220 likes | 2.34k Vues
Kamenov, E.(2006): Vaspitno-obrazovni rad u pripremnoj grupi decjeg vrtica,
E N D
1. Priprema dece za polazak u skolu
2. Kamenov, E.(2006): Vaspitno-obrazovni rad u pripremnoj grupi decjeg vrtica, Dragon, Novi Sad.
Misistarstvo prosvete i sporta Republike Srbije, Pravilnik o optim osnovama predkolskog programa, BGD 2006.
ain Mara, Kako pripremiti dete za polazak u kolu, Centar za predkolsko vaspitanje i obrazovanje, deciji vrtic Radost, Prijedor, Banja Luka, 2001. god.
ain Mara, Sopstvenim iskustvom do znanja, ZUNS, Beograd 2005.
Mitrovic, M.: Mama i tat polaze u kolu, Prirucnik za roditelje buducih prvaka, Kreativni centar, BGD. 2000.
3. Teme za seminarke radove Atmosfera u koli i predkolskoj ustanovi
Vaspitanje dece za polazak u kolu.
Razlike izmedu dva stupnja obrazovanja
Diskontinuitet izmedu predkolskog i osnovnokolskog obrazovanja
Miljenja i stavovi ucitelja prvih razreda o deci koja su pohadala vrtic
Analiza pripremnog predkolskog programa
Jaz izmedu predkolskih ustanova i kole. Ko ga stvara?
Saradnja predkolske ustanove i osnovne kole u pripremi dece za kolu
Motivaciona gotovost za polazak u kolu
Kultivisanje emocija i emocionalna gotovost za kolu
Pripremanje za kolu
Uloga igre u pripremanju dece za kolu
Intelektualna zrelost ili gotovost za kolu
Uloga vaspitaca u igrama dece prpremne grupe
Raniji polazak u kolu? DA ili NE?
4. Zrelost ili gotovost za kolu-teorijski pristup
Socijalna i emocionalna gotovost za polazak u kolu
Realizacija pripremnog predkolkog programa u meovitim grupama
Ukljucivanje romske dece u obrazovni sistem
Emocionalno stanje deteta i polazak u kolu
Polazak u kolu-nova faza detinjstva
Grafomotoricke sposobnosti i savladavanje pisanja
Razvoj mate i priprema za kolu
Opta i posebna priprema dece za kolu
Procena zrelosti za kolu
Poremecaj ponaanja u predkolskom dobu i njihov uticaj na ponaanje u kolskom dobu
Postojeca praksa procenjivanja spremnosti dece za polazak u kolu
Spremnost deteta za kolu ili spremnost kole za dete?
5. Polazak u kolu(zrelost i gotovost) Zrelost se definie kao nivo psihickog i fizickog razvoja koji ce detetu omoguciti da obavi zahteve koji ce mu biti postavljeni u koli
Postoje dva aspekta zrelosti(gotovosti): Spremnost deteta za kolu i spremnost kole da prihvati dete i olaka mu prelazak u novu sredinu
Vrste gotovosti:
Opta gotovost: Tu dolaze do izraaja decije mogucnosti, potrebe, motivi i nivo razvoja
Specijalna gotovost: Akcenat je na posedovanju specijalnih znanja, vetina i navika potrebnih za snalaenje u novoj sredini
Fizicka gotovost: Podrazumeva odredeni nivo telesne razvijenosi i zdravlja, razvijenost fizickih spsobnosti dece da prihvataju obaveze.
Socijalna gotovost: Odnosi se na mogucnost sticanja specificnih oblika ponaanja potrebnih za uspostavljanje i odravanje drutvenih veza
Emocionalna gotovost: Odnosi se na razvijanje samostalnosti, poverenja, samopouzdanja i emocijalne stabilnosti
Intelektualna gotovost: Odnosi se na odredeni nivo intelektualnih funkcija-opaanja, miljenja, govora, pamcenja, mate i sl.
Motivaciona gotovost: Predstavlja formiranu unutranju potrebu za saznanjem
6. Opta i posebna priprema dece za kolu Opta priprema obuhvata osposobljavanje za dalji razvoj i obrazovanje koje se vri kroz celokupnu delatnost decijeg vrtica
Posebna priprema obuhvata specijalnu pripremu dece u predkolskoj ili pripremnoj grupi decijeg vrtica
Posebna priprema je ua od opte, manje vana i ne moe predhoditi niti je zameniti
One se ipak dopunjuju, konkretizuju i preplicu
PROBLEM AKCELERACIJE(1982, 1983 kod nas je izvren pomak sa 7- na 6 god, a u Nemackoj se razmiljalo o pocetku kolovanja sa 5 god.
PRIPREMA DECE ZA PISANJE
PRIPREMA DECE ZA CITANJE
KAKO RODITELJI MOGU DA POMOGNU U PRIPREMI DECE ZA KOLU
SARADNJA PREDKOLSKE USTANOVE I KOLE
TESTIRANJE DECE: OGRANICENJA TESTOVA
7. Kroz igru i ucenje do kole Olakavati deci polazak u kolu kroz Program pripreme (osnove citanja, pisanja, racunanja, kroz igru i sl.)
INTERDISCIPLINARNOST pripremanja dece za polazak u kolu.
Deca koja su pohadala vrtic postiu bolje rezultate u koli, a uz to:
bre se adaptiraju, bolje pamte, paze, misle, slobodnija su u komunikaciji i sl.
samostalnija su, sa vie predznanja iz raznih oblasti, naviknuta na red, rad i bolje su im formirane kulturne i higijenske navike.
8. Uloga ugre u pripremi za kolu
9. Priprema za pisanje Pisanje kao izuzetno sloena psihofizicka i motoricka aktivnost i vetina je sredstvo izraavanja i komunikacije i treba je dugo vebati
Pisanje zahteva misaonu aktivnost anilize i sinteze, uoptavanje, staticko opterecenje i mirno dranje pri samom pisanju
Pokazatelj psihomotorne gotovosti za pisanje: nivo razvijenosti koordinacije pokreta, razvijenost miljenja, opaanja, panje i sl.
Razvijanje spretnosti ocenjivanja odoka
Osposobljavanje dece za pisanje-redosled postupaka videti u knjizi E. Kamenova, Pripremni predkolski program, str. 335.
10. Priprema za citanje ta je citanje(definicija D. B. Eljkonjina)
Vebe za pripremu citanja
Metoda pocetnog citanja D. B. Eljkonjina(E. K. str 346.)
Redosled postupaka u osposobljavanju dece za citanje
Ako dete zna citati, pisati i racunati, ne znaci da je spremno za polazak u kolu
Ako dete ne zna citati, pisati i racunati ne znaci da nije spremno za polazak u kolu
Najvanije je da dete poseduje nivo potrebne zrelosti za kolsko ucenje, tj. da je fizicki intelektualneo govorno socijalno i emocionalno razvijeno
11. Zrelost za kolu Motivacija za ucenje
Emocionalna zrelost
Intelektualna zrelost
Govorna razvijenost i komunikativnost
Socijalna zrelost
12. Procena zrelosti za polazak u kolu Alfred Bine (francuski psiholog).
Poceci testiranja spremnosti dece za kolu vezuju se za A. Binea koji je prvi konstruisao skalu, tj. test za utvrdivanje spremnosti dece za kolu
ta znaci biti spreman za kolu, a ta za ucenje?
Istraivanja nam kazuju da postignuce koje ostvari na predkolskom testiranju je pod znacajnim uticajem sredenskih faktora.
13. Postijeca praksa procenjivanja spremnosti dece za polazak u kolu Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja Republike Srbije (stupio na snagu 25.05.2003. god, a dopunjen i izmenjen 5.06.2004. god.)
Po ovom zakonu deca upisuju O.k. ako ce do pocetka kolske god. (septembar) napuniti najmanje 6,5 godina, a najvie 7,5 godina.
Bitno je istaci: testovi su validni u rukam kompetetnih prakticara spremnih da vide vie od brojeva ili koji, u najmanju ruku, koriste brojeve za razumevanje ispitanog deteta i na osnovu toga daju korisne preporuke
14. Zato TZ ? Osnovni razlog nastajanja TZ-a je pomeranje polaska u prvi razred na est godina
Bine-Simonova skala, TIP-1 su koristili strucni saradnici za proveru spremnosti dece za polazak u k.
Ovaj test je konstruisan u vremenu kada su deca polazila sa sedam god. u kolu.
Zbog inkluzivnog obrazovanja koje podrazumeva ukljucivanje hendikepiranih i marginalizovanih grupa u redovni kolsi sistem, test TIP-1 je morao biti prilagodjen ispitivanju tih grupa.
15. SUBTESTOVI u TZ-u Vizuelni recnik
Informisanost
Vizuelna memorija
Slaganje kocaka
ifra
16. Preporuke za korigovanje ispitivackih procedura Ove preporuke se pominju u novijoj literaturi (Baron, 2004.).
Vie podataka o socijalnom, zdravstvenom i razvojnom statusu dece
Neophodno je temeljno ispitai detetovu komunikativnu kompetentnost
Ispitivac mora imati razvijen osecaj za potencijalni uticaj kulturnih faktora na proces testiranja
Kreirati instrumentarijum ,,osetljiv na razlicitost u multikulturalnim drutvima koja pretenduju da se prema svim clanovima odnose na human nacin.