Unapređivanje integriranosti sistema zaštite mentalnog zdravlja (Rezultati istraživanja u KS)

1. Unapređivanje integriranosti sistema zaštite mentalnog zdravlja (Rezultati istraživanja u KS) Dr Zoran Riđanović, direktor AKAZ-a “Mentalno zdravlje u svim politikama i intersektorska saradnja “, Sarajevo, 25.10.2011.

2. Politika i Strategija mentalnog zdravlja u FBiH: ka integraciji • Unapređenje koordinacije i saradnje između svih relevantnih sektora za zaštitu mentalnog zdravlja • Uspostavljanje koordinacije unutar zdravstvenog sektora • Uspostavljanje i jačanje koordinacije među drugim sektorima (međusektorska saradnja) • Uspostavljanje aktivne saradnje između kreatora politika i predstavnika relevantnih sektora • Uključivanje mentalnog zdravlja u druge politike (obrazovanja, socijalne zaštite, privrede, sigurnosti, sporta, kulture) • Sva partnerstva formalizirati sporazumima

3. Ključne riječi i definicije • Komunikacija (povezanost) je aktivnost razmjene značajnih informacija • Koordinacija je usaglašena kombinacija ili interakcija funkcija ili organizacijskih dijelova • Kooperacija (saradnja) je proces zajedničkog rada radi zajedničke svrhe ili dobitka • Uključenost je biti sastavni dio nečega • Partnerstvo je aranžman u kojem se strane slažu da sarađuju kako bi unaprijedili svoje vlastite interese

4. Integrirana zaštita • Eksplicitno se ne navodi u Politici i Strategiji mentalnog zdravlja kao krajnji cilj... Opravdano? • Definicija: zajedničko okupljanje inputa, isporučenih usluga, upravljanjai organizacijeusluga, vezanih uz promociju, prevenciju, dijagnostiku, liječenje, njegu, rehabilitaciju i unapređenje zdravlja i kvaliteta života (Gröne O, Garcia-Barbero M., 2001) • Kraća definicija: akt stvaranja cjeline iz dijelova; konsolidacija i harmonizacija dijelova • Dokazi upućuju da postoji jaz između političke namjere i praktične primjene: progres prema integriranoj zaštiti svugdje je u svijetu ograničen s različitim stupnjevima integracije

5. Stupnjevi integracije Prema Ahgren B, Axellson R. Evaluating integrated health care: a model for measurement. Int J Integrated Care 2005 (august)

6. Saradnja: imenovanje povezanih koordinatora – Švedsko iskustvo • Pet osnovnih oblasti za djelovanje: • Dnevne aktivnosti pacijenata • Psihotični simptomi • Kontakt sa zdravstvenim vlastima i finansijska pitanja • Interakcija s porodicom • Lijekovi i alkohol Zadovoljstvo klijenata sa pomoći koordinatora Coordination in networks for improved mental health service . Int J Integr Care. 2010 Jul-Sep; 10: e52.

7. Naše istraživanje o povezanosti aktera u zaštiti mentalnog zdravlja u Kantonu Sarajevo (DZ Ilidža i Psihijatrijska klinika), 2011. • Ispitanici (ukupno 96): • Centar za mentalno zdravlje Ilidža: • Tim centra za mentalno zdravlje Ilidža broji 8 članova. Upitnik za članove tima za mentalno zdravlje popunilo je i dostavilo 7 ispitanika • Menadžment Doma zdravlja Ilidža: • Upitnik za menadžment doma zdravlja popunilo je i dostavilo 15 ispitanika • Timovi porodične/obiteljske medicine Doma zdravlja Ilidža: • Upitnik za članove timova porodične medicine popunilo je i dostavilo 29 ispitanika • Psihijatrijska klinika Sarajevo: • Upitnik za osoblje psihijatrijskog odjela u bolnici/klinici popunilo je i dostavilo 39 ispitanika • Centar za socijalni rad Ilidža: • Upitnik za osoblje centra za socijalni rad Ilidža popunilo je i dostavilo 6 ispitanika

8. Saradnja između CMZ i menadžmenta DZ Diskrepanca Slaganje + ili - Djelomično slaganje

9. Glavne prepreke u saradnji između CMZ i menadžmenta DZ • Ispitanici iz CMZ su kao glavne prepreke u saradnji između CMZ i menadžmenta DZ naveli nedostatak adekvatne (dvosmjerne) komunikacije. • Ispitanici iz menadžmenta DZ su kao glavne prepreke u saradnji između CMZ i menadžmenta DZ naveli: • loša komunikacija; • loš protok informacija između pojedinih segmenata menadžmenta i CMZ, • nepostojanje procedura u organizaciji CMZ u DZ; • preopterećenost, nedostatak vremena; • nezainteresovanost, neznanje o ulozi CMZ; • nepostojanje kontinuiranih radnih sastanaka; • nedovoljna zainteresiranost i jednih i drugih, • nepostojanje strategije

10. Šta bi najviše doprinijelo boljoj saradnji između CMZ i menadžmenta DZ? • Ispitanici iz CMZ su naveli da bi boljoj saradnji između CMZ i menadžmenta DZ naviše doprinijelo unapređivanje komunikacije, održavanje redovnih sastanaka i unapređenje međusobnog razumijevanja uloga. • Ispitanici iz menadžmenta DZ su naveli da bi boljoj saradnji između CMZ i menadžmenta DZ naviše doprinijele procedure i protokoli, kako u organizaciji tako i u protoku informacija, radni sastanci sa konkretnom podrškom, poboljšanje uslova rada i otklanjanje poteškoća sa drugim institucijama; više zajedničkih sagledavanja problematike; najjednostavniji put je prohodnost informacija i podrška CMZ; bolja komunikacija, međusobno razumijevanje; uvažavanje mišljenja; otvaranje i rješavanje jednog po jednog problema, češći sastanci;

11. Saradnja između CMZ i TOM

12. Glavne prepreke u saradnji između CMZ i TOM • Ispitanici iz CMZ su kao glavne prepreke u saradnji između CMZ i TOM naveli lošu komunikaciju između CMZ i TOM, te slabo razumijevanje uloge i značaja CMZ od strane TOM. • Ispitanici iz TOM su kao glavne prepreke u saradnji između CMZ i TOM navodili: • nedostatak vremena za komunikaciju; • nedostatak razmjene podataka i povratnih informacija o pacijentu; • nedostatak interakcije vezane za oboljele i njihove porodice,; • nedostatak razmjene saznanja o uslovima u kojima pacijent živi; • preopterećenost brojem pacijenata i TOM-a i CMZ-a

13. Šta bi najviše doprinijelo boljoj saradnji između CMZ i TOM? • Ispitanici iz CMZ su naveli da bi boljoj saradnji između CMZ i TOM najviše doprinijelo • unapređivanje komunikacije, • bliža i češća saradnja na konkretnim slučajevima (slično konzilijarnim sastancima), • edukacija TOM o osnovama psihologije, sociologije, psihijatrije i socijalnog rada. • Ispitanici iz TOM su navodili da bi boljoj saradnji između CMZ i TOM najviše doprinijelo: • unapređivanje komunikacije, • usklađivanje kartona pacijenata između TOM i CMZ, • radni sastanci i dogovori; • postojanje dvije smjene u CMZ jer obično problemi nastaju u drugoj smjeni; upoznavanje rada CMZ i TOM; • poboljšanje sistema referisanja; • zajedničko povremeno tretiranje pacijenta u okruženju u kojem živi (porodica); • više zdravstvenog kadra; • više vremena za komunikaciju; • povratne informacije o pacijentima;

14. Šta bi ispitanici željeli dodatno naučiti vezano za saradnju između CMZ i TOM? • Ispitanici iz CMZ su naveli da bi vezano za saradnju između CMZ i TOM dodatno željeli naučiti • o načinima bolje komunikacije između službi, • kao i o tome šta je nadležnost CMZ-a, a šta TOM-a. • Ispitanici iz TOM su naveli da bi vezano za saradnju između CMZ i TOM dodatno željeli naučiti • o komunikacijskim vještinama sa teškim psihijatrijskim pacijentima; • multidisciplinarnom timskom radu, • koordinaciji, kompetenciji i odgovornosti;

15. Saradnja između CMZ i PO u bolnicama

16. Glavne prepreke u saradnji između CMZ i psihijatrijskih odjela • Ispitanici iz CMZ su kao glavne prepreke u saradnji između CMZ i psihijatrijskih odjela naveli: • lošu komunikaciju i nedostatak protoka informacija o pacijentima između CMZ i psihijatrijskih odjela, • nepostojanje procedura i protokola. • Ispitanici iz bolnice su kao glavne prepreke u saradnji između CMZ i psihijatrijskih odjela naveli: • svaki veći problem s pacijentom se samo šalje na psihijatriju; • nema direktne komunikacije, ne znamo ni broj telefona; • nema nikakve razmjene iskustava ni kroz sastanke ni elektronski; • zato šte se CMZ ne bavi svojim poslom već pacijente šalju u bolnicu; • loša edukacija pacijenta i porodice o značaju CMZ

17. Šta bi najviše doprinijelo boljoj saradnji između CMZ i psihijatrijskih odjela? • Ispitanici iz CMZ su naveli da bi boljoj saradnji između CMZ i psihijatrijskih odjela najviše doprinijelo: • unapređivanje komunikacije, • razmjena iskustava, • jasne procedure i protokoli o postupanju kod određenih stanja. • Ispitanici iz bolnice su naveli da bi boljoj saradnji najviše doprinijelo: • da CMZ radi svoj posao, a ne bez razloga upućivati pacijente na kliniku; • redovno praćenje i preuzimanje pacijenta koji imaju Dg i Th (a dobili su je na psih. klinici); • smanjen broj pacijenata; • elektronska uvezanost, stvaranje baze po dataka o korisnicima, • stručni sastanci kojih uopće nema; • računarska oprema, tehnika • kompjuterizacija; • izmijeniti iskustva; • edukacija, povremeno sastanci sa PO; • povremena mogućnost direktne razmjene iskustava o slučajevima koji su interdisciplinarni problem; • skratiti vrijeme čekanja pacijenta

18. Šta bi ispitanici željeli dodatno naučiti vezano za saradnju između CMZ i psihijatrijskih odjela? • Ispitanici iz CMZ su naveli da bi vezano za saradnju između CMZ i bolnice dodatno željeli naučiti o: • toleranciji i uvažavanju drugih, • međusobnim odnosima • procedurama i obavezama saradnje. • Ispitanici iz bolnice su naveli da bi dodatno željeli naučiti o: • ulozi CMZ u indikacijama za prisilne hospitalizacije; • načinu rada i općenito o CMZ; • koje su obaveze psihijatra CMZ; • šta je uloga članova tima CMZ i ko je veza između CMZ i PO; • uvođenju informacionog sistema i razmjeni podataka o pacijentu

19. Saradnja između CMZ i CSR

20. Glavne prepreke u saradnji između CMZ i CSR? • Ispitanici iz CMZ su kao glavne prepreke u saradnji između CMZ i CSR naveli: • nedostatak dvosmjerne komunikacije, • nerazumijevanje uloge CMZ od strane CSR, • nedostatak neovisnosti CMZ što usporava komunikaciju između CMZ i CSR, • nepostojanje procedura i protokola. • Ispitanici iz CSR su kao glavne prepreke u saradnji između CMZ i CSR naveli: • to da doktori - neuropsihijatri ne žele biti senzibilizirani i shvatiti društveni značaj CSR – organa starateljstva, • lošu korespondenciju, • pitanja nadležnosti i razmjene informacija, • to da CMZ smatra da je CSR njemu potčinjen i da je samo u funkciji servisera • nepostojanje protokola o saradnji između dvije institucije.

21. Šta bi najviše doprinijelo boljoj saradnji između CMZ i CSR? • Ispitanici iz CMZ su naveli da bi boljoj saradnji između CMZ i CSR najviše doprinijela • edukacija kadra, • učestali sastanci sa CSR, • prezentacije o radu službi, • djelomična nezavisnost CMZ, • postojanje protokola o nadležnosti, postupanju CMZ i CSR (da bi se kontakt sveo na saradnju, a ne samo na ograđivanje od odgovornosti). • Ispitanici iz CSR su naveli da bi boljoj saradnji između CMZ i CSR najviše doprinijelo: • postojanje protokola ili nekog drugog vida saradnje koje preciziralo uloge institucija, • održavanje zajedničkih seminara i sastanaka; • da CMZ svaki slučaj koji je iz domena rada CSR blagovremeno prijavi i sa prijedlogom zajedničkog djelovanja, kao i da isti uvažava naš prijedlog

22. Šta bi ispitanici željeli dodatno naučiti vezano za saradnju između CMZ i CSR? • Ispitanici iz CMZ su naveli da bi vezano za saradnju između CMZ i TOM dodatno željeli naučiti o nadležnostima CSR. • Ispitanici iz CSR su naveli da bi vezano za saradnju između CMZ i TOM dodatno željeli naučiti o načinima na koje bi klijent dobio pravu pomoć.

23. Saradnja između CMZ i drugih službi i organizacija • Saradnja između CMZ i nevladinih organizacija (NVO) • Na pitanje „Po Vašem mišljenju, saradnja između CMZ i NVO (nevladinih organizacija) je generalno:“ ispitanici iz CMZ su u najvećem procentu (85,7%) odgovorili ocjenama „veoma loša“ i „loša“. • Saradnja između CMZ i korisničkih udruženja • Na pitanje „Po Vašem mišljenju, saradnja između CMZ i korisničkih udruženja je generalno:“ ispitanici iz CMZ su u najvećem procentu (85,7%) odgovorili ocjenama „veoma loša“ i „loša“. • Saradnja između CMZ i policije • Na pitanje „Po Vašem mišljenju, saradnja između CMZ i policije je generalno:“ svi ispitanici (100%) iz CMZ su odgovorili ocjenama „dobra“ ili „veoma dobra“.

24. Potencijal saradnje između CMZ i drugih službi i organizacija • Šta bi najviše doprinijelo boljoj saradnji između CMZ i NVO? • Ispitanici iz CMZ su naveli da bi boljoj saradnji između CMZ i NVO najviše doprinijelo uspostavljanje kontakata, promocija jednih i drugih, pomoć CMZ-u u obavljanju svakodnevnih aktivnosti (okupaciona terapija, radna terapija, pomoć u materijalu, razmjena iskustava sa CMZ-ovima iz drugih zemalja). • Šta bi najviše doprinijelo boljoj saradnji između CMZ i korisničkih udruženja? • Ispitanici iz CMZ su naveli da bi boljoj saradnji između CMZ i korisničkih udruženja najviše doprinijelo uspostavljanje kontakata, povremeni, periodični sastanci, predavanja i prezentacije CMZ prema udruženjima i zajednici. • Šta bi najviše doprinijelo boljoj saradnji između CMZ i obrazovnog sektora? • Ispitanici iz CMZ su naveli da bi boljoj saradnji najviše doprinijelo više fleksibilnosti CMZ prema obrazovnom sektoru, da tim CMZ-a ima više vremena za rad u zajednici, protokol o saradnji, da obrazovni sektor pokaže interes za određenu problematiku, tj. teme iz prevencije mentalnog zdravlja, organiziranje radionica i za nastavnike, pedagoge, djecu i roditelje.

25. ZAKLJUČAK Uočena polja slaganja i neslaganja u relacijama CMZ – ostali akteri, poslužit će za praktične i edukacijske intervencije u projektu MZ