1 / 35

Tehnike prikupljanja podataka

Metode i tehnike str 275-293; 306-320 ne treba 294-305 psihološko testiranje Fajgelj: Metode istraživanja ponašanja. Tehnike prikupljanja podataka. NEPOSREDNO POSMATRANJE. Posmatranje kao istraživačka tehnika. Posmatranje je najstarija i najopštija tehnika prikupljanja podataka

bertha
Télécharger la présentation

Tehnike prikupljanja podataka

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Metode i tehnikestr 275-293; 306-320ne treba 294-305 psihološko testiranjeFajgelj: Metode istraživanja ponašanja

  2. Tehnike prikupljanja podataka NEPOSREDNOPOSMATRANJE

  3. Posmatranje kao istraživačka tehnika • Posmatranje je najstarija i najopštija tehnika prikupljanja podataka • U svakodnevom životu – kada posmatramo ljude na ulici, na koncertu, u kafiću ili u muzeju... • U unapređenom obliku u nauci • Primenjiva u okviru različitih metoda (nacrta istraživanja), kao i u okviru različitih teorijskih pristupa • Posmatranje se često kombinuje sa drugim tehnikama: posmatramo neverbalnu komunikaciju ljudi koje intervjuišemo, posmatramo osobe koje polažu neki test, kako se ponašaju učesnici eksperimenta... • Opservacione studije se ponekad izdvajaju kao poseban istraživački metod • Šta se posmatra: ponašanje ljudi (pojedinaca, malih ili velikih grupa) • Od suštinskog značaja: precizna definicija i adekvatna operacionalizacija pojave koju posmatramo • CILJ: klasifikacija, prikupljanje podataka

  4. Posmatrač – osnovni merni istrument • Istovremeno ključna prednost i nedostatak tehnike – uloga posmatrača u merenju Osnovni merni instrument posmatranja • Percepcija se ne može odvojiti od zaključivanja - posmatrač uvek misli i sudi o onome što vidi. • Na kognitivne procese utiče motivacija, potrebe, želje - vidimo ono što želimo da vidimo ili ono što potvrđuje naša uverenja. Neki od problema: Posmatrački pomak – posmatrač vremenom počinje da koristi sopstvene definicije Pristrasnosti – ocenjivanje druge varijable umesto one koja je predmet istraživanja Halo efekat (i druge pristrasnosti socijalne percepcije) • a) Problem izbora posmatrača U zavisnosti od predmeta i složenosti, može biti potreban određen nivo ekspertize (npr. vaspitači, lekari, pshilozi) Poželjno je da posmatrači budu motivisani. • b) Obuka posmatrača Upoznavanje sa ciljem istraživanja (ali ne i hipotezama) Prikazati ponašanja koja su predmet istraživanja (pomoću snimaka ili uživo) Upoznavanje sa sistemom kategorija i načinom beleženja – probne procene, upoređivanje i diskusija

  5. Uzorkovanje ponašanja Uzorkovanje vremena Podela vremenskog intervala na segmente – beleženje se vrši u određenim segmentima • Na primer, svakih 30 sekundi u toku 5 minuta Uzorkovanje osoba Biranje osoba u grupi koje posmatramo Uzorkovanje događaja Beleže se samo unapred određeni događaji (npr. svađe, podstičuće verbalne razmene, šale) – moramo imati informaciju ili signal o tome kada se dešavaju

  6. Beleženje posmatranja • Način beleženja zavisi od strukturiranosti posmatranja • Naturalističko posmatranje: beleške (+ snimci) • Strukturisano posmatranje: protokoli posmatranja • Treba unapred odrediti lokaciju i vreme posmatranja • Potrebna oprema (najčešće): zapisnik, štoperica i olovka • Dodatna pomagala: foto-aparati, kamere, diktafoni • Zapisnik se može voditi na papiru ili uz pomoć računara • Osnovni merni instrument : ZAPISNIK (DNEVNIK) PONAŠANJA • Zasnovan na protokolu posmatranja • Osnovni identifikacioni podaci: posmatrač, lokacija, vreme početka i završetka... • Deo za prikupljanje podataka • Komentari posmatrača i dodatne napomene

  7. Određivanje predmeta posmatranjaProtokol posmatranja • Predmet posmatranja treba da bude jasno određen i operacionalno definisan. • Ovo je od ključnog značaja za kvalitet podataka! • Problemi operacionalizacije su slični kao i kod ostalih tehnika • Lista definicija relevantnih ponašanja i način njihovog beleženja predstavljaju PROTOKOL POSMATRANJA. • Ovo su zapravo detaljne instrukcije o tome šta i kako treba beležiti. • Operacija: klasifikacija – razvrstavanje unapred određenih jedinica ponašanja u predviđene kategorije na osnovu ekspliciranih pravila • NAJČEŠĆE SE BELEŽI FREKVENCIJA POJAVLJIVANJA I TRAJANJE

  8. Zapisnik posmatranja Neke varijante zapisnika: • Ček-lista (kontrolna lista) ponašanja • Tabela podeljena na vremenske intervale i jedinice ponašanja (plač, udarac, ..) • Treba upisati X u odgovarajuću ćeliju kada se određeno ponašanje dogodilo u odgovarajućem intervalu • Skale procene: • posmatrač unosi izraženost određene kategorije na skali Primer: Koliki je bio intenzitet svađe? jedva vidljiv – slab – srednji – jak – vrlo žestok • Skale s prisilnim izborom: istraživač bira jedan u svakom od ponuđenih parova prideva aktivan – pasivan savestan – lenj saradljiv – nesaradljiv Primer – odnos profesora prema učenicima (strog-popustljiv, pravedan – pristrasan, ....)

  9. Tehnike istraživanja SKALE PROCENE

  10. Vrste skala procene Predmet procenjivanja • Veoma raznovrsni predmeti procenjivanja • Skale sposobnosti, veština i znanja • Skale interesovanja, potreba • Skale stavova, vrednosti ...... • 2 najčešće varijante: • procena tačnosti tvrdnje • procena slaganja sa tvrdnjom Primer: “Ljudi će iskoristiti svaku priliku da te prevare.” a. Potpuno tačno, uglavnom tačno, ni tačno ni netačno, uglavnom netačno, uopšte nije tačno b. U potpunosti se slažem, uglavnom se slažem, neodlučan/na sam, uglavnom se ne slažem, nimalo se ne slažem

  11. Vrste skala procene Odnos procenjivača i predmeta procenjivanja: • Samoprocene • Ispitanik sam/a procenjuje različite aspekte sopstvenih osobina i ponašanja • Procena = vrednost koju izabere ispitanik • Procene drugih • Procena ponašanja i osobina drugih osoba • U socijalnoj psihologiji ove procene tumačimo kao stav procenjivača prema objektu procene • Ispitanikova procena neke marginalne grupe tretiramo kao izraz stava prema toj grupi, a ne kao informaciju o toj grupi • Ovakvo tumačenje nije uvek jednoznačno! • Da li se nastavnik procenjuje kao strog? To može biti i pozitivno, neutralno i negativno. • Pitanje: da li su tačnije samoprocene ili procene koje daju druge osobe? • U oba slučaja postoje pristrasnosti • Samoprocena: očuvanje pozitivne slike o sebi • Procena drugih: pristrasnosti u opažanju drugih i atribuciji; delimično rešenje: veći broj procenjivača

  12. Vrste skala procene Izgled skale (grafičko rešenje) • Grafičke skale • Svojstvo koje procenjujemo prikazuje se vizuelno (uz pomoć različitih grafičkih sredstava) • Obično: horizontalne ili vertikalne linije koje reprezentuju kontinuum datog svojstva • Varijante: Kontinuirane linije I--------------------------I Diskontinuirane linije I---I---I---I---I---I---I • Instrukcija: • Opis svojstva koje se procenjuje (sažeto, ali konkretno) • Kako je ono prikazano – opisi krajeva skale i srednje tačke (gde su pozitivne, a gde negativne ocene) • Kako se obeležava procena

  13. Vrste skala procene • Numeričke skale • Stupnjevi izraženosti svojstva su označeni serijom brojeva (uzlaznom ili silaznom) 1 2 3 4 5 6 7 -3 -2 -1 0 1 2 3 • Verbalno objašnjenje brojeva (obavezno krajevi skale) • Opisne (deskriptivne) skale • Tačke na dimenziji su definisane verbalnim opisima • Pojedinačne reči ili složeniji opisi (jasniji, ali potencijalno višedimenzionalni) • Prednost: pogodnija za razumevanje • Mana: manji broj stepena koje je moguće verbalno razlikovati • Najčešće: kombinacija navedenih tipova

  14. Primer: kombinovana skala • U kojoj meri je, po tvom mišljenju, svaka od ovih tema značajna za društvo, to jest koliko bi društvo trebalo da se bavi svakom od tema? • 1 – nema nikakvog značaja za društvo • 2 - ne spada među značajnije teme • 3 – donekle značajna tema • 4 – jedna od najznačajnijih tema • 5 – tema od suštinskog značaja za društvo

  15. Tehnike istraživanja UPITNIK I INTERVJU

  16. Pojam upitnika i intervjua • Tehnike koje se služe PITANJIMA kao sredstvom komunikacije • Pismeno: UPITNIK • Usmeno: INTERVJU • Važno: Postavljanje pitanja u svakodnevnoj komunikaciji ≠ Pouzdana istraživačka tehnika • Zašto: • Neprecizna, nejasna pitanja • Sugestivnost, izražavanje sopstvenih stavova • Nesistematičnost • Sadržaji koji se podrazumevaju

  17. Vrste tehnika koje se služe pitanjima • INTERVJU (usmeni) • Struktura (standardizovani, polu-standardizovani, nestandardizovani) • Način administracije (licem-u-lice, telefonski...) • UPITNIK U UŽEM SMISLU (pismeni) • Forma pitanja • Klasični (ekstenzivni i eksplorativni): različiti tipovi pitanja – različiti aspekti i elementi neke pojave • Skale: uniformna pitanja – merenje intenziteta određene pojave (pretpostavka o homogenosti pitanja) • Način administracije (neposredni kontakt, pošta, web...) • Postupak (vođeni i nevođeni)

  18. Formulacija pitanja Izbor tipa pitanja Osnovni izbor: otvorena i zatvorena pitanja Otvorena pitanja (na kraju upitnika, kompleksne pojave) Pitanja sa ponuđenim odgovorima (npr. Likertove skale, skale procene); dilema – da li uvrstiti ne znam, bez odgovora, ne mogu da se opredelim

  19. Vrste zatvorenih pitanja • Alternativna (dihotomna) • Dve kategorije odgovora Da / Ne, Znam / Ne znam, Tačno / Netačno, Slažem se / Ne slažem se • Pogodna za situacije polarizacije mišljenja (model referenduma) • Podrška određenoj meri ili zakonskom predlogu • Izbor između dva kandidata .... • Ključna slabost dihotomnih pitanja: gruba kategorizacija • Omogućava utvrđivanje valence (npr. stava), ali ne i intenzitet • Pitanja sa višestrukim izborom • Više kategorija odgovora • Struktura: • Potka – predmet istraživanja + pitanje • U vidu pitanja ili nedovršenog suda • Cilj: što više zajedničkih elemenata (kako bi odgovori bili što kraći i jednostavniji) • Lista odgovora • U slučaju da je potka nedovršeni sud – odgovori su završetak iskaza • Moraju biti gramatički usklađeni sa potkom

  20. Sugestivna pitanja • Pitanja čija formulacija navodi ispitanika na određeni odgovor ili podrazumeva neproverene pretpostavke • Za kog kandidata ste glasali na poslednjim predsedničkim izborima? Da li ste glasali na poslednjim predsedničkim izborima?* Da Ne Za kog kandidata ste glasali? *imati u vidu i socijalnu poželjnost • Koliko često posećujete zubara? Da li ste u poslednjih godinu dana posetili: Ako je odgovor Da, koliko puta: doktora opšte prakse da ne 1 2-3 4- 5 više kardiologa da ne stomatologa da ne dermatologa da ne • Da li Vam se čini da aktuelna vlast ne vodi našu zemlju u dobrom pravcu? Po Vašem mišljenju, u kom pravcu generalno ide naša zemlja u poslednjih godinu dana? Dobrom – lošem U kojoj meri smatrate da je ovo rezultat politike koju vodi aktuelna vlast? 1 2 3 4 5 • Da li čitate nedeljnik Vreme? Da li čitate časopise (nedeljnike, mesečnike)? Da Ne Šta ste u poslednjih mesec dana čitali od časopisa?

  21. Strategija upitnika • Određivanje rasporeda pitanja (obavezno uključiti identifikacioni deo: sociodemografska pitanja, mesto stanvanja, radni status, .... na početku ili na kraju upitnika) 1. Psihološka strategija Cilj: uspostavljanje dobrog kontakta i održavanje motivacije ispitanika • U početku se postavljaju lakša, a kasnije složenija pitanja (uz postepen prelaz) • Emocionalno osetljiva pitanja se ne postavljaju suviše rano (najpre dobar kontakt) • Na kraju, ispitaniku pružamo mogućnost da doda još neki komentar 2. Logička strategija Cilj:olakšavanje razumevanja pitanja Suština: redosled pitanja pitanja treba da bude u skladu sa prirodnim tokom razmišljanja • Postepeno prodiranje u strukturu mišljenja, stava i vođenje iz okvira u okvir • Pitanja koja se odnose na jednu oblast treba da se nalaze na jednom mestu • 2 moguće strategije • Levak: opšta pitanja – specifična pitanja • Opšte zadovoljstvo studijama – zadovoljstvo pojedinim aspektima studija • Obrnuti levak: specifična pitanja – opšta pitanja • Zadovoljstvo pojedinim aspektima – rezime u vidu opšte ocene

  22. Priprema uputstava i vizuelno oblikovanje Različite vrste instrukcija: • Opšta instrukcija - osnovne informacije o istraživanju • Ko radi istraživanje i sa kojom svrhom, šta se ispituje, zašto sam baš ja ispitanik.... • Posebna instrukcija (koja se odnosi na upitnik u celini) • Uputstvo o tome kako treba odgovarati na pitanja (uopšteno) – pažnja, pažljivo razmišljanje, iskrenost i otvorenost • Specifične istrukcije • Konkretno, kako treba odgovoriti na posebno pitanje ili grupu pitanja “Izaberite tvrdnju koja najbolje izražava Vaš stav.” “Svaku tvrdnju ocenite ocenom od 1 do 5, pri čemu 1 znači da se sa njom uopšte ne slažete, a 5 da se sa njom u potpunosti slažete.” Vizuelno oblikovanje • Pitanja kao što su: izbor formata, vrste papira, boja, gustine redova, veličine fonta.... • Imati na umu: • Vizuelni utisak: treba da doprinosi motivaciji - uredno, čitko, nije suviše gusto štampano • Lakoću u primeni: pitanja jasno odvojena jedna od drugih, odgovori različiti od potke, istaći najznačajnije informacije • Lakoću pripreme podataka za obradu

  23. Sociometrija i analiza socijalnih mreža

  24. Sociometrija – klasični pristup • Termin sociometrija skovao je Jakob Moreno, ’30-tih godina XX veka • Osnovna ideja: instrument za ispitivanje socijalne strukture – odnosa u grupama; metod za prikupljanje i analuzu podataka o interpersonalnim odnosima u malim grupama • Postupak: direktno ispitujemo članove grupe • Od ključnog značaja: afektivni odnosi (dopadanje i nedopadanje) • Iz distribucija dopadanja i nedopadanja mogu se izračunati različiti indeksi socijalnih odnosa • Sociometrijska struktura grupe: • mreža odnosa dopadanja i nedopadanja među članovima grupe • Osnovni elementi strukture: pojedinci i odnosi među njima

  25. Moguće oblasti primene • Škole • ispitivanje strukture i odnosa među učenicima u odeljenju • sociometrijski status učenika može biti povezan za školskim uspehom, agresivnim ponašanjem... • Organizacije i ustanove • radni timovi, različite strukture u okviru organizacije; vojne jedinice, sportski timovi.... • sociometrijski odnosni mogu biti povezani sa kohezivnošću grupe, produktivnošću i zadovoljstvom na radu • Grupna terapija (posebno psihodrama i sociodrama) • odnosi u terapijskim grupama mogu uticati na terapijski proces (sloboda uključivanja, empatičnost, otvorenost...)

  26. Sociometrijski upitnik Predmet: merenje privlačenja i odbijanja među pojedincima koji pripadaju grupi • osećanja koje ljudi imaju jedni prema drugima • meri se u odnosu na određeni kreiterijum Sociometrijski kriterijum: vrsta odnosa (relacija) u odnosu na koje ispitujemo dopadanje Kriterijum treba da bude jasan i značajan u datom odnosu Primeri: • U školi: s kim bi voleli da uče, da se druže, da sede u klupi, da putuju na ekskurziju • Na radnom mestu: s kim bi voleli da sarađuju u poslu, da budu u istoj kancelariji, da putuju na službeni put, da se druže van posla

  27. Sociometrijski upitnik • Instrukcija: ispitanik treba da izabere • osobu (ili više njih) koja mu se najviše dopada u datoj grupi • osobu (ili više njih) koja mu se najmanje dopada u datoj grupi ...prema zadatom kriterijumu • Varijante: broj izbora može biti ograničen ili neograničen • Unapred određen (navedite ime 1 ili 3 osobe) ili neodređen (navedite imena svih osoba...) • Problem valjanosti – iskrenosti i otvorenosti u odgovaranju • Strah od saznavanja sopstvene pozicije • Strah od toga da će drugi saznati rezultate

  28. Sociometrijski upitnik – primer

  29. Prikazivanje rezultata: matrica podataka • Redovi: izvori relacija (birači) • Kolone: odredišta relacija (birani) • Najjednostavnija varijanta: binarne vrednosti 0: negativan izbor 1: pozitivan izbor • Obrada: sumiramo pozitivne i negativne izbore za svakog pojedinca • Mogu se računati različiti indeksi i primeniti složenije statističke tehnike (klaster analiza, multidimenzionalno skaliranje...) • Podaci se mogu analizirati na nivou • pojedinca • dijade • podgrupa (klika) • cele grupe

  30. Prikazivanje rezultata: sociogram Sociogram • grafički prikaz odnosa u grupi • Sastoji se od dva elementa: čvorova (koji predstavljaju osobe – članove grupe) i veza (relacija) • Prikazuje poziciju svakog pojedinca i svih odnosa između pripadnika grupe • Tako, stičemo uvid u strukturu grupe prema ispitivanom kriterijumu

  31. Primer sociograma Kajl + izbor - izbor Kartmen Baters Sten Keni

  32. Status pojedinaca u okviru mreže • Popularni (zvezde) • veliki broj + i nijedan (ili značajno manji broj) – izbora • veoma visok sociometrijski status • Odbačeni • veliki broj – i nijedan (ili veoma mali broj) + izbora • posebno rizična kategorija (zahteva posebnu pažnju) • Izolovani • ne bira izabran ni u pozitivnom ni u negativnom smislu • Kontroverzni • veliki broj izbora, i pozitivnih i negativnih (nekima se jako dopada, dok se drugima jako ne dopada) • “Moć iz pozadine” • pozitivni izbor od strane zvezda (nije generalno omiljena, ali može da utiče posredstvom zvezda)

  33. Strukture mreže Osnovne strukture a. zvezdasta b. linijska (lančana) c. kružna Dijade – osnovne supstrukture Klike – grupa članova više povezanih međusobno nego sa ostalim članovima grupe

  34. Sociometrijski indeksi Indeks izbornog statusa osobe Isi=∑xi/(n-1) ∑xi - ukupni broj dobijenih izbora za osobu i n-1- broj članova grupe (osoba ne može birati samu sebe) Indeks grupne ekspanzivnosti E= ∑xij /n ∑xij suma svih zabeleženih izbora svih članova grupe (preduslov: broj izbora nije ograničen) n - broj članova grupe Indeks grupne kohezivnosti K= ∑(i ↔j)/ n(n-1)/2 ∑(i ↔j) - suma uzajamnih izbora u grupi n(n-1)/2 : ukupni broj mogućih uzajamnih izbora

  35. Indikatori socijalne mreže Distanca - najmanji broj relacija između dva čvora osoba sa manjom prosečnom distancom prema ostalima lakše prenosi informacije, ima veći uticaj... Gustina • ostvareni broj veza u odnosu na maksimalni mogući broj veza između članova veća gustina – veća kohezija, brže prenošenje informacija, veća predvidljivost Centralnost • indeks vezan za pojedinca: broj veza koje ostvaruje, u poređenju sa drugim članovima • ukazuje na poziciju pojedinca u odnosu na druge (moć) Stepen – broj direktnih veza sa drugim članovima Bliskost – distanca u odnosu na ostale članove

More Related