8.PREDAVANJE Sustav gospodarenja odabranim artiklima Sustavi planiranja i kontrole zaliha

1. 8.PREDAVANJESustav gospodarenja odabranim artiklimaSustavi planiranja i kontrole zaliha

2. SUSTAV GOSPODARENJA ODABRANIM ARTIKLIMA Upotreba sustava gospodarenja odabranim artiklima (selektivno držanje zaliha) zasniva se na pretpostavci da sve artikle s obzirom na držanje zaliha nije potrebno jednako uzimati u obzir. Gledajući gospodarski može se utvrditi da je proizvod potrebno držati na zalihiako bi troškovi zbog nedostatnih količina bili viši od troškova povezanim s skladištenjem. Nedostatnezalihene ispunjavajupotrebeprocesareprodukcijejer je isporučenopremalo predmeta rada, ili se radi o prekasnoisporučenimpredmetimarada, ilipak o prostornoneodgovarajućempokrivanjupotreba. Zbognavedenihrazloganastajupovećanitroškovizbogdodatnognaručivanja, zbogispostavljanjahitnihnarudžbi, korištenjabrzihsredstavazaprijevoz robe, posudbe predmeta rada, ilikorištenjaalternativnih predmeta rada (supstituta).

3. Odluka o uskladištenju nekoga proizvoda značajno će ovisiti o njegovoj strukturi potrošnje (npr. za proizvode ravnomjerne potrošnjedostavu treba uskladiti s njom, a uskladištenje je potrebnoako se potrošnja koleba). Kod nepravilnog kretanja potrošnje biti će potrebna pojedinačna nabava prema potrebi. Za sustav gospodarenja odabranim artiklima važni su: - odnos količina vrste - vrijednosti materijala u logistici materijala. - odnos količina artikla - promet u logistici distribucije. U nastavku se govori o problemu razvrstavanja artikala prema navedenim kriterijima!!!

4. ABC analiza Na temelju istraživanja došlo se do rezultata sa da najveći dio ukupnog prometa postiže samo s relativno malim brojem artikala. Često se spominje pravilo 80:20, što znači da se 80 % prometa postiže sa samo 20 % artikala. (npr. kod trgovine na veliko je veća koncentracija na manje artikala, i obrnuto). Udio prometa svakoga artikla ovisi o njegovoj pojedinačnoj cijeni i prodajnoj količini. Koncentracija prometa može se prikazati krivuljom koncentracije, tzv. Lorenzovom krivuljom.

6. - na osnovi udjela u prometu kao kriterija za vrednovanje, artikli dijele na različite razrede prema njihovu značenju za promet. - stoga se govori o ABC načelu, ABC-analizi, ABC - sustavu držanja zaliha,pri čemu je: - “A”artiklima kod toga sustava gospodarenja zalihama poklanja se znatno veća pažnja - “B”artiklima poklanja se manja pažnja - “C”artiklima poklanja se najmanja pažnja. - vrijednost zaliha “A” artikala može biti vrlo visoka, te događanje slučajeva nedostatnih količina može biti povezano uz velike gubitke. - osim udjela u prometu pažnja se pojedinom artiklu pridaje i na osnovi važnosti za kupce, na osnovi kritične vrijednosti. - može se dogoditi da neki artikli ima maleni udio u prometu, ali veliku važnost za kupce (npr. blatobran automobila ima veću cjenovnu vrijednost, ali znatno manju važnost nego neki dio za paljenje). - dakle dobavljač kod sustava gospodarenja odabranim artiklima , pored udjela u prometu mora uzimati u obzir i njegovu kritičku vrijednost kod kupaca, dakle njegovu neophodnost.

7. Primjena sustava gospodarenja odabranim artiklima Sustavom gospodarenja odabranim artiklima omogućuje se različita obrada pojedinih artikala u ukupnom području držanja zaliha, ili u djelomičnim područjima. Svako poduzeće, prema svojim posebnostima, treba odgovarajuće razvrstavati i obrađivati artikle. U tom smislu svakako je potrebno je sniziti troškove zaliha na temelju spoznaje da se svakom artiklu ne treba pridavati jednaku pažnju. Pri tome se mora posebno voditi računa da se ne ugrozi usluga isporuke (vezano za proces narudžbe, dobavnu pripravnost, vrijeme dobave i sl.)

8. Za držanje zaliha artikala na različitim točkama isporukepostoji ABCD politika. Ona polazi od pravila da se zbog troškova artikli s manjim udjelom u prometu uskladištavaju na manje točaka isporuke. (više točaka isporuke traži veću razinu sigurnosnih zaliha, povećavaju se troškovi osoblja, prostora, unutarnjeg transporta…) Kada se artikle podijeli u četiri klase, može se formulirati sljedeća politika: - “A” - artikli su prometno intenzivni, tako da je pravilno da ih se uskladišti u lokalna skladišta. - “B” - artikli manje su prometno intenzivni i skladište se u malo izabranih regionalnih skladišta. - “C” - artikli uskladištavaju se samo u tvorničkom skladištu zbog neznatnoga prometa. - “D” - artikli imaju toliko maleni udio u prometu da se uopće ne drže na zalihi i pribavljaju se samo po narudžbi.

9. XYZ analiza Pretpostavlja razgraničenje materijala prema potrošnji. Prema potrošnji artikli se dijele u tri grupe: - “X” artikli - stalna potrošnja (visoka točnost prognoze), - “Y” artikli - potrošnja u obliku trenda, ili sezonska (srednja točnost prognoze), - “Z” artikli - nepravilna potrošnja - mala točnost predviđanja. LMN analiza Materijal se može klasificirati na temelju kriterija volumena (zapremnine). LMN-analiza koristi se prvenstveno tada kada se moraju odrediti dimenzije skladišta ili transportnih sredstava.

10. Pri tome se materijal klasificira u tri grupe: “L” - dijelovi velikoga volumena “M” - dijelovi srednjeg volumena “N” - dijelovi maloga volumena Sustavi planiranja i kontrole zaliha Kako bi se shvatila problematika planiranja i kontrole zaliha, potrebno ih je podijeliti: - prema vrsti robe i - s obzirom na količinu koja je planirana i stvarna. Zalihe prema vrsti robe: -zalihe sirovina i materijala - zalihe dijelova i poluproizvoda - zalihe gotovih proizvoda - zalihe trgovačke robe

11. Zalihe prema stvarnoj i planiranoj količini robe: 1. Planirane: a) minimalne - najmanja je količina nekoga proizvoda koja je potrebna da se pravovremeno izvrše obveze poduzeća, b) maksimalne - to je gornja granica iznad koje nije ekonomski opravdano nabavljati, zaliha do tegranice je jošuvijekekonomskiopravdana s obziromnatroškoveskladištenja i zaliha, testupanjsigurnostizadovoljenjapotrebakorisnika. c) optimalne - variraju između minimalnih i maksimalnih i predstavljaju onu količinu proizvoda kojom se osigurava redovna i potpuna opskrbaproizvodnje, ili kupaca. d) prosječne - predstavljaju aritmetičku sredinu određenog broja stanja. e) sigurnosne - to su one zalihe koje služe osiguranju od nepredviđenih promjena u potražnji, ili ponudi robe, sigurnosnazalihaslužizapokrivanjepotrebasamo u slučajevimakadadođe do većepotrošnje predmeta radanegošto je planirano (zbogškarta u proizvodnji, zbogkorištenja predmeta radaneadekvatnekakvoće, ilidimenzija), u slučajukašnjenjaisporuka, isporukanakrivommjestu, isporukapogrešnogmaterijala i sl. Onadakleslužizazaštituodrizika i iznenađenja.

12. f) špekulativne - su one zalihe koje se skupljaju sa namjerom da se prodaju kada se cijene znatnije povise. g) sezonske - nabavljene supred određenu sezonu (npr. godišnje doba) zbog zadovoljenje povećane potražnje u sezoni (npr. sezonska odjeća i sl.). e) nekurentne - čini ih roba koja je zastarjela, koja je izgubila potrebna svojstva, koja je demodirana i sl. te se ne može prodati, ili se može prodati uz osjetno snižene cijene. Nekurentnezalihesuzalihekojeimajumalenkoeficijentobrtaja, ili je njihovkoeficijentobrtajanula (ne mogu se prodati, ubaciti u procesproizvodnje, uskladiti i sl.). U našimpoduzećima se najčešćekampanjskiutvrđujunekurentnezalihe (kodgodišnjihinventura, kaddođe do poteškoćazbognedostatakaobrtnihsredstavailizbogvisokihtroškovaposlovanja). Danas se problemimanekurentnihzalihapridajevećapozornost, te se organizirajuposebniodjelizanjihovuprodaju. Suvremeniintegriraniinformacijskisustaviomogućavajulakšeupravljanjetakvimzalihama (omogućavajupromjene u režimuisporuka, materijalnojbilanci, planunabave, normativimazaliha i sl.). 2. Stvarne zalihe

14. Planiranje zaliha Planiranje potrebne količine zaliha u načelu se obavlja: - prema predviđenoj potražnji, - prema konkretnim narudžbama kupaca. U teoriji i praksi najčešći su sustavi planiranja i kontrole zaliha: - tradicijski sustav (zalihe se popunjavaju kada dođu na određenu razinu, ili u određenim vremenskim razmacima – kontinuirano i periodički). - na temelju uvjeta na tržištu (upotrebljavaju se različite tehnike i sustavi). a)MRP sustav (MaterialRequirementPlanning – planiranje materijalnih potreba) – zasnivaju se na planu proizvodnje i normativima utroška materijala. Podloga ovog sustava je

15. plan izrade gotovih proizvoda prema vrsti i količini, stanje zaliha na skladištu, normativi utroška materijala i poluproizvoda, vrijeme izrade gotovih proizvoda i prognoza potražnje u narednom planskom razdoblju. b) DRP sustav (DistributionRequirementPlanning)- temelji se na prognozi potražnje koristeći određene statističke metode. - proizvodnja bez zaliha (JIT sustavi) – sinkronizirana proizvodnja i Kanban sustavi.

16. JIT SUSTAV (Justin time sustav) Ovakavsustavrazvijen je natemeljuKanbansustava. ZarazlikuodKanbansustavakoji je orijentiranpotrošnjom, JIT sustav je orijentiranpotrebamakorisnika, a primjenjuje se zamaterijale i proizvode s velikimudjelom u vrijednostipotrošnje, zakoje se isplatisinkroniziratiproizvodnju u lancustvaranjavrijednostipremadnevnimprogramima. To se naročitoodnosinazadnjufazuproizvodnje (montaža i sl.). Sinkroniziranaproizvodnjapodrazumijevada se nasvakomstupnjuproizvodnjeuskladiprocesradasaostalimstupnjevima, uključujući i isporuke predmeta rada, teda se proizvodnjaodvijabezskladišta i saminimalnimzalihama. JIT sustavpribavljamaterijalezahtijevanekakvoćesamo u onojkoličini, i samoondakad je to upravopotrebno.

17. Kakobi se JIT sustavmogaorealiziratipotrebno je ispunitiodređenepretpostavke: - osiguratiisporukudobarazahtijevanekakvoće (bezgrešaka) kako bi se moglaeliminiratiprijamnakontrola, - uskladitikapacitete u proizvodnomlancu i osigurativisokstupanjpouzdanostidobavljača, - koristitiautonomneorganizacijskejedinice / mala poduzeća i povezatiinformacijskesustavekupca i dobavljača u upravljanjuzalihama, - proizvoditi u malimserijama, - suvremenimlogističkimrješenjima i korištenjemsigurneprometneinfrstruktureosiguratiefikasanprotokmaterijalabezzastoja.

18. Prednostizadobavljačekod JIT sustavaisporuke: - sklapajudugoročneugovorekojimaosiguravajuplasmansvojihproizvoda, - ojačavajutržišnipoložaj u odnosunakonkurente, - investicije u proširenjekapacitetaproizvodnje i vođenjebrige o zalihama, podlogasuzapostizanjeboljeprodajnecijene, - osiguraniplasmanproizvodaomogućujeimviševremenazabavljenjerazvojem i racionalizacijomposlovanjakako bi štovišeudovoljilizahtjevimakupaca i skratilivrijemelansiranjanovihproizvoda.

19. Ugovor o sinkroniziranoj proizvodnji Ciljtakvihugovora je uskladitikapacitetproizvodnjepartnera, temalimisporukamamalihkoličinamaterijalauskladitizalihe, povećatiproduktivnost, skratitivrijemečekanjaulaskamaterijala u proizvodniproces, skratitivrijemerazvojanovihproizvoda, teomogućitifleksibilnijuproizvodnjupremazahtjevimakupaca. Takviugovorizahtijevajuusklađivanje i upravljanjerokovima i količinamaproizvodanatemeljupoznatog, iliprocijenjenogvremenaobrade u pojedinimproizvodnimkoracima, baziranonaintenzivnimkomunikacijskimodnosima.

20. Kanban sustavi Kanban je sustavupravljanjaproizvodnjom i isporukamamaterijalaodstranekorisnika. Materijali se isporučuju u fiksnimkoličinama (tzv. kanbankoličinama) u standardnimposudama, ilikutijama. Korisniciodređujukada i kolikokutijamaterijaladobavljačamoraisporučiti u ugovoromzadanimrokovima. Nova se isporukainiciraautomatskikadazalihaprijeđenormiranudonjugranicu. Korisnicimogudobavljača o tome obavijestitinarazličitenačine. Prvotno je, u tusvrhu, kaonosilacinformacijaslužilajapanskakartica (kanban), premačemu je sustav i dobionaziv. Također, dobavljaču se možeposlatiobavijestkadazalihapadnenaminimalnurazinu, ilipomoćuispražnjenihkutija / posudakoje se skupljaju u nekomcentralnommjestu u poduzeću, gdjeihdobavljačpreuzima u zadanimrokovima. U suvremenimuvjetima se koristi i elektroničkokomuniciranje.

21. PrilikomuvođenjaKanbansustava u skladištunapolicamamorajubitibarempodvijepuneposude / kutijesvakogmaterijalakako bi se odmahnakonšto se ispraznijednaposudainiciralaisporukadruge, pune, tepunjenjepraznih. Na tajnačin je osiguranadovoljnazalihakodkorisnika, tespremnostdobavljačazaisporukunoveKanbankoličine. Ovakavsustavvrlo je racionalansastajalištatroškovanabave i logistike. Obično se koristizaopskrbupoduzećasitnimmaterijalimamalenevrijednosti. Korisnik ne smijezahtijevativišematerijalanegošto mu je potrebno i prijenegoštoutvrdikonkretnepotrebe, a proizvođač ne smijeproizvestivišematerijalanegoštokorisnikzahtijeva. Uvjetizaprimjenutakvogsustava je kontinuiranaproizvodnja / prodajabezvelikihoscilacija.

22. Mogućepreprekeočituju se u otporimadjelatnika, nepreciznorazrađenaorganizacijasustavaopskrbe, neprikladnooznačavanjeposuda i materijalaštoonemogućavaidentifikaciju. Prednostise očituju u radikalnomsmanjenjuprosječnihzaliha, povećanjukoeficijentaobrtajazaliha, te u smanjenjuoperativnihposlova.