1 / 84

Međunarodne finansije

Međunarodne finansije. Međunarodne finansije se mogu definisati kao novčano kretanje svih međunarodnih ekonomskih transakcija. One čine deo međunarodne ekonomije, koja u sebi sadrži dva osnovna dela: međunarodnu trgovinu i međunarodne finansije. Mogu se podeliti na dva dela:

base
Télécharger la présentation

Međunarodne finansije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Međunarodne finansije

  2. Međunarodne finansije se mogu definisati kao novčano kretanje svih međunarodnih ekonomskih transakcija. One čine deo međunarodne ekonomije, koja u sebi sadrži dva osnovna dela: međunarodnu trgovinu i međunarodne finansije.

  3. Mogu se podeliti na dva dela: • Prvi izražava finansijsku stranu međunarodne trgovine • Drugi– sve ostale ekonomske transakcije koje se manifestuju u novčanim kretanjima

  4. Razlog za podelu međ. finansija na dva dela leže u razlici koja je osnov novčanih kretanja u međunarodnim relacijama (prvi deo se odnosi na međunarodnu trgovinu, a drugi na finansijske odnose koji se izražavaju novčanim kretanjima, tj. plaćanje dužnika za primljenu robu ili učinjene usluge)

  5. Drugi deo se još naziva i transferima. • Tekuće transakcije predstavljaju zbir transakcija po osnovu međunarodne trgovine (izvoz i uvoz zemlje). • Kapitalne transakcije su rezultat kretanja kapitala.

  6. TRGOVINSKI I PLATNI BILANS Trgovinski bilans Trgovinski bilans izražava odnos vrednosti ukupnog uvoza i izvoza jedne zemlje u jednom periodu, obično za godinu dana.

  7. Osim vrednosnog postoji i naturalni način izražavanja uvoza i izvoza roba i usluga. Njegova svrha je upoređivanje uvoza i izvoza pojedinih proizvoda po jedinici. • Kompleksno izražavanje vrednosti uvoza i izvoza postiže se preko novca.

  8. Novčanim izražavanjem se dobija ukupna vrednost kretanja robe ili uslugau jednom i u drugom pravcu kao i saldo koji može biti pozitivan ili negativan.

  9. Po pravilu uvoz i izvoz treba da budu uravnotženi . U praksi mnogo je češća pojava da trgovinski bilans bude neuravnotežen. • Tako, trgovinski bilans može biti: aktivan, pasivan i uravnotežen.

  10. Platni bilans • Platni bilans predstavlja sistematski pregled ekonomskih transakcija koje rezidenti (fizička i pravna lica) jedne zemlje obave sa rezidentima drugih zemalja u određenom periodu, obično za godinu dana.

  11. Sve ekonomske transakcije u platnom bilansu dele se na dva dela: na bilans tekućihtransakcija i bilans kapitalnih transakcija.

  12. Bilans tekućih transakcija sadrži dugovanja i potraživanja po osnovu raznih usluga i sve druge stavke koje se zajedničkim imenom nazivaju nevidljiva razmena.

  13. Bilans kapitalnih transakcija obuhvata dugovanja i potraživanja po osnovu prenosa kapitala u vidu kredita, zajmova, ekonomske pomoći, investicija u inostranstvu i slično.

  14. Ova dva dela – podbilansa, koji zajedno čine platni bilans, svaki za sebe ilustruje stanje određene zemlje sa inostranstvom, a zajedno izražavaju njene ukupne odnose, pošto bilans kapitalnih transakcija pokazuje i obim i strukturu izravnavanja stanja iskazanog u bilansu tekućih transakcija.

  15. Platni bilans se naziva «ogledalom nacionalne privrede», pošto se iz njega može videti koliko se uspešno jedna zemlja uključuje u međunarodnu ekonomsku saradnju. • Ako se u tekućem bilansu tokom više godina pojavljuje deficit, to mora da dovede do smanjenja monetarnih rezervi i povećanja zaduženosti prema inostranstvu. • Može se reći da spoljni dug zemlje predstavlja zbir deficita tekućeg bilansa u prethodnim godinama.

  16. VALUTE

  17. Novčani sistem svake zemlje označava se prema valuti koja je zakonsko sredstvo plaćanja u toj zemlji • Izraz valuta upotrebljava se za označavanje strane novčane jedinice, koja, prema našim propisima, obuhvata efektivni strani novac, u koji ne spada zlato jer se ono smatra plemenitim metalom. • Dakle, ovaj izraz znači strani novac kojim raspolaže neka zemlja bilo u novčanicama ili kovanom novcu, ako je taj novac stranog porekla.

  18. Podela valuta: • kurentne i • egzotične • U kurentne valute ubrajaju se valute ekonomski jakih zemalja, koje su stabilne i tražene, a uz to su i zamenljive na svetskom tržištu. • Egzotične valute su manje poznate i manje uticajne na svetskom tržištu.

  19. Valutno područje predstavlja područje jedne ili više zemalja, gde važi ili pretežno važi jedna valuta

  20. Pored valutnog područja koje obuhvata teritoriju jedne zemlje, postoje i valutna područja koja obuhvataju više zemalja povezanih međusobnim i međunarodnim plaćanjima nastalim iz ekonomskih i drugih razloga. Na primer, dolarskopodručje u kome dominira američki dolar, sterlinško- u kome dominira britanska funta.

  21. Valutna reforma predstavlja ponovno uređenje celokupnog novčanog sistema zemlje i obično se sprovodi posle velikih poremećaja ili propasti prethodnog novčanog sistema. • U zavisnosti od stepena poremećaja i drugih činilaca, stepen valutne reforme može biti različit.

  22. Osnovni cilj koji treba da se postigne valutnom reformom jeste stabilizacija privrede i stvaranje uslova za funkcionisanje novog novčanog sistema.

  23. Najčešće mere stabilizacije su: • uspostavljanje materijalne ravnoteže, • uravnoteženje budžeta, • uravnoteženje platnog bilansa, • uspostavljanje pariteta kupovnih snaga, • uspostavljanje odnosa cena i druge.

  24. Valutni damping se ostvaruje devalvacijom domaće valute u odnosu na na njenu realnu vrednost, čime se postiže da vrednost domaće robe izražena u stranoj valuti postane znatno niža u odnosu na period pre devalvacije i tako se povećava konkurentski položaj domaćih izvoznika na svetskom tržištu.

  25. Valutni damping je mera spoljnotrgovinske politike koja se često primenjivala posle drugog svetskog rata, pa i danas. Ovakve mere donose zemlji koja ih uvodi kratkotrajne koristi i obično traju dotle dok druge zemlje ne uvedu antidampinške mere ili pak i one same ne izvrše devalvaciju.

  26. DEVIZE • Pod devizom se podrazumeva kratkotrajno potraživanje koje glasi na stranu valutu. • Tu pre svega spadaju potraživanja po viđenju u stranoj valuti kod stranih banaka. U devize se ubrajaju potraživanja koja imaju razneoblike, kao što su:menica, ček i dr.

  27. Prvobitni oblik deviza bile su menice koje su glasile na stranu valutu i bile plative u inostranstvu, za koje je u zemlji položena odgovarajuća protivvrednost u domaćoj valuti. • Svrha njihove primene je da se olakša promet između udaljenih mesta sa različitim valutama i da se obezbedi sigurnost u plaćanju.

  28. Podela deviza : • čvrste, • meke, • klirinške, • konvertibilne, • promptne i • terminske devize.

  29. U čvrste devize spadaju one koje imaju stabilan kurs, odnosno koje imaju postojanu kupovnu moć. Ovakve devize su u znatnoj meri konvertibilne, jer su rezultat uravnoteženosti ili aktivnog platnog bilansa.

  30. Meke devize nemaju stabilan kurs, koji se, uglavnom, održava državnom intervencijom. Zbog toga što nemaju stabilan kurs i stabilnu kupovnu moć, meke devize nisu ni konvertibilne.

  31. U klirinške devize spadaju one devize na osnovu kojih potraživanje postoji samo prema određenoj zemlji s kojom je zaključen sporazum o međusobnom plaćanju. Takve devize se ne mogu koristiti za plaćanje prema zemljama s kojima ne postoji sporazum o ovakvom sistemu plaćanja.

  32. U konvertibilne devize spadaju one koje se slobodno mogu menjati za ostale devize. U zavisnosti od stepena zamenljivosti, devize mogu biti potpuno ili ograničeno konvertibilne. Nekonvertibilne devize su one koje se ne mogu zamenjivati za druge

  33. Promptnim devizama se nazivaju one po osnovu kojih je plaćanje dospelo te se može odmah naplatiti. • Terminske devize su devize čija naplativost nije dospela i koja dospeva posle isteka određenog roka. Nedospelost deviza je čest motiv njihove kupoprodaje na berzama, pri čemu njihovi kupci računaju na povećanje cena u momentu dospelosti, a prodavci ih prodaju, računajući da će ih jeftinije kupiti u momentu dospelosti

  34. Devizni kursevi • Devizni kurs predstavlja vrednost strane valute izražene u domaćoj valuti. On pokazuje koliko se domaćih novčanih jedinica daje za jednu ili sto jedinica strane valute.

  35. Osnov za utvrđivanje deviznog kursa je valutni paritet, koji izražava vrednost jedinice određene valute u gramima ili uncama čistog zlata. • Nekada se valutni paritet utvrđivao samo u odnosu na zlato. Međutim, posle drugog svetskog rata zemlje su ga izražavale alternativno – u zlatu ili SAD dolarima kao čvrstoj valuti.

  36. Devizne kurseve mnoge zemlje utvrđuju zvanično, polazeći od interesa i ciljeva svoje ekonomske i devizne politike, pri čemu veoma često dolazi do izražaja regulisanje razmene i plaćanja sa inostranstvom. Međutim, vrednost deviza jedne zemlje na svetskom tržištu ne zavisi od zvaničnog kursa dotične zemlje nego od njihove kupovne moći.

  37. Iskazivanje kurseva u kome se navodi koliko je potrebno jedinica domaće valute za jedinicu ili sto jedinica strane valute, koje primenjuju sve zemlje izuzev Velike Britanije, naziva se direktno notiranje. Indirektno notiranje, koje se primenjuje u Velikoj Britaniji, izražava se odnosom koliko se strane valute dobije za domaću valutu.

  38. Vrste deviznih kurseva • Prema načinu formiranja, devizni kursevi se dele na: • čvrste (fiksne), • promenljive (plivajuće, fluktuirajuće, fleksibilne).

  39. Čvrste devizne kurseve određuje monetarna vlast zemlje (centralna banka, vlada) i na njihovu visinu ne utiču ponuda i tražnja deviza. • Čvrst devizni kurs postoji i u onim slučajevima kada je dozvoljeno da se kreće u uskim granicama od 2-3% gore ili dole od zvanično utvrđenog kursa odnosno deviznog pariteta. Klasičnu varijantu čvrstih deviznih kurseva imali smo u vreme zlatnog standarda, kada je vrednost nacionalnog novca bila određena zlatnim pokrićem

  40. Promenljivi devizni kursevi se formiraju na tržištu, pod uticajem ponude i tražnje deviza. Treba naglasiti da pravog promenljivog deviznog kursa, koji bi bio određen delovanjem samo tržišnih snaga, bez ikakvog uticaja monetarnih vlasti, u stvarnosti nikada nije bilo.

  41. DEVIZNI SISTEM • Devizni sistem se, prema tome, može definisati kao skup zakona i zakonskih propisa kojima se reguliše, ograničava ili zabranjuje promet robe i usluga sa inostranstvom, sticanje i raspolaganje devizama, kao i sva plaćanja i naplaćivanjasa inostranstvom.

  42. Može biti strog ili liberalan sa raznim stepenima koji postoje između ova dva stanja. Strogi devizni sistem karakteriše se time što se propisima reguliše razmena roba i usluga, plaćanje i naplaćivanje, sticanje i raspolaganje devizama i slično. Liberalnim deviznim sistemom regulisan je manji obim deviza koje se mogu sticati i njima raspolagati

  43. SISTEM MEĐUSOBNIH PLAĆANJA • SISTEM SLOBODNOG PLAĆANJA • SISTEM KLIRINŠKOG PLAĆANJA

  44. SISTEM SLOBODNOG PLAĆANJA • Sistem slobodnog ili konvertibilnog plaćanja primenjuju ili mogu primeniti zemlje koje za to imaju određene uslove.

  45. Ti uslovi (pretpostavke) su: • jaka domaća valuta sa određenim rezervama, • dovoljne rezerve konvertibilnih stranih sredstava plaćanja, • uravnotežen, odnosno aktivan platni bilans na duži rok, • konkurentnost domaćeg izvoza • odsustvo diskriminatornih mera.

  46. SISTEM KLIRINŠKOG PLAĆANJA • Klirinški sistem plaćanja je takvo plaćanje koje proizilazi iz sporazuma o međusobnoj razmeni i plaćanju. Sistem je nastao u vreme velike svetske krize, iz nužnosti da se ublaže posledice koje su nastale slomom dotadašnjeg sistema zlatnog važenja.

  47. Ekonomska i organizaciona specifičnost se ogleda u tome što zemlje zaključuju sporazume o robnoj i drugoj razmeni. • Sporazumom se obično predvidi obim, vrsta i struktura razmene. • Plaćanje se vrši na taj način što domaći uvoznici, umesto da plaćaju inostranom partneru, protivuvrednost sredstava uplaćuju u domaću banku ili neku drugu finansijsku instituciju koja je za te poslove nadležna.

  48. Iz prispelih sredstava na računu kod domaće banke, odnosno druge finansijske institucije vrši se plaćanje domaćim izvoznicima na osnovu dokaza o izvršenom izvozu. Takav sistem istovetno primenjuju obe ili sve zemlje koje su se obavezale sporazumom o ovakvom sistemu plaćanja.

  49. Za funkcionisanje kliringa, potrebno je da se ispune dva uslova: • prvo, da je inostrani partner u ovoj zemlji uplatio određeni iznos, • drugo, da za isplatu ima pokriće na računu od uplata koje su izvršili domaći uvoznici za račun inostranih izvoznika od kojih su kupili robu, odnosno usluge.

  50. Bilateralni klirinški sporazum (sporazum između dve zemlje) se može proširiti na veći broj zemalja i tako dolazi do multilateralnog klirinškog sporazuma.

More Related