivanje straha od roditelja i želja za ne vraćanjem kući • iznimno teški uvjeti stanovanja • ovisnost roditelja o teškim drogama • psihijatrijske i druge teške bolesti roditelja

  11. DVOJBENI PRIMJERI IZ PRAKSE O POTREBI IZDVAJANJA DJECE • postupci rastave braka (niti jedan roditelj samostalno ne može preuzeti brigu) + različita mišljenja vještaka • kada roditelji kvalitetno obavljaju neke dužnosti a druge u potpunosti zanemaruju • dobra emocionalna veza ali se ne očituje u roditeljskim ponašanjima • roditelji se dobro brinu o npr. jednom djetetu ali zanemaruju drugo • jednoroditeljske obitelji, posebno samohrani očevi: trude se, ali nisu uspješni u potrebnoj mjeri • jednokratko teško zlostavljanje ili povremeno nasilje među roditeljima • izdvajanje djece u kasnijoj dobi, npr. 17 godina

  12. OSNOVNA OBILJEŽJA HRVATSKE PRAKSE • Usmjerenost stručnjaka na vanjske pokazatelje i posljedice zlostavljanja te na dokazivanje i opravdavanje izdvajanja - Pravodobnost izdvajanja? • Kriterij postojanja slobodnog mjesta – smislenost odlučivanja o odabiru smještaja? • Neizvjestan tretman - može li određeni oblik smještaja pružiti djetetu upravo ono što mu je potrebno? • Model “spašavanja” djece vs. modelu podrške obitelji?

  13. Preambula Konvencije o pravima djeteta Dijete, kako bi potpuno i skladno razvilo svoju osobnost, treba rasti u obiteljskom okruženju, u ozračju sreće, ljubavi i razumijevanja. Obitelji, kao temeljnoj društvenoj skupini i prirodnom okružju za odrastanje i dobrobit svih njezinih članova, a posebice djece, treba omogućiti potrebnu zaštitu i pomoć kako bi mogla u potpunosti preuzeti svoje odgovornosti u zajednici. Dijete kojem je privremeno ili trajno uskraćeno obiteljsko okruženje ili koje zbog vlastite dobrobiti ne smije ostati u obiteljskom okruženju, ima pravo na posebnu zaštitu i pomoć države. Takva skrb može, među ostalim uključivati udomiteljstvo, ... posvojenje ili, kad je to nužno, smještaj u odgovarajuće institucije koje skrbe o djeci. (Konvencija o pravima djeteta, članak 20.)

  14. VJEŽBA Akademska kontroverza Pravo na život u obitelji značajnije je od prava na zaštitu. T-tablica-individualno argumenti, u dvije grupe, zajednička debata, oblikovati zajedničko stajalište.

  15. INSTITUCIONALNA SKRB (prošlost!) • Smještajni kapacitet prosječno 50 mjesta (Dom Zagreb 120 za djecu, ukupno s materinskim domom153) • Popunjenost stalnog smještaja 88,6% • Popunjenost poludnevnog boravka 69% • Prije smještaja u dom djeca su boravila kod roditelja 69%, kod rodbine 4%, kod udomitelja 8%, u drugom domu 7%, u bolnici 6%, u drugoj podružnici istog doma 5%, ostalo 1%.

  16. INSTITUCIONALNA SKRB U HRVATSKOJ(uključivo domove obiteljskog tipa i nedržavne domove) • Struktura djece po dobi: 0-1 5%, 1-3 6%, 3-7 10%, 7-14 40%, 14-18 32 %, 18 i više 7% • Prekid smještaja zbog povratka roditeljima (40%), završetka školovanja i punoljetnosti (15%), posvojenje (13%), odlazak u udomiteljsku obitelj (11,6%) • Prosječna duljina boravka 3,9 godina • 5 i više godina boravi 14% djece • 4% duže od 10 godina • 30% smještene djece redovito kontaktira s roditeljima

  17. STAMBENE ZAJEDNICE • Namijenjene djeci koja se pripremaju za samostalan život nakon izlaska iz doma • Dob 18 do 21 godina • Kapacitet od 2 do 5 korisnika (72 mjesta u 20 SZ kojima je osnivač RH) • Samostalan život, odgajatelj ih posjećuje • 72 mjesta u SZ drugih osnivača-u obliku kuća za mlade uz stalnu prisutnost bar jednog odgajatelja

  18. UDOMITELJSKA SKRB • 2331 dijete u 1232 udomiteljske obitelji (stariji podaci, značajni za omjer) • 1542 djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, ostala djeca – PUP, privremena nesposobnost roditelja, tjelesno ili mentalno oštećena djeca, ovisna ili psihički bolesna djeca, HIV, žrtve obiteljskog nasilja) • Prosječna dob udomitelja je 51 godina (raspon 24 – 77) • 85% žene, 56% niski obrazovni status, 34% SSS • 81% nezaposlenih udomitelja, 54% nitko u kućanstvu nije zaposlen • Duljina bavljenja udomiteljstvom- 20% više od 5 godina, 40% više od 10 godina • 43% udomljava jedno dijete, 14% pet ili šest djece

  19. POSVOJENJE • Godišnje se posvoji oko 100 djece u RH • Dob usvojitelja: do 35godina – 40%, od 35 do 40 – 33%, 40 do 45 – 20 %, 7% starije od 45 godina • Većinom bračni parovi, mali broj zamolbi za posvojenje od strane jedne osobe, uglavnom žene • Prema podacima Doma za djecu Zagreb: osnova posvojenja je za 50% djece suglasnost roditelja, 38% roditelji lišeni prava na roditeljsku skrb, 12 % roditelji lišeni poslovne sposobnosti • 60% posvojene djece do 2 godine starosti • Uslijed lišavanja prava na roditeljsku skrb, djeca se najčešće posvajaju u dobi od 2 do 6 godina uslijed predugog čekanja na pokretanje postupka, dugotrajnog postupka na sudu i manje zainteresiranost posvojitelja za stariju djecu

  20. NASTAVAK -POSVOJENJE • Psihomotorni ili mentalni status status posvojene djece najlošiji kod djece čiji su roditelji lišeni poslovne sposobnosti (zbog MR ili duševne bolesti) a niti jedno urednog zdravstvenog statusa • U odnosu na djecu koja žive u svojim obiteljima, djeca koja su posvojena uz suglasnost roditelja ili je roditeljima oduzeto pravo na roditeljsku skrb - 60% razvojno ispod kronološke dobi i s nekim zdravstvenim teškoćama • Ukupno 1/3 djece redovnog psihomotornog i zdravstvenog statusa

  21. SKRB U DOMOVIMA OBITELJSKOG TIPA Primjer SOS-Dječje selo • 127 djece, od toga oko 50 u kućama za mlade (uz odgajatelje), a ostali u zasebnim stambenim jedinicama sa SOS-mamom i tetom + socijalni radnik i psiholog u svakom selu + vanjski suradnici

  22. Uputa za esej 2. – izraditi SWOT analizu i donijeti na nastavu 25.4. 2013. (ne slati mailom) OBLICI SKRBI ZA DJECU: institucionalna skrb(dječji domovi, odgojni domovi) skrb u udomiteljskoj obiteljiskrb u domovima obiteljskog tipaskrb u posvojeničkoj obiteljiskrb u stambenim zajednicama SWOT analiza - • Snage-prednosti • Slabosti-nedostaci • Prilike-mogućnosti • Prijetnje-opasnosti

  23. vježba Stavovi (poslovice, misli, ideje) stručnjaka i javnosti (druge djece, roditelja, starijih) prema djeci u skrbi

  24. ZAKON O UDOMITELJSTVU - Udomiteljstvo – oblik skrbi izvan vlastite obitelji kojim se djetetu ili odrasloj osobi osigurava skrb u udomiteljskoj obitelji- Udomiteljska obitelj – obitelj koja ima dozvolu za obavljanje udomiteljstva- Udomitelj – samac ili predstavnik udomiteljske obitelji s kojim centar za socijalnu skrb sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama

  25. UVJETI KOJE MORA ISPUNJAVATI OSOBA KOJA SE ŽELI BAVITI UDOMITELJSTVOM- državljanin- punoljetna- prebivalište u RH- poslovna sposobnost- zdravstvena sposobnost- srednjoškolsko strukovno obrazovanje- imati sposobnost potrebnu za skrb o korisnicima, njegu, odgoj, prema stručnoj procjeni tima za udomiteljstvo- imati propisane stambene i materijale uvjete- srodnički udomitelj može biti i osoba nižeg stupnja obrazovanja – individualni plan promjene- u najboljem interesu djece- može biti i stranac sa stalnim boravkom u RH koji ispunjava propisane uvjete- najbolji interes- suglasnost Ministarstva-vlastita sredstva za uzdržavanje (70% pomoći za uzdržavanje)

  26. UDOMITELJSKA OBITELJ NE MOŽE BITI OBITELJ:- mjera obiteljsko-pravne zaštite- lišenje poslovne sposobnosti- poremećeni obiteljski odnosi- društveno neprihvatljivo ponašanje- u obitelji ugroženo zdravlje ili drugi interesi korisnika- pravomoćno osuđeni- nasilje u obitelji

  27. u udomiteljskoj obitelji najviše troje djece (braća i sestre – iznimno)- djeca s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem, od troje samo jedno dijete - ako udomitelj živi sam može skrbiti o jednom djetetu, odnosno dvoje ako su braća i sestre- jedno dijete ako je s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem- samac koji je srodnički udomitelj može skrbiti o većem broju djece /interes/, uz prethodnu suglasnost Zavoda udomitelja- profes. udom. u pravilu skrbi o troje djece

  28. OBVEZE UDOMITELJA:- izvršiti osobnu pripremu i pripremu članova obitelji na smještaj korisnika- individualni plan- aktivnosti za prilagodbu- pravilno njegovanje, primjeren smještaj, prehrana, odjeća i obuća- poduzimati aktivnosti za očuvanje zdravlja- pripremiti korisnika na odlazak iz obitelji- poštivati upute zavoda- redovito, najmanje dva puta godišnje izvještavati zavod- sudjelovati na edukacijama- omogućiti kontakt s obitelji- osigurati zaštitu tajnosti svih podataka

  29. Posebne odredbe udomitelja za djecu: izbor udomitelja mora odgovarati djetetovim potrebama Zavod u suradnji s roditeljima/skrbnicima i djetetom prvenstveno bira udomitelja iz kruga srodnika ili drugih osoba bliskih djetetu, u njegovom mjestu prebivališta, kada je to moguće djetetu na redovnom školovanju Zavod mora osigurati više vrsta usluga, u skladu s utvrđenim potrebama u individualnom planu promjene

  30. Posebne obveze udomitelja za djecu: pravilno njegovati, odgajati i pružati mu primjeren smještaj, osigurati primjerenu prehranu, odjeću i obuću, te se brinuti o djetetovom zdravlju osigurati školske i osobne potrepštine, primjerene igračke, osnovnu športsku i drugu opremu prosječne vrijednosti poticati pravilan odnos prema učenju i radu, poticati ga na rad i stjecanje radnih navika te skrbiti da stekne profesionalno zvanje pomoći kod oblikovanja vlastitog identiteta, organizirati provođenje slobodnog vremena uključivati ga u život lokalne zajednice sukladno njegovim potrebama i interesima kontakti s roditeljima, rodbinom, prijateljima

  31. PRAVA UDOMITELJA: na osobni dignitet i privatnost biti uključeni kao ravnopravni članovi stručnog tima Zavoda biti upoznati sa svim informacijama o korisniku koji dolazi u njihov dom i ranijem obiteljskom životu te za vrijeme trajanja brige o udomljenom djetetu sudjelovati u izradi individualnog plana promjene i imati saznanja o ciljevima plana za udomljenog korisnika na sigurnost članova vlastite obitelji na stručnu pomoć u svladavanju poteškoća pri prijemu i odlasku djeteta koje je bilo smješteno u obitelji biti upoznati sa svim postupcima vezanima uz njihovu ulogu udomitelja Supervizija udomitelja na evaluaciju i povratnu informaciju o njihovoj ulozi zamjenske obitelji

  32. INSITUCIONALNA SKRB U HRVATSKOJ Ustanova za skrb o djeci (dječji dom) definira se kao dvadesetčetverosatni institucionalni smještaj u kojem grupa djece koja nisu u srodstvu živi zajedno, a za njih skrbi grupa odraslih s kojima također nisu u srodničkim odnosima (Kadushin, 1980., prema SladovićFranz, 2003.).

  33. KevinBrowne (2009.) ustanova za skrb o djeci je: grupni smještaj za više od desetoro djece bez roditelja ili zamjenskih roditelja u kojem skrb djeci pruža mali broj plaćenih odraslih odgajatelja. u Europi to najčešće znači jedan odgajatelj na šestoro djece tijekom dana i znatno manje osoblja noću. smještaj uključuje organizaciju, pravila i rutinu svakodnevnog života djece te više profesionalan nego roditeljski odnos djece i odgajatelja Dječja perspektiva: mjesto daleko od doma gdje na njih pazi netko tko nije njihov roditelj (Ward, 1997. prema Miles i Stephenson, 2001.)

  34. Institucionalna skrb za djecu ima četiri odvojene, ali paralelne funkcije (Gillian, 1999., prema SladovićFranz, 2003.: 27,28): održavanje: zadovoljavanje temeljnih tjelesnih i psihičkih razvojnih potreba djeteta u skladu s njegovom dobi, razvojnom fazom te specifičnim zahtjevima, zaštita: sprječavanje daljnjeg zlostavljanja djeteta i/ili drugih oblika ugroženosti uz zaštitu i promociju djetetovih prava i interesa, kompenzacija: oporavak djeteta od stresnih i traumatskih događaja koji su prethodili ili uzrokovali smještaj u ustanovu, priprema: osposobljavanje djeteta i mlade osobe za povratak u obitelj ili samostalan život razvijanjem praktičnih vještina i znanja, te emocionalne stabilnosti i otpornosti.

  35. INSITUCIONALNASKRB ZA DJECU U HRVATSKU 14 domova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska + 7 podružnica. Ukupni kapacitet navedenih ustanova iznosi 1017 djece te je u 2010. godini bio popunjen 82,6 % tj. 840 djece (Godišnje statističko izvješće, 2010.), a zaposleno je 532 osoba. U Hrvatskoj djeluju i dva nedržavna doma za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi (SOS dječje selo i Caritasov dom u Brezovici) u kojima je u 2010. godini bilo smješteno 210 djece na 113 zaposlenih osoba.

  36. Prekid smještaja Prekid smještaja zbog povratka roditeljima (40%) Završetka školovanja i punoljetnosti (15%) Posvojenje (13%) Odlazak u udomiteljsku obitelj (11,6%)

  37. Neki aktualni pokazatelji o životu djece u dječjim domovima • Veličina dječjih domova: • Od 27 do 71 dijete na smještaju • Izuzetak Split 115 djece u 2 podružnice i Zagreb 218 djece u 4 podružnice • Broj djece u odgojnoj grupi - 2 do 12 • 40% – u grupama od 8 djece • 19,3% - u grupama od 7 djece • 12,8% - u grupama od 9 djece • Broj odgajatelja u odgojnoj grupi – 1 do 2

  38. U sobama djeca najčešće spavaju po dvoje (54,4%) ili ih je troje ili više (43,9%), a samo 1,7% djece spava samo u sobi. Gotovo sva djeca imaju odvojenu prostoriju za provođenje slobodnog vremena odnosno dnevni boravak 36 % djece nema odvojenu i mirnu prostoriju za učenje 30% smještene djece redovito kontaktira s roditeljima

  39. Podjela po spolu i dobnim skupinama u 14 domova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi (Lipanj, 2011) DOBNA SKUPINA BROJ DJECE NA SMJEŠTAJU DJEVOJČICE DJEČACI UKUPNO 0-11 129 160 289 11-18 201 256 457 18-21 60 34 94 UKUPNO 390 450 840

  40. Promjene smještaja prije dolaska u sadašnju ustanovu(N=321, dob 11 do 21 godina)Lipanj, 2011

  41. TEMELJNI PROBLEM institucionalne skrbi za djecu u Hrvatskoj? dugotrajni boravak djeteta u instituciji! velik broj djece ostaje u domu sve do svoje samostalnosti (Žic Grgat, 2005.).

  42. Duljina boravka u ustanovi (N=321, dob 11 do 21 godina)Lipanj, 2011

More Related