Teorija mode

1. Teorija mode lat. modus =„način“, novi i prihvatljivi oblici života i niz kratkoročnih trendova Kulturni fenomen odraz ličnosti pojedinca sinonim ljepote, razvija se, ima svoje estetske i logične razloge “sredstvo identifikacije i socijalizacije, simboličke komunikacije s ostatkom svijeta, te obveza prestiža, predmet užitka i primijenjena umjetnost” (Ingrid Loschek)

2. Preslika jednog vremena koje se kontinuirano mijenja pod utjecajem društvenih, političkih i umjetničkih događaja • Samoprikazivanje, i prikaz načina života i mišljenja barem jedne grupe ljudi u određenom vremenu • Determinante mode: klima, društveni odnosi, stupanj civilizacije, ekonomski moment, kultura i sl. • Stil odijevanja koji je široko prihvaćen postaje moda • Hit – ekstremni, nepostojeći elementi

3. Podjela mode: • Visoka moda (high fashion, haute couture) je skup stilova i dizajna što ih kreiraju modni autoriteti za uske krugove iz visokog društva • Tekuća moda (current fashion) – stil koji je trenutno „moderan“ • Popularna ili masovna moda (popular fashion) – moda koja je ovladala širokim masama

4. Modno tržište = fizičko mjesto gdje se kupci i prodavači sakupljaju kako bi kupovali i prodavali robu = skup kupaca i prodavača koji se dogovaraju o pojedinim proizvodima ili vrstama proizvoda • ponudbena i potražna strana tržišta • ponudbena strana modnog tržišta= skup ponuđača modnih proizvoda (proizvođača tekstila, proizvođača konfekcije, dizajnera, trgovinskih poduzeća i sl. )

5. Ponudbena strana modnog tržišta: • masovno tržište • tržište kreirane odjeće - ili prateće kolekcije (pret a porter) • tržište visoke mode – haute couture Potražna strana modnog tržišta (determinante): • Nivo životnog standarda i struktura osobne potrošnje • Cijene • Kreditiranje prodaje • Demografska kretanja (broj stanovnika, struktura stanovništva po spolu, starosti i sl.) • Ostali faktori

6. Teorija nastanka i širenja mode

7. 7 društvenih modnih teorija • Klasna teorija • Modernistička teorija • Antropološka teorija • Psihoanalitička teorija • Semiotička teorija • Feministička teorija • Postmodernistička teorija

8. Klasna teorija • Predstavnik: Thorstein Veblen • Odjeća ima dvije funkcije: a) stvarnu (uporabnu) b) simboličku (znakovitu – odraz klasnog društvenog poretka) • Odijevanje je forma neverbalne simboličke komunikacije • George Simmel: “moda nastaje među privilegiranom elitom (vladajućom klasom) koja na taj način čuva dostojanstvo svog položaja zabavljajući se novim promjenama mode i ukusa”

9. Modernistička teorija • Predstavnik: Quentin Bell • Pojedinac i njegove sociopsihološke karakteristike su glavni preduvjet mode • Pojedinac se može izdvojiti iz mase ekstravagancijom, a elita se modno ne izdvaja bogatstvom

10. Antropološka teorija • Predstavnik: Procter, Polhemus, Dorfles • Moda proizlazi iz izvorne ljudske potrebe za pokazivanjem i ukrašavanjem • Ljudsko tijelo je medij za iskazivanje kulturne simbolike zajednice • Moda se razdvaja na: a) oblike tjelesnog ukrašavanja (oslikavanje tijela, sakaćenje i tetoviranje) b) oblike netjelesnog ukrašavanja (kroj, odjeća, nakit)

11. Psihoanalitička teorija • Predstavnik: John Carl Flugel • Moda se promatra kroz prizmu seksualnosti • Ključna uloga odijevanja i modnih promjena je želja za isticanjem seksualne privlačnosti • Pacteau: “potreba za odjećom proizašla je iz osjećaja zaštićenosti djeteta u majčinoj utrobi u kojoj je spriječen direktan fizički kontakt s okolinom” • Luccioni “muška opčinjenost ženskom odjećom proizlazi iz povezanosti mode i majčine kože”

12. Semiotička teorija • Predstavnik: Roland Barthes • Modna paralingvistika: promatra modu kao kulturni kod komunikacije, proučava jezik, gramatiku i sintaksu odjeće • Govor odjeće promatra kao emitiranje informacija u okolinu • Modno odijevanje putem simbola, modnih dodataka, ukrasa, šminke, frizure i sl. prenosi poruku davajući informaciju o pojedincu

13. Feministička teorija • Predstavnik: Kaja Silverman • Ulogu klase kao razlikovnog elementa u odijevanju preuzeo je spol • Moda postaje jedan od načina za oslobođenje žena od strogih patrijarhalnih pravila • Muška odjeća postaje stroža kao pokušaj održavanja jednakosti i privida nadmoći

14. Postmodernističa teorija • Predstavnik: Gilles Lipovetsky • 2 smjera razmišljanja: a) moda je neobavezana, estetizirana i narcistička igra; b) moda stvara životni stil, osobnost i svjetonazor. • Kič: sveprisutan i poseban oblik modnog izričaja; jeftina kopija nekog originalnog predmeta koji se smatra elegantnim • njem. kisch = popularna i komercijalna umjetnost kao proizvod masovne kulture

15. Povijest mode – povijest odijevanja • Razvoj od potrebe ljudi za zaštitom od utjecaja vremenskih prilika do prihvaćanja odjeće kao modnog izričaja suvremenog doba i individualnosti • Pojava odjeće prije 100.000 do 500.000 god.p.n.e. • Prirodni materijali (životinjska koža, krzno, trava, lišće, kosti, školjke • Prve igle za šivanje (od kostiju i školjki) prije 40.000 god.p.n.e. • Prva obojena lanena vlakna u špilji u Gruziji 36.000 god. p.n.e. • Dokazi tkanja u Dolni Vestonice (Češka) prije 27.000 god.p.n.e.

16. Antičko doba Egipat • Ekspanzija tkanina: odjeća od biljnih vlakana trske, šaši, palme, papirusa, lana • Zbog klime odjeća lagana i oskudna, odražava klasni status • Robovi: muškarci pregače oko pasa, žene jednostavne ravne haljine od grubih tkanina • Članovi kraljevske obitelji i svećenici: fine tkanine koje naglašavaju klasnu superiornost i zadovoljavaju kriterije čistoće i praktičnosti • Detalji: perike i intenzivna šminka, sandale od papirusa, nakit • Djeca bez odjeće

17. Kina • Svilene tkanine 5000-3000 god.p.n.e • Odjeća viših slojeva: svila živopisnih boja • “Put svile” - karavanski putovi koji su povezivali Sredozemlje s istočnom Azijom Grčka • Narod: laneno i vuneno platno • Bogatiji slojevi: pamučne i svilene tkanine • Žene: dugačke haljine –tunike (prekriva gležnjeve) vezane na ramenima s ukrasnim iglama (fibulae), ogrlice, narukvice, suncobrane • Muškarci: tunike (do koljena)

18. Rim • Otvorenost prema umjetnosti, kulturi i običajima potlačenih naroda • Odjeća od vune i lana • Bogatiji slojevi: pamuk i svila • Muškarci: bijele toge (senatori toge s ljubičastom prugom) • Žene: dugačke raznobojne haljine • Detalji: perike, umjetni zubi

19. Srednji vijek (11.-14.st.) • Izraženo siromaštvo, razvoj vjerske umjetnosti • Seljaci: jednostavna odjeća od vune-košulje šireg kroja i visoke čarape • Trgovci i plemići: lan, baršun, fine vunene tkanine, duge šiljaste cipele od kože • Detalji: kožne vreće i pojasevi • Prenaglašeni stilovi (komadi odjeće se vuku po podu, komplicirane ženske frizure) ukazuju na povlastice i snagu feudalne aristokracije • Kraj 14.st. = kvalitetnija dorada odjeće označava početak mode • Bogatiji slojevi: komplicirani ženski šeširi • Siromašniji slojevi: praktična odjeća, drvene klompe

20. Razdoblje renesanse (15.-16.st.) • Talijanski i njemački dizajneri • Krajnost i ekstravagancija • Odjeća je statusni simbol • Odjeća je stabilna vrijednost i služi kao zalog • Bogatiji slojevi: većinu novca troše na odjeću da istaknu bogatstvo, materijali: svila, brokat, baršun, pamuk • Detalji: šeširi, kapuljače, perje, drago kamenje

21. Različitost na nacionalnoj osnovi • Dvorovi - modna pozornica • Dvorske svečanosti - odraz natjecanja za prestiž među pripadnicima viših klasa • Početak 15st. vladavina Philipa III, Burgundski dvor izvor modnih noviteta • Najpopularnija tkanina: vuna, lan, juta (Engleska izvoz) • Mediteran: svilena tkanja, oslikavanje tkanina (cvjetni dizajn iz kineske modne umjetnosti) • Krzno za podstavu (sivo-bijelo vjeverica, tamno smeđe kuna, divlje životinje)

22. Pokrivala za glavu: od oblika stožca do velova obrubljenih čipkom i cvijećem • Početak 15.st. kape i kapuljače • Sredina 15.st. trend čistog čela • Muška moda: košulja, prsluk (raspor na kukovima), duge čarape (raznih boja)i ogrtač, šiljaste cipele • Kraj 15.st. kult velikog trbuha i kratkih napuhnutih hlača (odjeća se puni konjskom dlakom i vunom) • Frizura bob s obrijanim vratom, a zatim duža kosa do ramena

23. Sredina 16.st. dominacija španjolske mode • Izobilje nabora, podignuti okovratnici, stroga ekstravagancija, tamne boje • Naglašen nakit i način vezenja, krojenja i izrada odjeće • Moda je podređena vanjskoj prezentaciji, zanemarena udobnost i praktičnost • Steznici s ugrađenim šipkama od kosti, tvrdi prsluci koji drže tijelo čvrstim i uspravnim, krinoline (nizovi obruča ispod suknje) • Jako izrezane haljine naglašavaju poprsje (otkriveno ili s prozirnom tkaninom) • Suknje od teške svile, bogati nabori, vez, puno nakita • Dugački rukavi pokrivaju pola ruke (nose se i odvojeno)

24. Barok (17 st.) • Kazališna kultura privlači velike mase • Vladavina Louis-a XIV, Francuska ima kulturnu i političku moć • Francuska moda je trend • Izgubljena nacionalna raznolikost u modi • 1628.god. Harvey otkriće o cirkulaciji krvi • Veliki pernati šeširi i perjanice, velike nepraktične kožne čizme, jako ukrašene cipele • Perika plave boje za muškarce i žene • Crni madež u obliku zvijezde ili polumjeseca na licu • Haljine: steznik (naglašena vitkost) i suknja (ponekad i dvije suknje)

25. Nastanak kravate i 3 ključna komada muške mode: jakna, hlače i prsluk • Muškarci nose nakit i moda nalikuje ženskoj, mali brkovi • Početak 18.st. napušten ideal vitkosti • Razlikuje se odjeća za službena događanja i dnevne varijante • Detalji: Perike, lepeze • Muškarci: frakovi, prsluci, lanene bluze, trokutasti šeširi, izvijene cipele

26. Promjena u modi – 19.st. • Slabi utjecaj dvorova i kazališta, jača utjecaj europskih gradova • Moda koristi masovne medije • Muškarci: hlače, a šeširi pokazuju klasni status (bogatiji: cilindri; srednja klasa: polucilindri; radna klasa: krpene kape) • Žene: krinoline (kasne 1860-te polukrinolline) • Popularnost tankih strukova • 19.st. pojava donjeg rublja • Djeca: mornarska odijela • Izumi: patent zatvarač (1893.g.), kemijsko čišćenje (1855.g.)

27. Do početka 20.st. ženska odjeća sputava tijelo simbolizirajući njenu ekonomsku zavisnost o muškarcu • Muški frak zamijenjenj tamnim, strogim muškim odijelom – nove vrijendosti društva kao jednakost i skromnost • La Belle Epoque – haute couture – svjetski sajam 1901.g. = visoka moda se izrađuje po mjeri za pojedinog klijenta koristeći izuzetno kvalitetne tkanine koje se iskrojavaju i šivaju s posebnom pažnjom • “otac” haute couture Charles Frederick Worth – otvara prvu modnu kuću 1858.g.

28. Važna uloga korzeta: na početku raskošno poprsje i uzak struk, a zatim se struk podiže i izravnava • “orijentalizam” pod utjecajem umjetnika (IsadoraDuncan, Mata Hari i dr.) • Nestanak glamoura, jednostavna i elegantna odjeća nije samo za visoke društvene klase • Gabrielle Chanel

29. I. sv. rat • Rast samostalnosti i odgovornosti žene • Odjeća pod vojnim utjecajem, muževniji izgled • U kazalištima večernja moda nije obaveza • Sličnost muške i ženske obuća • Poslije rata: popularnost sportske odjeće • Nestanak aristokracije • 1920-te slom burze(1929.g.) i flapper girl, garconne • Ulazak jazza u Europu • Charlston • Nezaposlenost, New Deal (1933.g.), kubizam, borba za stabilnost ekonomija

30. 1930-te • Odbačen flapper izgled i povratak ženstvenosti • Vionnet krojenje • Ženski kostim s uskim remenom u struku • Preplanulost i razvoj kupaćih kostima

31. 2.sv.rat • 1940.g. okupacija Pariza • Američki dizajneri – sportska moda • 1941.g. zakon Utility Scheme – izbjegavanje estetskih, nefunkcionalnih predmeta • Nenapadan, neugledan izgled (iznimke Francuskinje) • 1943.g. potrošene zalihe najlona • Christian Dior (1947.g. “New Look” – kolekcija “Corolle”), Cristobal Balenciaga • Tehnološki napredak i izumi skraćuju radno vrijeme

32. 1950-te • Rast slobodnog vremena – organizacija prigodi za potrošnju slobodnog vremena (golf, tenis i sl.) • 1948.g. Coctail haljina (Dior) • count Hubert James Marcel Taffin de Givenchy - Audrey Hepburn • Utjecaj TV, rock glazbe, filmova • Subkulture: Beat Generation (Jack Kerouac) i mods • 1959.g. Barbie lutka djevojčice, G.I.Joe lutka dječaci • Mini suknja, vruće hlačice Mary Quant

33. 1960-te • Mladi sumnjaju u roditelje, crkvu, državu, zalažu se za osobnu slobodu, pravo na izbor • Uniseks moda (ženski smoking) (Yves Saint Laurent) • Utjecaj etno kulture, Afrike, istoka, ciganske kulture i sl. • Hippy moda: muškarci i žene: duga kosa, nakit, cvjetni uzorci • Borbe za ljudska prava, skandal Watergate, rat u Vijetnamu i sl.

34. 1970-te • Rast terorizma, IRA, Crne pantere, svijest o globalnom zagađenju, svijest o korupciji • Charlijevi anđeli • Odijevanje u svrhu šokiranja • Punk i kultura tijela (tuba haljina, dizajner Roy Halston) • Tkanina poliester, denim jeans • Vivianne Westwood i Malcolm McLaren • groupies

35. 1980-te • Naglašena ramena muškaraca i žena, puno detalja i velike frizure • MTV • Michael Jackson i Madonna • Westwood i gusari: šarene košulje s volanima, baršun (Boy George i Prince) • Yuppies • Tjelovježba, Jane Fonda • Elastična tkanina likra

36. 1990-te • Minimalizam • Inspiracija sportom • Supermodeli (Kate Moss, Naomi Campbell, Cindy Crawford i dr.) • 1992.g. grunge • 1992.g. hippy retro • 1996.g. punk • 1997.g. modna televizija Fashion TV (Michael Adams Lisowski)- 192 zemlje, 24h dnevno • Na prijelazu u 21.st. serija Sex i grad